Sio 7:1-5 ; 22:20 ; Lev 26:17 ; Teut 28:25 ; 1 Kalo 2:6,7
Siosiua 7:1-5
"kani, ko e foha ‘o Kālimi, ko e foha ‘o Sāpiti, ko e foha ‘o Sala, ‘i he matakali ‘o Siuta, na‘a ne ala ki he me‘a kuo tapui; pea na‘e langa ai ‘a e houhau ‘o Sihova ki ha‘a ‘Isileli. 2Pea fekau atu ‘e Siosiua mei Sielikō ha tu‘unga me‘a ke ‘alu ki ‘Ai, ‘a ia na‘e tu‘u ofi ki Peteaveni, ‘i he feitu‘u ‘o Pēteli ki hahake, ‘o ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, ‘Alu hake ‘o asiasi ‘a e fonua. Pea na‘e ‘alu hake ‘a e tu‘unga me‘a, ‘o fai ‘enau asiasi ki ai. 3Pea nau foki kia Siosiua, ‘o nau pehē kiate ia, Ke ‘oua na‘a ‘alu hake ‘a e kakai kotoa, ka ke ‘alu hake ha toko ua afe pe tolu afe nai ke taa‘i ‘a ‘Ai; ke ‘oua na‘a ongosia hake ‘a e kakai kotoa; he ‘oku nau toko si‘i. 4Ko ia na‘e ‘alu ki ai ha ni‘ihi pē ‘o e kakai, fe‘unga nai mo e toko tolu afe: ka na‘a nau hola mei he ‘ao ‘o e kau ‘Ai. 5Pea na‘e taa‘i ‘e he kau ‘Ai honau ni‘ihi, ko e toko tolungofulu mā toko ono nai: pea na‘a nau tuli kinautolu mei he matanikolo, ‘o a‘u ki he ngaahi tā‘anga maka, pea nau taa‘i kinautolu ‘i he hifonga, pea na‘e vaivai ‘a e loto ‘o e kakai, ‘o mātu‘aki vai."
KO HONO TAAʻI ʻO ʻISILELI ʻE ʻAI. ʻOku toe lau fakamanatu ai pē ʻo fekauʻaki mo e angahala ʻa e kakai ka ʻi hení ʻoku tau lau ai ki he houhau ʻoku haʻu ki he fakataha kotoa ʻo fou mai ʻi he angahala ʻa e tangata pe ʻe tokotaha. Ko e malaʻia fakaofo eni ʻo fepaki mo e fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e tangata ko ʻAkani mei he matakali ʻo Siutá naʻá ne ala ʻe ia ki he ngaahi meʻa naʻe tapui ʻi Selikoó. Ko e ʻofa ki māmani ko e aka ia ʻo e kona ko ení. Pea fakatokanga mai ʻa e ʻapositoló “Naʻa ai ha taha kuo ne kamata fakalotomui mei he kelesi ʻa e ʻOtuá ʻio naʻa ai a aka kona ʻoku tupu hake ʻo fakafiuʻi kimoutolu” (Hep 12:15). Kuopau ke tau tokanga ʻi he feohi mo e kau angahalá, pea mo e taha mo kinautolu he te tau ʻinasi ʻi heeʻnau halaiá. Ko e angahala naʻe fai ʻe tokotaha ni. Ko e memipa ia ʻo e sino fakapolitikalé hili ʻene angahalá ʻe kau kotoa ki ai ʻa e sinó. Pea ʻi he angahala ʻa ʻAkaní naʻe ʻikai ke ʻilo ki ai ʻa e kakaí. Naʻá ne fakakau kotoa ki ai ʻa e kau sotiá he halaia he ʻao ʻo e ʻOtuá. He naʻe totonu ke tautea mate pe ia.
Nae fekauʻi atu ʻe Siosiua ha kau asiasi ke nau vakaiʻi ʻa e fonuá pea aʻu ki he kolo ko eni ko Ai, pea nau foki mai mo e tala ko eni, ko e kolo ʻoku tokosiʻi pea ʻoua naʻa helaʻi ahake ʻa e kakaí kae ʻalu pe ki ai ha toko uaafe pe toluafe. Ko ia ai ko e kau tangata pe ʻe toko toluafe naʻe fekauʻi atu ke nau hanga ʻo puketuʻu ʻa Ai. Kaekehe naʻa nau tuku feholaki mai he kuo taaʻi kinautolu ʻe he kau Ai ʻo nau tamateʻi ai ʻa e toko tolungofulu ma ono. Ko e palomesi ʻo e vahe 3:10. Ko e meʻa ko ē te nau ʻilo ai ʻoku ʻi honau lotolotonga he te ne kapusi mei honau ʻaó ʻa e kau Kenaní. ʻOku mahino ʻoku ʻikai ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá he kuo tuli kinautolu ia ʻe he kau Ai. Ko e ʻʻikai ko ē ke ʻiate kitautolu ʻa e ʻOTuá ʻia Kalaisí ʻoku faʻiteliha ʻa e tevoló ʻi heʻetau moʻuí. Ko e nofoʻia ʻa e moʻuí ʻi he faʻahikehé ko e taʻe ʻi he moʻuí ʻa Kalaisi. Kāinga Moʻui Foʻou, tokoniʻi ʻa e kakai ke nau maʻu ʻa Kalaisi pea ʻe ʻikai lava ʻa e tevoló ʻo nofo ʻi ha taha. He kuo ikunaʻi ia ʻe Kalaisi.
No comments:
Post a Comment