Saturday, 30 September 2017

Tokonaki 30 Sepitema, 2017

Sios 8:9-17 ; Teut 7:2 ; Fkm 20:34,36 ; Koheleti 9:12

Siosiua 8:9-17
"9Pea na‘a nau ‘alu ki honau toka‘anga malumu, ‘o nau nofo ‘i he vaha‘a ‘o Pēteli mo ‘Ai, ‘i he potu hihifo ‘o ‘Ai: ka ka toka ‘a Siosiua ‘i he pō ko ia ‘i he lotolotonga ‘o e kakai. Pea tu‘u hengihengi hake ‘a Siosiua.
10‘O ne fakatē ‘a e kakai, pea taki ‘e ia mo e kau mātu‘a ‘Isileli ‘i he ‘alu hake ‘a e kakai ki ‘Ai. 11Pea ko e kakai kotoa, ‘a e kau tau na‘e ‘iate ia, na‘a nau ‘alu hake, ‘o fakaofi atu ‘o a‘u ki he hāngai ki he kolo, pea nau ‘apitanga ‘i he feitu‘u tokelau ‘o ‘Ai; pea na‘e ai ha tele‘a ‘i honau vaha‘a mo ‘Ai. 12Pea na‘a ne vahe mai ha toko nima afe nai, ‘o ne tuku ke nau toka malumu ‘i he vaha‘a ‘o Pēteli mo ‘Ai, ‘i he potu hihifo ‘o e kolo. 13Ko ia na‘a nau fokotu‘u ‘a e kakai, ‘a e hōsitē kotoa na‘e ‘i he potu tokelau ‘o e kolo, pea ko e kau toi ‘i he potu lulunga ‘o e kolo; pea hā‘ele ‘a Siosiua ‘i he pō ko ia ‘i he loto tele‘a. 14Pea ‘i he faifai pea sio ki ai ‘e he Tu‘i ‘Ai, na‘a nau tutu‘u vave hake ‘i he pongipongi, ‘a e kakai ‘o e kolo, ‘o nau hū ki tua‘ā ke fakafepaki ki ha‘a ‘Isileli ke tau, ‘a ia mo hono kakai kotoa, ki he potu kuo tu‘utu‘uni ki ai, ‘i he kamata‘anga ‘o e ‘Alapā, ka na‘e ‘ikai te ne ‘ilo kuo toka malumu kiate ia mei he tu‘a kolo. 15Pea fai ‘e Siosiua mo ‘Isileli kātoa ‘o hangē ‘oku nau vaivai kiate kinautolu, pea na‘a nau feholaki ‘i he hala toafa. 16Pea na‘e ui mai ‘a e kakai kotoa na‘e ‘i he kolo ke muia ‘a kinautolu; pea na‘a nau tuli kia Siosiua, pea na‘e tohoaki kinautolu ke mama‘o mei he kolo. 17Pea na‘e ‘ikai toe ha toko taha ‘i ‘Ai, pe Pēteli,8.17 ‘i ‘Ai, pe Pēteli; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i hono hiki fuoloa ‘e taha: Ai. kuo nau hū mai kotoa ke muia ‘a ‘Isileli; pea na‘a nau tuku ava pē ‘a e kolo, ‘o nau tuli ki ha‘a ‘Isileli."

