Sios 6:1-5 ; Nom 10:8 ; Teut 7:24 ; Fkm 7:16
Siosiua 6:1-5
"1KA ko Sielikō na‘e songo ke masongo telia ‘a ha‘a ‘Isileli: na‘e ‘ikai ha taha ‘e hū kitua‘ā, pea ‘ikai ha taha ‘e hū mai. 2Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua; Vakai, kuo u tuku ki ho nima ‘a Sielikō, mo hono tu‘i, mo hono kau to‘a; 3pea te mou ‘alu fakatakamilo ki he kolo, ‘a e kau tau kotoa pē; te mou takai ia tu‘o taha. Te mou fai pehē ‘o ‘aho ono. 4Pea ko ha tu‘unga taula‘eiki ‘e toko fitu te nau to‘o ha talupite fakasiupeli ‘e fitu, pea te nau mu‘omu‘a ‘i he ‘A‘ake; pea ‘i hono fitu ‘o e ‘aho te mou fakatakamilo ki he kolo ‘o tātu‘ofitu, pea ‘e fai ‘e he kau taula‘eiki ‘enau ifi talupite. 5Pea ‘i he ‘iloange ‘oku ifi fakatangiloloa ‘a e talupite fakasiupeli, pea mou fanongo ki he lea ‘a e talupite, pea ‘e toki tūkuingata ‘a e kakai ‘enau kaila, pea ‘e holo hifo ‘a e ‘a ‘iate ia, kae ‘alu atu fakahangatonu ‘a e kakai ki ai."
Nomipa 10:8
"8Pea ko e hako ‘o ‘Ēlone, ‘a e kau taula‘eiki, ko kinautolu te nau ifi ‘a e ongo talupite: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia kiate kimoutolu ‘i homou ngaahi to‘utangata."
Teutalonome 7:24
" 24Pea te ne tuku honau ngaahi tu‘i ki ho nima, pea te ke tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ‘e ‘ikai matu‘u ha toko taha ‘i ho ‘ao, kae‘oua ke ke faka‘auha kinautolu."
Fakamaau 7:16
"16Pea na‘a ne vahevahe ‘a e toko tolungeau ko e vāhenga ‘e tolu, pea na‘a ne tuku ke nau to‘o talupite kotoa pē, mo ha nge‘esi sioki, pea mo e ngaahi tūhulu ‘i he loto sioki."
KO E TŌ ʻA SELIKOÓ. Ko e kolo ko Selikoó naʻe langa ia ʻi he lauafeʻi taʻu kimuʻa ʻi hono faʻeleʻi ʻo Siosiuá pea ko e taha ia ʻo e kolo motuʻataha ʻi he ngaahi kolo ʻo māmaní. Pea ʻi hono ngaaahi holisi fakakolotau naʻe fute ʻe 25 hono maʻolungá pea fute ʻe 20 hono matolú. Pea ko e kau sotia naʻa nau tuʻu ʻo leʻohi mei he tumuʻaki ʻo e ngaahi holisí ke nau lava ʻo sio mamaʻo ʻi ha ngaahi maile. Ko Selikoó ko e fakaʻilonga fakakautau malohi mo iviiviʻia, naʻe lau ia ʻe he kau Kenaní ko e kolo taʻealaikunaʻi.
Ko ʻIsileli te nau ʻuluaki ʻohofi ʻa e koló ni ʻo fakaʻauha ʻo nau tu ku ai ʻa e manavaheʻia ʻo ʻIsileli ki he loto ʻo e toktoaha kotoa pe ʻi Kenani. Naʻe sio ʻa e kau Kenaní ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻoku hangē ha ʻOtua ʻo natulá koeʻuhi ko ʻene fakamavaeua ʻa Soataní pea hangē ko e ʻOtua ʻo e taú ʻi heʻene ikunaʻi ʻa Sihoni mo Okí. Ka naʻe ʻikai lau ʻa e ʻOtuá ʻe he kau Kenaní. Ko e ʻOtua ʻo e kolotaú ko ha taha ʻokú ne lava ʻo ikunaʻi hono fakafepakiʻi ʻa e kolo holisí. Ko hono ikunaʻi ʻo Selikoó naʻá ne fakhaaʻi ʻoku ʻikai ko e ʻOtua pe ʻo ʻIsileli ʻoku maʻolunga ʻi he ngaahi ʻotua ʻo Kenaní ka ʻoku taʻealaikunaʻi.
Naʻe ʻosi tala pe ʻe he ʻOtuá kia Siosiua, ko Selikoó kuo ne ʻosi tuku ki hono nimá. Ko e filí kuo ʻosi ikunaʻi! Ko e hā ʻa e falalaʻanga kuopau ke maʻu ʻe Siosiua ʻi heʻene ʻalu ki he tau! Ko e kau kalisitiane ʻoku nau tau ʻo fakafepakiʻi ha fili kuo ikunaʻi. Ko hotau fili ʻa Setane kuoʻosi ikunaʻi ʻe Kalaisi (Lo 8:37-39, Hep 2:14,15 ; 1 Sn 3:8). Neongo ʻoku tau lolotonga fepaki ki he ʻaho kotoa pe mo e angahala ʻoku mafola noa pē ʻi māmani ka ʻoku tau fakapapauʻi ko e tau ʻoku tau moʻua aí kuo ʻosi ikuna ia, heʻikai ke tau lava ʻo mamate ʻi ha ivi ʻo ha fili kuo ikunaʻí. ʻOku tau lava ʻo ikuna hotau filí ʻo fou ʻi he ivi ʻo Kalaisi. He ko e kapiteni ʻo e tau ʻa Sihová naʻá ne ʻoange ʻa e founga ʻa e anga puke ʻo e kolo ko Selikoó ʻikai ha kau tau ʻo teuteu ke nau fai, ka ko e ʻaʻake ʻa e ʻOtuá kuopau ke fua ʻe he kau taulaʻeikí ʻo takaiʻi ʻa e kolo tuʻo taha he ‘aho, ‘i he ‘aho ‘e ono pea ‘i he ‘aho fitú te nau takai tuʻo fitu pea ifi ʻa e talupité, pea ko hono kotoa ʻo e meʻa naʻe faí pea ʻauha ai ʻa e kolo haú ni.
No comments:
Post a Comment