Sios 3:14-17; 4:18; ‘Eki 14:22,29; 1 Kalo 12:15; Saame 66:6; Ngaue 7:44,45
Siosiua 3:14-17
"14Pea ‘i he hiki ‘a e kakai mei honau ngaahi tēniti ke laka atu ‘i Soatani, ‘oku fotu atu ‘a e kau taula‘eiki ‘enau kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite, 15pea ‘i he a‘u ki Soatani ‘a e kau ha‘amo ‘o e ‘A‘ake, pea lave ‘i he ngutuvai ‘a e va‘e ‘o e kau taula‘eiki na‘e kauala ‘a e ‘A‘ake (he ko e anga ‘o Soatani ‘oku ne mahua mai, ‘o lōmekina hono ngaahi ngutuvai kotoa pē lolotonga ‘a e ututa‘u), 16pea na‘e toki tu‘u hake ‘a e vai ‘o Soatani, ‘a e feitu‘u ki he matavai, ‘o fokotu‘utu‘u hangē ha fu‘u ‘esi, mei he mama‘o ‘aupito, fe‘unga mo ‘Ātama, ko ha kolo ‘oku ‘i he tafa‘aki ‘o Saletani: pea ko e muivai na‘e tafe ki he tahi ‘o e ‘Alapā, ‘a ia ko e Tahi Māsima, na‘e maha ‘aupito: pea na‘e a‘a atu ‘a e kakai, ‘o hangatonu ki Sielikō. 17Pea ko e kau taula‘eiki na‘a nau kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova na‘a nau tu‘u ma‘u ‘i he mōmoa ‘i loto Soatani, pea na‘e a‘a atu ‘a ‘Isileli kātoa ‘i he mōmoa, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie ‘a e pule‘anga ‘enau a‘a atu ‘i Soatani."
Siosiua 4:18
"18Pea ‘i he ‘iloange na‘e ‘alu hake mei loto Soatani ‘a e kau taula‘eiki na‘e kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova–kuo ta‘aki ‘a e ‘aofiva‘e ‘a e kau taula‘eiki, ‘o tu‘u ki he kelekele mōmoa–pea na‘e toki foki mai ‘a e vai ‘o Soatani ki hono ‘alunga, ‘o ne lōmaki‘i hono ngaahi ngutuvai kotoa ‘o hangē ko ia ‘i mu‘a."
‘Ekisoto 14:22,29
"22Pea na‘e hū ‘a ha‘a ‘Isileli ki he loto tahi ‘i he mōmoa; pea na‘e tu‘u mai ‘a e tahi mo‘onau ‘ā mei to‘omata‘u mo to‘ohema. 29Ka ka hā‘ele ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he mōmoa ‘i he loto tahi, pea na‘e tu‘u mai ‘a e tahi mo‘onau ‘ā ‘i honau to‘omata‘u mo to‘ohema."
1 Kalonikali 12:15
"15Ko kinautolu ia na‘e a‘a ‘i Soatani ‘i he ‘uluaki māhina; ka kuo mahua mai ia, ‘o lōmekina hono ngaahi ngutuvai; pea nau tuli taa‘i ‘a e kakai ‘o e ngaahi lautoka ‘i hahake mo hihifo."
Saame 66:6
"6Na‘a ne liliu ‘a e tahi ko e kelekele: ‘I he vaitafe na‘a nau ‘alu ‘aki honau va‘e;
Tau viki kiate ia ‘i he potu ko ē."
Ngaue 7:44,45
"44Na‘e ma‘u ‘e he‘etau ngaahi kui ‘a e Tāpanekale tukunga fakamo‘oni lolotonga ‘enau ‘i he Toafa, ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘e ia na‘e folofola kia Mōsese, ‘o fekau ke ne ngaohi ia ke hangē ko e fakatātā kuo ne mamata ki ai. 45Ko ia ia na‘e tukufakaholo ki he‘etau ngaahi kui na‘e ‘ia Siosiua, ‘o nau ‘omi ki heni lolotonga ‘enau ma‘u mai ‘a e fonua ‘o e ngaahi fa‘ahinga Senitaile, ‘a ia na‘e fakateka atu kinautolu ‘e he ‘Otua mei he ‘ao ‘o ‘etau ngaahi kui; ‘o nau fai‘aki ia ‘o a‘u ki he kuonga ‘o Tēvita"
NAʻE ʻOANGE ʻE HE ʻOTUÁ ʻA E TUʻUTUʻUNI MAHINO, KI HE ANGA ʻO ʻENAU KOLOSI ʻI HE VAITAFE SOATANÍ, ko e kau taulaʻeiki ʻoku nau fua ʻa e ʻaʻaka ʻo e kovinanite, te nau ʻuluaki laka atu ki he vai. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó kapau ʻe manavahē ʻa e kau talaʻeikí ke nau fai ʻa e ʻuluaki laka? Ko hotau akó. Heʻikai maʻu pe ke solova ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi palopalema, kaeʻoua kuo tau ʻuluaki falala kiate ia, ha meʻa kotoa pe, pea tau laka kimuʻa ʻi he meʻa ʻoku tau ʻilo ʻoku totonu ke faí. Ko e hā ʻa e vaitafe, pe ko e ngaahi faingataʻaʻia ʻanga ʻo hoʻo moʻuí? ʻI he talangofua ki he ʻOtuá pea fai ʻa e ʻuluaki laká.
Naʻe fakamavaeua ʻe he ʻOtuá ʻa e vai ʻa e Tahi Kulokula ʻo tuku ʻa e kakaí ke nau hū kituʻa mei ʻIsipite. Pea ko eni kuo ne toe fakamavaeua ʻa e vaitafe Soataní ʻo tuku kinautolu ke nau hū ai ki Kenani. Ko e ongo man ako ení naʻá ne fakahaaʻi ki ʻIsileli, ʻoku tauhi ʻe he ʻOtuá, ʻene ngaahi palomesi, pea ko e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻa hono kakaí, pea ʻokú ne tōnunga kia kinautolu ʻi heʻene ʻai ʻa e fononga kotoa mei ʻIsipite ki he fonua ʻo e talaʻofá ke malava hono faí. He naʻá ne ʻiate kinautolu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau hē holo ʻi he toafá ʻo hangē pe ko ʻene ʻiate kinautolu ʻi he kamataʻangá.
Naʻe kolosi ʻa ʻIsileli ʻi he vaitafe Soataní ʻi he faʻahitaʻu matalá ʻi he taimi ʻoku huʻalahi ai ʻa e vaí, ki he ongo kauvaí. Ko e ʻOtuá naʻá ne fili ʻa e taimi koi á ke fakatātā ai ʻa hono fuʻu mafaí. He naʻá ne fakamavaeuaʻi ʻa e vai tahí koeʻuhi ke laka kotoa ʻa e kakaí ʻi he kelekele matuʻú. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá hono fuʻu mafai maná ni ʻi he taimi mo e feituʻu ke fakaʻatā ʻa hono kakai ke nau kolosi ʻi he vaitafe ʻi he kelekele matuʻu. Ko e fakamoʻoni ʻe he ʻOtuá ʻa e hulu atu hono fuʻu mafaí ʻi he mafai fakaenatula, ke langaʻi ʻaki ʻa e ʻamanaki ʻa ʻIsileli ki he ʻOtua mo ʻoange ha ongoongo ki honau ngaahi filí. Ko ia ʻoku pule he meʻa kotoa pē.
No comments:
Post a Comment