KO E TAFAʻAKI FAKAHIHIFO Ē ʻO AI, NAʻE TOKA MALUMU AI Aʻ E TOKO TOLUMANO ʻO E KAU TAÚ. Ka ko Siosiua eni mo e mātuʻa ʻo ʻIsilelí pea mo e kau tau kotoa naʻe toé naʻa nau ʻalu hake kinautolu ʻo nau ʻapitanga atu ʻi he feituʻu Tokelau ʻo Ai he naʻe ʻi ai ʻa e teleʻa ʻi honau vahaʻa mo Ai tuʻunga ʻi he mahino kia Siosiua ʻa e ʻOtuá pea mo e fakamalumalu ʻa hono fuʻu mafai, ko ia naʻá ne fai ʻene fokotuʻutuʻu ʻa e taú taʻeteki ki ha meʻa ʻe taha. Naʻá ne tuʻumaʻu pē ke fai ʻa e sauní. Ko e taimi naʻe mafao atu ai hano taó ki he koó naʻe ʻikai ke ne tukuhifo hono nimá kaeʻoua kuo fakahoko ʻa e ngāue he ko hono nima ʻoku ʻi he tuí ʻo hangē pe ko hono tauhi ki ʻolunga ʻa e ongo nima ʻo Mosesé ʻi hono tauʻi ʻo ʻAmaleki (Eki 17:11,12). Ko kinautolu kuo mafao atu honau nimá ke tauʻi fakafepakiʻi honau ngaahi fili fakalaumalié kuopau heʻikai toe tuku ia ke lalo, ko e ikuna kuopau. Ko e meʻa naʻe fai ʻe Siosiua ʻi heʻenau tokamalumu ki he kau Ai, pea nau hola hangē kuo nau vaivai kae tuli kinautolu ʻe he tuʻi ʻo Ai mo hono kakaí pea nau toki kapa ʻa e koló ʻo fakaʻauha. Ko hono taipeʻi ʻe Siosiua ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe Kalaisi ʻe ia maʻa māmani.
ʻI he momeniti punou ai ʻa e fofonga ʻo Kalaisí ʻo ne tukuhake hono laumalíe ʻo hā kuo pekia, ko ʻene maʻu ia ʻa e ikuna ʻe ia he kapau ko ia mo e kotoa ʻo e fiemaʻu ʻo e holi ʻa e tangatá kuo ʻauha, hangē kuo ulungia ka ʻi heʻene toetuʻú naʻá ne toe fakaai ʻe ia ʻa e ngaahi mafai ʻo e fakapoʻuí ʻo ikunaʻi kakato, pea kuo ne laiki ʻa e ʻulu ʻo e ngatá, he ko ʻene mamahi ko e fakavolu ia ʻa hono muivaʻé. Ko e tuʻi ʻo Aí naʻe ʻikai pe ke fakakaukau ia ki ha toe meʻa, koeʻuhi ko ʻenau ikuna kimuʻa ʻo nau tuku ai pe ʻa e taʻe ʻi ai hano maluʻi, ka ke nau tulimui pe ʻa e kau tau ia ki he konga mataki ʻo ʻIsileli. Ko e kakai ia ʻo Kenaní kuo kuihi pe kinautolu ia ʻe he ʻafungi, ka ko e lahi ia mo e vave honau fakaʻauha, ko e tuʻi mo e kakai ʻo Peteli naʻa nau fefalalaʻaki mo Ai, vave honau fakaʻauha, ko e tuʻi mo e kakai ʻo Peteli naʻa nau fefalalaʻaki mo Ai pea fakaʻauha fakataha pe kinaua he taimi tatau. Ko e ikuna ʻa Kalaisi maʻa kitautolu ke tau maʻu mafai ai iate ia, ke tau tauʻi mo ikunaʻi ʻa e fili ʻo e Kosipeli maʻa hono langilangí.

Friday, 29 September 2017

Falaite 29 Sepitema, 2017

Sios 8:3-8; Fkm 20:29-32; 2 Sam 13:28

Siosiua 8:3-8
"3Ko ia na‘e tutu‘u ‘a Siosiua, mo e kakai kotoa na‘e ‘i he tau, ke ‘alu hake ki ‘Ai: pea fili ‘e Siosiua ha toko tolu mano ko e kau to‘a, ‘o ne tuku po‘uli atu kinautolu. 4Pea ne tu‘utu‘uni kiate kinautolu ‘o pehē; Vakai, te mou toka malumu kimautolu ki he kolo mei he potu ki kō: ‘oua te mou mama‘o fau mei he kolo, ka mou nofo talitali pē, 5pea ko au mo e kakai kotoa ‘oku ‘iate au te mau fakaofi ki he kolo: pea ka faifai ‘o nau hū ki tua‘ā ke fakafepaki mai, ‘o hangē ko ‘enau fai mu‘a, te mau hola meiate kinautolu: 6pea te nau ‘aukau mai ki tua‘ā homau tuli, pea te mau tohoaki kinautolu ke mama‘o mei he kolo: 7he te nau pehē, ‘Oku nau hola meiate kitautolu, ‘o hangē ko e fai mu‘a (‘io, pea te mau hola meiate kinautolu) pea ‘e toki hiki ho‘omou malumu, pea te mou kapa ‘a e kolo; pea ‘e tuku ia ki homou nima ‘e Sihova ko homou ‘Otua. 8Pea kuo mou ma‘u leva ‘a e kolo, pea te mou toki tutu ia ‘aki ‘a e afi: te mou fai pē ‘a e tu‘utu‘uni ‘a Sihova: vakai kuo u kouna kimoutolu. Pea na‘e tuku atu kinautolu ‘e Siosiua."

