Monday, 25 September 2017

Monite 25 Sepitema, 2017

Sios 7:10-15 ; 6:17,18 ; ‘Eki 19:10 ; Nom 14:45 ; Teut 7:26 ; Fkm 2:14 ; No 5:1,2

Siosiua 7:10-15
"10Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua, Tu‘u hake mu‘a; ko e hā ‘oku ke fo‘ohifo pehē ai? 11Kuo hia ‘a ‘Isileli, pea kuo nau maumau‘i foki ‘eku kovinānite ‘a ia na‘a ku tu‘utu‘uni kiate kinautolu: kuo nau ala foki ki he me‘a na‘a ku pehē ‘e tuku li‘aki; pea kuo nau kaiha‘asi foki, pea kuo nau fufū foki, ‘io, pea kuo nau ‘ai fakataha mo ‘enau koloa. 12Ko hono ‘uhinga ia na‘e ‘ikai lava ai ‘e ha‘a ‘Isileli ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o honau ngaahi fili; ‘oku nau sītu‘a ki honau ngaahi fili koe‘uhi kuo nau hoko kinautolu ko e me‘a tuku li‘aki: ‘e ‘ikai te u toe ‘iate kimoutolu, ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou faka‘auha mei homou lotolotonga ‘a e me‘a na‘e tuku li‘aki. 13Tu‘u, fakatāpui ‘a e kakai, mo ke pehē, Mou tapui kimoutolu ki he ‘apongipongi: he ko ‘eni ‘a e folofola ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, ‘E ‘Isileli, ‘oku ‘i ho lotolotonga ha me‘a kuo tapui: ‘e ‘ikai te ke lava ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o ho ngaahi fili, kae‘oua ke mou hu‘ihu‘i mei homou lotolotonga ‘a e me‘a kuo tapui. 14Ko ia ‘e fakaofi mai kimoutolu ‘apongipongi, ‘o fakafo‘i-matakali: pea ko e matakali ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-fa‘ahinga: pea ko e fa‘ahinga ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-fāmili: pea ko e fāmili ko ia ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-tangata. 15Pea ko ia ‘e ma‘u ki ai ‘a e me‘a ne tapui ‘e tutu ‘aki ‘a e afi, ‘a ia mo ia kotoa pē ‘oku ‘iate ia: koe‘uhi kuo ne maumau‘i ‘a e kovinānite ‘o Sihova; pea koe‘uhi kuo ne fai fakalielia ‘i ‘Isileli."

KO HONO AKONAKIʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA SIOSIUA KI HE MEʻA KE NE FAÍ. He naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakalotolahiʻi ʻa Siosiua. Koeʻuhi ko e meʻa kuo hoko ki ʻIsilelí mei he kau Aí ʻo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ki ai ʻoku ʻi ai ha ngāue kehe ke ne ʻi ai. He naʻe fai lelei pē ʻa Siosiua ʻa ʻene fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e mamahi naʻe ʻi ai ʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻene taʻefiefia he meʻa naʻe hokó. ʻE fēfē haʻatau ongoʻi ʻo kapau ʻe hoko ha meʻa pehē ʻi he kiʻi kāinga pe ko e siasi ʻoku tauhí, ko e hā ʻa ʻetau tafaʻaki ki he ʻOtuá mo ʻetau fakafeangai kaite ia? He naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Siosiua ʻa e moʻoní, pea mo e tupuʻanga ʻo e faingataʻa ko ení kuo fai angahala ʻa ʻIsileli. Naʻe ʻikai ke nau fakakaukau kinautolu ʻoku liliu ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá pea ko hono toʻukupú ʻoku nounou pea ko ʻene palomesí kuo tō, lea ko e angahala heʻenau taʻofi ʻa e tafe ʻa e hoifua ʻa e ʻOtuá he ko e meʻa naʻe tapui maʻae ʻOtuá kuo ʻikai lava ke tuʻu maʻu hono tauhi ʻa e tapu ko iá. Pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, “ʻE ʻIsileli, ʻoku ʻi ho lotolotongá ha meʻa kuo tapui ʻo ʻikai te ke lava ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo ho ngaaih filí, kaeʻoua kuo mou huʻihuʻi mei homou lotolotonga ʻa e meʻa kuo tapui” Sio ki he palopalema ko e talangataʻa ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá. Pea naʻe tataki leva ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua ki he founga ke fai ʻaki ʻa e fiemaʻu ko ení. Kuopau ke ne fakatapui ʻa e kakaí, kuopau ke ne fekau ki he kakaí ke nau fakatapui, pe fakamaʻoniʻoniʻi kinautolu. Pea kuopau ke nau siviʻi kinautolu pea kuopau ke nau teuteu ke nau feʻiloaki mo honau ʻOtuá. Pea kuopau ke ʻomai kotoa kinautolu ʻe Siosiua ʻo fakafoʻimatakali, mo fakafamili, pea mo fakafoʻifale ke fai mei ai ʻa hono vakaiʻi ʻa e tupuʻanga ʻa e hoko ʻa e palopalema ki haʻa ʻIsilelí. Ko e fakatātā ʻa e meʻa pau ki he fakamaaú ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtua maʻoniʻoni ke fakafaikehekeheʻi ʻaki ʻa e taʻehalaia mo e halaia, he neongo ʻoku nau ngali tuʻu tatau ʻi he halaia ʻa e ngaahi matakali kotoa, ka kuopau ke fai honau vakaiʻi fakamatakali ʻo aʻu ki he fakafoʻitangata, heʻikai lava ke hola ha tangata he ʻoku nau ʻea kotoa pe ki he ʻOtuá. Nofo tonu ʻia Kalaisi, ko ia pe ʻa e haoʻanga mei he angahalá.

No comments:

Post a Comment