KO AI ENI NAʻE HOKO HONO TAUʻI ʻE HAʻA ʻISILELI. Ko e kolo eni naʻe ʻuluaki „I ai ʻa e toko toluafe ʻo ʻIsileli, ʻo nau taaʻi ai ʻa e toko tolungofulu mā ono, ʻo nau toki foki ai kuo mātuʻaki vai honau lotó ʻi heʻenau vaivaí. Ka ko eni kuo fili ʻe Siosiua ʻa e kau toʻa ʻo ʻIsilelí ʻe toko tolu mano ʻo ne tuku atu poʻuli kinautolu ke nau toka malumu ki Ai mei he tafaʻaki ʻe taha, ka ko Siosiua atu mo e kakai ʻi tafaʻaki ʻe tahá. Ko ʻenau vaiv ai kimuʻa ki Aí, naʻe tupu ia mei he angahala naʻe fai ʻe ʻAkaní ʻi heʻene kaihaʻa ʻi he koloa ʻi Selikoó naʻe fakatapui maʻae ʻOtuá ʻo tupu ai ʻa e vaivai ʻa e fakataha kotoa ʻo ʻIsilelí pea mole ai ia mo hono falé kotoa.
Pea ʻi he hisitolia ko ení ke tau fakatokangaʻi mo tau ako ai tautefito pe ki he moʻui naʻe fai ʻe Siosiuá. 1. Ko hono ʻulungaanga mo ʻene fakafotunga moʻuí. 2. Ko ʻene tokanga mo ʻene ngāue naʻá ne tuʻu ki ʻolunga kei hengihengi pe ʻi he pongipongi, ke ʻoua ʻe mole hono taimi pea ke ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e kaveinga ʻa hono ʻatamaí ki heʻene ngāué. He ko kinautolu ʻoku tauhi ʻenau fekuki fakalaumalíe kuopau ia heʻikai te nau ʻofa ʻi heʻene meʻa ʻanautolú mo e kumi faingofua. 3. Ko ʻene fakalotolahi mo ʻene tukupaá, he naʻaá ne tukupa pe ke taki ʻa ʻIsileli ʻi hono pesona tuʻunga ʻi he ʻi ai ʻa e lotolotonga ʻoe ʻOtuá. 4. Ko ʻene taaʻi muʻa ke ngāue. Naʻa ne ʻalu hifo poʻuli ki he loto teleʻa ke fakahoko ʻa e fiemaʻu ki he ʻohofi ʻo e kau Ai he ko ʻene alu hifo ki he teleʻa tokotaha pe ke lotu ki he ʻOtuá ki he tapuaki ki heʻene ngāué ʻo ʻikai te ne fainoa pe (v18) ʻIo, ko e hifo ia naʻe fai ʻe hotau fakamoʻuí ki fonualoto ke ne telio ai hotau angaʻitangata, pea mo e mele kotoa pe ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, he naʻe toó ko e koto ʻauha ka naʻe fokotuʻu ko e koto taʻe faʻaʻauha, naʻe toó ko e koto palakū, naʻe fokotuʻú ko e teungaʻia ʻoku tō ko e koto vaivai, ʻe fokotuʻu ko e koto malohi, ʻoku tō ko e sino fakakakano, ʻe fokotuʻu ko e sino fakalaumalie. Kapau ʻoku ai ha sino fakakakano ta ʻoku ʻi aim o ha sino fakalaumalie (1 Kol 15:42-44). Ko ia ʻetau fiefia lolotongá pea mo ʻetau ʻamanaki mohu monuʻia ki he fakahā mai ʻo e langilangiʻia ʻo Sīsū Kalaisi (Tait 2:13) Ko ʻetau fiefia mo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.

Thursday, 28 September 2017

Tu'apulelulu 28 Sepitema, 2017

Sios 8:1,2; 6:2,21; Teut 1:21; 7:8; 20:18; 31:8

Siosiua 8:1,2
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Siosiua, ‘Oua te ke manavahē, pea ‘oua te ke tailiili: ‘ave ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘i he tau, pea ke tu‘u hake, ‘o ‘alu ki ‘Ai: vakai kuo u tuku ki ho nima ‘a e Tu‘i ‘Ai, mo hono kakai, mo hono kolo, mo hono fonua: 2pea te ke fai ki ‘Ai mo hono tu‘i, ‘o hangē ko ho‘o fai ki Sielikō mo e tu‘i ‘o‘ona: ka ko hono koloa pē, mo hono monumanu, te ke vete ma‘amoutolu: fakatoka ha‘amou malumu ki he kolo mei hono feitu‘u ki ko."

KO HONO FAKALOTOLAHIʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA SIOSIUA ʻO FELĀVEʻI MO AI. Pea koeʻuhi ko e angahala ʻa ʻAkaní pea mo hono nunuʻá, ko e fakalotosiʻi lahi ia kia Siosiua, ko ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ha fakalotolahi kia Siosiua ke laka atu. Heʻene pehē kiate ia, “ʻOua te ke manavahē pea ʻoua te ke tailiili, “Koeʻuhi ko e ivi tatau ʻokú ne tauhi ʻa ʻIsileli mei he ʻauhá ʻe honau ngaahi filí pea ko e ivi tatau te nau fakaʻauha ʻaki honau filí pea ke ne fakapapauʻi ʻa e ikuna ʻe hoko ki ai. Pea ko e kakaí kuo fakangofua ke nau ʻave ʻa e koloa vete ʻo e kolo ko iá maʻa kinautolu. Ko e vete ko ení ʻe ʻikai toputapu ia ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e koloa vete ʻo Selikoó, ko ia ai, heʻikai ha fakatuʻutamaki ia kia kinautolu ʻa e vete ʻo Aí. He ko ʻAkani naʻá ne maʻu ʻa e koloa vete tapú, pea naʻe mole ʻa e koloá mo ʻene moʻuí pea mole kotoa, ka ko e toenga ʻo e kakaí naʻe fuʻu fakatokangaʻi kinautolu e meʻa ko eni naʻe hokó ʻo nau sio talangofua ai ki he koloa vete ʻo Aí. Ko e founga ke maʻu ai ʻa e fiemalie ki he meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe he ʻOtuá. Kia kitautolu, ke tuitala ki he meʻa tapui kitautolu ki aí. Heʻikai ha tangata ʻe mole ʻi heʻene fakaʻikaiʻi hono kitá. Naʻe maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e fua tapú mei Seliko, ʻa e koloa veté ʻo e kotoa ʻo e ngaahi kolo mei heni ʻo fai atu ʻe haʻu ʻi honau nimá. Ko Selikoó naʻe holoki ia ʻaki ʻa e mana ʻo ʻikai ai ke ʻi ai ha fakatuʻutamaki ia ʻe hoko ki he kakaí, pea mo e akoʻi kinautolu ke nau fakamakatuʻunga ʻi he ʻOtuá ʻenau moʻuí mo ʻenau meʻa kotoa pē pea ke nau ʻoange kiate ia ʻa e kotoa ʻo e kololia ʻo ʻenau ngaahi meʻa ʻoku nau lava leleí ke maʻu ka ʻoku nau ʻi he fakahā meʻa ka hoko. ʻI he kolo ko ení ʻoku nau hanga atu ki ai ka ko e meʻa tēpuú ke fai ha tōtōivi mo e fakaʻikai kita, pea kīvoi ʻaki ʻa e kotoa fakatouʻosi ʻo e sino mo e ʻatamai, mo e fiemaʻu ke fakahoko lelei ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo Ai. Pea ko e moʻui pe ia, ko e ʻOtuá pe mo kitautolu mo e fakaongoongo kakato, ka e mate hotau kitá ʻia Kalaisi mo ʻene pekia he kolosi.

Wednesday, 27 September 2017

Pulelulu 27 Sepitema, 2017

Siosi 7:24 -26; Teut 17:5; 2 Sam 18:17; 1 Kalo 2:7; ‘Ais 65:10; Hos 2:15; Kal 5:12

Siosiua 7:24-26
"24Pea puke ‘e Siosiua ‘a ‘Ākani ko e foha ‘o Sala, pea mo e siliva, mo e pulupulu, mo e ‘elelo koula, mo hono ngaahi foha, mo hono ngaahi ‘ōfefine, mo ‘ene fanga pulu, mo ‘ene fanga ‘asi, mo ‘ene fanga sipi, mo hono tēniti, mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia; pea na‘e ō mo ia ‘a ‘Isileli kotoa, ‘o nau ‘ohake kinautolu ki he tele‘a ko ‘Ākoli. 25Pea lea hake ‘a Siosiua, Ko e hā kuo ke fakamamahi‘i ai kimautolu? ‘E fakamamahi‘i koe ‘e Sihova he ‘aho ni. Pea na‘e tolomaka‘i ia ‘e ‘Isileli kātoa; pea na‘a nau tutu kinautolu ‘aki ‘a e afi, pea na‘a nau toki lī maka kiate kinautolu. 26Pea na‘a nau tokotu‘u kiate ia ha fu‘u ‘esi maka, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘o a‘u ki he ‘aho ni: pea na‘e toki foki ‘a Sihova mei he kakaha ‘o ‘ene houhau. Ko ia na‘e hingoa ai ‘a e potu ko ia, Ko Tele‘a ‘Ākoli (Fakamamahi) ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

KO E TELEʻA ʻAKOLI (FAKAMAMAHI) NAʻE FAKAʻAUHA AI ʻA ʻAKANI MO E MEʻA KOTOA PE NAʻA NE MAʻÚ. Kuo paasi ʻe Siosiua ʻa e tautea ʻo ʻAkaní he kuo fakahukia ʻe he ʻOtuá ʻa e loto ʻo ʻAkaní pea ʻi heʻene hukiá naʻe vete kotoa ʻa e meʻa naʻa ne faí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea mo e kotoa ʻo ʻIsilelí. Pea pehē ʻe Siosiua “Ko e hā kuó ke fakamamahiʻi ai kimautolu? ʻE fakamamahiʻi ko e ʻe Sihova he ʻahó ni.” He ko e fakamamahi ʻa ʻAkaní naʻe ikai ko ʻene faivale pe ki he ʻOtuá, ka koeʻuhí ko ʻene fai fakamamahi ki ʻIsilelí ʻo hangē ko e tuʻi ʻIsileli ko ʻEhapí (1 Tuʻi 18:18). Ko e ʻOtua maʻoniʻoni kuopau ʻe ne tamai mamahi kia kinautolu ʻoku nau fai fakamamahi ki hono kakaí (2 Tes 1:6). Ko kinautolu ʻoku fai fakamamahí ʻe fakamamahiʻi kinautolu.
Ko hono fakaʻauha ʻo ʻAkaní naʻe ʻikai ko ia pe ʻi heʻene angahalá. Ko e koloa kotoa naʻe kaihaʻasi naʻe fakaʻauha fakataha mo ia, mo e kotoa ʻene ngaahi koloa kehé naʻe fakaʻauha tatau pe mo ia naʻe maʻu taʻetotonú. Ko hono ngaahi fohá mo hono ngaahi ʻofefiné naʻa nau tautea mate fakataha pe mo ia. Naʻe tutu kinautolu ʻaki ʻa e afi hili ia ʻa hono tolomakaʻí. Kuo tokonaki ha haoʻanga ʻi he ʻikai totonu ke mate fakataha ʻa e fānaú mo ʻenau tamaí ʻi he angahala pe ʻaʻana ka ʻi he keisi ko ení naʻa nau halaia kotoa pe, ʻoku totonu pe ke tutu. He ʻoku mahalo naʻe tokoni ʻa e fānaú ni ʻi hono fetuku mai ʻa e koloá ni mo ʻenau tamaí pea mo hono fūfūuʻi ʻi honau loto tenití. ʻOku fakatokangaʻi mai kitautolu ʻi he tuʻunga mo e ikuʻanga ʻo e talanoá ni, ko e tuʻunga eni ʻoku ʻi ai ʻa e māmani ʻo e ʻahó ní ko e feinga faingamalie pe ʻi he funga ʻo e faiangahala ʻi he manumanu mo e tokanga koloa fakamāmani. Ko e fehuʻi, meʻa ní ʻoku tuʻunga pehē ʻa e kau kalisitiane ʻo e ʻahó ni? ʻOku fokotuʻu atu hola leva mei ai he vave tahá ʻoua ʻe toe toloi, hola kia Kalaisi Sīsū he ko ia ʻa e kaumeʻa maʻae kau angahalá, he ka ʻikai kau fai angahala, ko e ikuʻangá ko e tutu ʻi he afi ʻo Heli, fakataha mo kinautolu kotoa pē, te nau kaungāfai ʻi he fai angahalá. Pea ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha kuo na moʻunofoa he mālie ʻo māmaní pea mo hono kiʻi koloa mole ngofuá.

Tuesday, 26 September 2017

Tusite 26 Sepitema, 2017

Sios 7:16-23; Nom 5:6,7; 1 Sam 6:5; 2 Kalo 30:22; Saame 51:7; Sn 9:24

Siosiua 7:16-23
"16Pea ‘a hengihengi hake ‘a Siosiua, ‘o ne fakaofi ‘a ‘Isileli, ‘o fakafo‘i-matakali; pea na‘e tonu ki he matakali ‘o Siuta: 17pea ne fakaofi ‘a e fāmili ‘o Siuta, ‘o ne ma‘u ‘a ha‘a Sala; pea na‘a ne fakaofi ‘a e fāmili ‘o ha‘a Sala, fakafo‘i-tangata, pea na‘e tonu kia Sāpiti: 18pea na‘a ne fakaofi hono fāmili, fakafo‘i-tangata; pea na‘e tonu kia ‘Ākani ko e foha ‘o Kālimi, ko e foha ‘o Sāpiti, ko e foha ‘o Sala, ‘i he matakali ‘o Siuta. 19Pea lea ‘a Siosiua kia ‘Ākani, Tama, ke ke tuku kolōlia mu‘a kia Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, pea ke fakamo‘oni kiate e ia; pea ke tala mai mu‘a kiate au ‘a e me‘a na‘a ke fai; ‘oua te ke fufū meiate au. 20Pea tali ‘e ‘Ākani kia Siosiua, ‘o pehē, Ko e mo‘oni kuo u fai angahala kia Sihova, pea na‘e pehē mo pehē ‘eku fai. 21Na‘a ku mamata ‘i he vete ki ha pulupulu faka-Pāpilone ‘e taha na‘e fungani, pea mo ha sikeli siliva ‘e uangeau, pea mo ha ‘elelo koula na‘e nimangofulu sikeli hono mamafa; pea u mānumanu ki ai, pea u to‘o: pea ko eni kuo tuku fufū ia ‘i he kelekele ‘i hoku loto tēniti, pea ko e siliva ‘oku ‘i lalo. 22Pea kouna atu ‘e Siosiua ha kau talafekau ke nau lele ki he tēniti, pea tā kuo tuku fufū ia ‘i hono tēniti, pea ko e siliva na‘e ‘i lalo. 23Pea na‘a nau to‘o mei he tēniti, ‘o ‘omi kia Siosiua, pea ki ha‘a ‘Isileli kātoa; pea nau folahi ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova."

KO HONO ʻILOʻI ʻO ʻAKANÍ. Naʻe tuʻu hengihengi hake pe ʻa Siosiua ʻo ne fai ki he meʻa ʻoku ʻi hono lotó ʻo ne sivii ʻa ʻIsileli fakamatakali, koeʻuhí ko e meʻa kuo hokó pea naʻe tonu ki he matakali ʻo Siutá. Pea atu hono vakaiʻi fakafamili ʻo maʻu ia ki he fāmili ʻo Salá, pea hoko atu ki hono vakaiʻi fakafoʻitangata, pea maʻu ia kia Sapiti, pea ne fai hono vakaiʻi ʻa e fāmili ko ení fakafoʻitangata, pea naʻe tonu kia ʻAkani. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa ʻetau fononga ʻoku fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ke tau tokanga ki hotau ngaahi fāmilí he ko hotau fatongiá ke fakamoʻui hotau ngaahi fāmilí ʻaki ʻa ʻetau fakapapauʻi ʻa e tuʻu fakafoʻitangata hotau fāmilí, kuo nau maʻu ʻa e ʻeiki ko Sīsū Kalaisí ki heʻenau ngaahi moʻuí, ke ʻoua te nau fihia ʻi he meʻa ko ení, ʻoku fihia ai ʻa ʻAkaní, ka ke ʻiloa kinautolu ʻi he maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ke ʻiloa kinautolu ʻi he fai angahalá. He ko e maʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻokú ne hanga ʻo ʻomai ki he maamá pea ʻi heʻene ngaahi founga ʻa e ngaahi ngāue ʻa e fakapoʻulí pea ʻoku ʻomai foki ʻa e māʻanga mo e fakaʻauhá kia kinautolu ʻoku nau hokohoko atu ʻenau feohi, pea mo kinautolu ʻa e kau ngāue taʻefua (sio Sa 94:7). Hili hono fakaʻeke ʻe Siosiuá naʻe vete hifo leva ʻa ʻAkani mo ne fakahaaʻi ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne fai mo e feituʻu ʻoku tuku aí. Naʻá ne fakahaaʻi mo e anga ʻo ʻene ʻave kinautolu. 1. Ko e angahala nai kamata ʻi he matá. Naʻá ne sio ki he ngaahi meʻa leleí ʻo hangē ko e Iví, naʻá ne sio ki he fuaʻiʻakau naʻe tapu ʻo taki ia ʻe heʻene vakaí, ko e sio ʻokú ne ʻomi ʻa e meʻa ke faingataʻaʻia ai ʻa e lotó, ke ʻalu ʻo muimuiʻi ʻi he matá. 2. Naʻá ne manumanu ki he koloa ʻo ne holi ke maʻu ʻo hoko ia ko e angahala. 3. ʻI heʻene angahala naʻá ne ʻave ʻa e koloa ʻo fūfū ia ʻi he kelekelé. Naʻe vete hia kotoa ʻa ʻAkani ʻi he meʻa naʻá ne faí pea fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tautea kuo paasi maʻaná. He naʻe ʻomai ʻe he kau talafekau ʻa e koloa katoa naʻe fūfū ʻi hono tenití, pea nau ʻomi kotoa ʻa e koloa naʻe fūfū he tenití ʻo folahi ʻi he ʻao ʻo Sihová mo e fakataha kotoa ʻo ʻIsilelí. Kuopau ke tau eʻa kotoa pē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo ʻetau ngāue naʻe fai ʻa ʻene lelei, pea mo ʻene kovi, pea ʻe totongi leva ʻ e he ʻOtuá ʻo fakatatau ki ai. Ko e ngāue lelei ko e hū ki he koló.

Monday, 25 September 2017

Monite 25 Sepitema, 2017

Sios 7:10-15 ; 6:17,18 ; ‘Eki 19:10 ; Nom 14:45 ; Teut 7:26 ; Fkm 2:14 ; No 5:1,2

Siosiua 7:10-15
"10Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua, Tu‘u hake mu‘a; ko e hā ‘oku ke fo‘ohifo pehē ai? 11Kuo hia ‘a ‘Isileli, pea kuo nau maumau‘i foki ‘eku kovinānite ‘a ia na‘a ku tu‘utu‘uni kiate kinautolu: kuo nau ala foki ki he me‘a na‘a ku pehē ‘e tuku li‘aki; pea kuo nau kaiha‘asi foki, pea kuo nau fufū foki, ‘io, pea kuo nau ‘ai fakataha mo ‘enau koloa. 12Ko hono ‘uhinga ia na‘e ‘ikai lava ai ‘e ha‘a ‘Isileli ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o honau ngaahi fili; ‘oku nau sītu‘a ki honau ngaahi fili koe‘uhi kuo nau hoko kinautolu ko e me‘a tuku li‘aki: ‘e ‘ikai te u toe ‘iate kimoutolu, ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou faka‘auha mei homou lotolotonga ‘a e me‘a na‘e tuku li‘aki. 13Tu‘u, fakatāpui ‘a e kakai, mo ke pehē, Mou tapui kimoutolu ki he ‘apongipongi: he ko ‘eni ‘a e folofola ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli, ‘E ‘Isileli, ‘oku ‘i ho lotolotonga ha me‘a kuo tapui: ‘e ‘ikai te ke lava ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o ho ngaahi fili, kae‘oua ke mou hu‘ihu‘i mei homou lotolotonga ‘a e me‘a kuo tapui. 14Ko ia ‘e fakaofi mai kimoutolu ‘apongipongi, ‘o fakafo‘i-matakali: pea ko e matakali ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-fa‘ahinga: pea ko e fa‘ahinga ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-fāmili: pea ko e fāmili ko ia ‘e tonu ki ai ‘a e sivi ‘a Sihova ‘e fakaofi ia ‘o fakafo‘i-tangata. 15Pea ko ia ‘e ma‘u ki ai ‘a e me‘a ne tapui ‘e tutu ‘aki ‘a e afi, ‘a ia mo ia kotoa pē ‘oku ‘iate ia: koe‘uhi kuo ne maumau‘i ‘a e kovinānite ‘o Sihova; pea koe‘uhi kuo ne fai fakalielia ‘i ‘Isileli."

KO HONO AKONAKIʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻA SIOSIUA KI HE MEʻA KE NE FAÍ. He naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻa hono fakalotolahiʻi ʻa Siosiua. Koeʻuhi ko e meʻa kuo hoko ki ʻIsilelí mei he kau Aí ʻo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ki ai ʻoku ʻi ai ha ngāue kehe ke ne ʻi ai. He naʻe fai lelei pē ʻa Siosiua ʻa ʻene fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e mamahi naʻe ʻi ai ʻi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻene taʻefiefia he meʻa naʻe hokó. ʻE fēfē haʻatau ongoʻi ʻo kapau ʻe hoko ha meʻa pehē ʻi he kiʻi kāinga pe ko e siasi ʻoku tauhí, ko e hā ʻa ʻetau tafaʻaki ki he ʻOtuá mo ʻetau fakafeangai kaite ia? He naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Siosiua ʻa e moʻoní, pea mo e tupuʻanga ʻo e faingataʻa ko ení kuo fai angahala ʻa ʻIsileli. Naʻe ʻikai ke nau fakakaukau kinautolu ʻoku liliu ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá pea ko hono toʻukupú ʻoku nounou pea ko ʻene palomesí kuo tō, lea ko e angahala heʻenau taʻofi ʻa e tafe ʻa e hoifua ʻa e ʻOtuá he ko e meʻa naʻe tapui maʻae ʻOtuá kuo ʻikai lava ke tuʻu maʻu hono tauhi ʻa e tapu ko iá. Pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, “ʻE ʻIsileli, ʻoku ʻi ho lotolotongá ha meʻa kuo tapui ʻo ʻikai te ke lava ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo ho ngaaih filí, kaeʻoua kuo mou huʻihuʻi mei homou lotolotonga ʻa e meʻa kuo tapui” Sio ki he palopalema ko e talangataʻa ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá. Pea naʻe tataki leva ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua ki he founga ke fai ʻaki ʻa e fiemaʻu ko ení. Kuopau ke ne fakatapui ʻa e kakaí, kuopau ke ne fekau ki he kakaí ke nau fakatapui, pe fakamaʻoniʻoniʻi kinautolu. Pea kuopau ke nau siviʻi kinautolu pea kuopau ke nau teuteu ke nau feʻiloaki mo honau ʻOtuá. Pea kuopau ke ʻomai kotoa kinautolu ʻe Siosiua ʻo fakafoʻimatakali, mo fakafamili, pea mo fakafoʻifale ke fai mei ai ʻa hono vakaiʻi ʻa e tupuʻanga ʻa e hoko ʻa e palopalema ki haʻa ʻIsilelí. Ko e fakatātā ʻa e meʻa pau ki he fakamaaú ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtua maʻoniʻoni ke fakafaikehekeheʻi ʻaki ʻa e taʻehalaia mo e halaia, he neongo ʻoku nau ngali tuʻu tatau ʻi he halaia ʻa e ngaahi matakali kotoa, ka kuopau ke fai honau vakaiʻi fakamatakali ʻo aʻu ki he fakafoʻitangata, heʻikai lava ke hola ha tangata he ʻoku nau ʻea kotoa pe ki he ʻOtuá. Nofo tonu ʻia Kalaisi, ko ia pe ʻa e haoʻanga mei he angahalá.

Sunday, 24 September 2017

Sapate 24 Sepitema, 2017

Sios 7:6-9 ; Sen 37:29,34 ; Eki 5:22 ; 1 Sam 4:12 ; Siope 2:12

Siosiua 7:6-9
"6Pea hae ‘e Siosiua hono kofu, ‘o ne tō fo‘ohifo ki he kelekele ‘i he ‘ao ‘o e ‘A‘ake ‘o Sihova, ‘o a‘u ki he‘ene efiafi, ‘a ia mo e kau mātu‘a ‘o ‘Isileli; pea na‘a nau laku efu ki honau ‘ulu. 7Pea pehē e Siosiua, ‘Oiauē, ‘Eiki Sihova, ko e hā na‘a ke hanga ai ‘o fakalaka mai ‘a e kakai ni ‘i Soatani, ke tuku kinautolu ki he nima ‘o e kau 8‘Āmoli, ke mau ‘auha? Taumaiā na‘a mau fiemālie ke nofo ‘i he potu ki kō ‘o Soatani! ‘Ātonai ē, ko e hā ai ha‘aku lea ‘e fai, ka kuo sītu‘a ‘a ‘Isileli ki honau ngaahi fili? 9Pea ‘e fanongo ki ai ‘a ha‘a Kēnani, pea mo e nofo fonua kotoa pē, pea te nau ha‘ofia kimautolu, ‘o tāmate‘i homau hingoa mei māmani: pea ko e hā ai ‘au ‘e fai ki ho huafa lahi na?"

NA‟E FAKAVAIVAI „A SIOSIUA PEA MO LOTU. „I he me‟a ko eni na‟e hoko ki „Isileli mei hono tuli mo taaʻi kinautolu „e he kau Ai, naʻe ongoʻi ʻaupito ʻe Siosiua ʻo ne hae hono kofú he kuo hiki ʻa e ʻOtuá ia, pea ne tō foʻohifo mo e kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻi he ʻao ʻo e aaka ʻo Sihová mo nau laku efu ʻi honau ʻulú. Ko e fakaʻilonga ʻenau mamahi ʻo nau fai pehē ki he efiafi. Ko e tefito ʻo e tautapa ʻo ʻene lotú. Naʻa ne tokanga ʻe ia ki he langilangi ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻene tokanga ki he ikuʻanga ʻo ʻIsilelí, he naʻe lea moʻoni ʻa e Laumalie ʻo e okí ʻi heʻene lotu. 1. Naʻá ne fakaʻamu foki ke nau maʻu tofiʻa kotoa pe ʻo hangē ko e ngaahi matakali ko ē ʻoku nau maʻu tofiʻa ʻi he kauvai fakahahake ʻo Soatane (v.7) He ʻoku fuʻu lahi ʻenau fakahohaʻasi ʻa e ʻOtuá pea ʻikai ke nau lava ʻo maʻoniʻoni kinautolu, ka ke ʻomi kinautolu ki Soatani ke fakaʻauha kinautolu. 2. Naʻá ne lea ki he mole ʻenau tokanga ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko eni ʻoku hokó. Ko e hā ʻenau fakakaukau ki he ivi ʻo e ʻOtuá he ʻoku nounou ʻa hono toʻukupu ke fai ʻa e ngaahi palomesi fakaʻOtuá. 3. Naʻá ne taukave ki he fakatuʻutamaki ʻa ʻIsilelí ʻoku nau ʻi ai ki he ʻauhá. Ko hono langilangi ʻe uesia heʻene hokó. He ko e Huafa ʻo e ʻOtuá ko e Huafa lahi he ʻoku maʻolunga ia ʻi he ihngoa kotoa pe. Pea ko e hā pe ha meʻa ʻoku hoko ʻoku totonu ke tau tui, ko hono finangalo. Pea tau tokanga lahi ki ai ʻo lahiange ia ʻi ha toe faʻahinga meʻa. Pea mei heni kuopau ke tau fakamaʻu hotau matá ki he ngataʻanga ʻo e kotoa ʻo ʻetau ngaahi fiemaʻu pea mei heni ke tau fekumi hotau fakalotolahi. Ko e makatuʻunga ia ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi ʻamanaki. Ko e lotu ia ʻa Siosiua tuʻunga he kei tōnounou ʻo ʻenau fononga mo e taʻetokanga, neongo ʻa e ngaahi fuʻu ikuna kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolu. Pea ko e fakatokanga tatau maʻa kitautolu ʻi he ʻahó mo ʻene ui maʻoniʻoni maʻa kitautolu ʻia Kalaisi, ke tau tauhi maʻoniʻoni kiate ia maʻ a hono langilangí ʻo taʻe uesia.

Saturday, 23 September 2017

Tokonaki 23 Sepitema, 2017

Sio 7:1-5 ; 22:20 ; Lev 26:17 ; Teut 28:25 ; 1 Kalo 2:6,7

Siosiua 7:1-5
"kani, ko e foha ‘o Kālimi, ko e foha ‘o Sāpiti, ko e foha ‘o Sala, ‘i he matakali ‘o Siuta, na‘a ne ala ki he me‘a kuo tapui; pea na‘e langa ai ‘a e houhau ‘o Sihova ki ha‘a ‘Isileli. 2Pea fekau atu ‘e Siosiua mei Sielikō ha tu‘unga me‘a ke ‘alu ki ‘Ai, ‘a ia na‘e tu‘u ofi ki Peteaveni, ‘i he feitu‘u ‘o Pēteli ki hahake, ‘o ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, ‘Alu hake ‘o asiasi ‘a e fonua. Pea na‘e ‘alu hake ‘a e tu‘unga me‘a, ‘o fai ‘enau asiasi ki ai. 3Pea nau foki kia Siosiua, ‘o nau pehē kiate ia, Ke ‘oua na‘a ‘alu hake ‘a e kakai kotoa, ka ke ‘alu hake ha toko ua afe pe tolu afe nai ke taa‘i ‘a ‘Ai; ke ‘oua na‘a ongosia hake ‘a e kakai kotoa; he ‘oku nau toko si‘i. 4Ko ia na‘e ‘alu ki ai ha ni‘ihi pē ‘o e kakai, fe‘unga nai mo e toko tolu afe: ka na‘a nau hola mei he ‘ao ‘o e kau ‘Ai. 5Pea na‘e taa‘i ‘e he kau ‘Ai honau ni‘ihi, ko e toko tolungofulu mā toko ono nai: pea na‘a nau tuli kinautolu mei he matanikolo, ‘o a‘u ki he ngaahi tā‘anga maka, pea nau taa‘i kinautolu ‘i he hifonga, pea na‘e vaivai ‘a e loto ‘o e kakai, ‘o mātu‘aki vai."

KO HONO TAAʻI ʻO ʻISILELI ʻE ʻAI. ʻOku toe lau fakamanatu ai pē ʻo fekauʻaki mo e angahala ʻa e kakai ka ʻi hení ʻoku tau lau ai ki he houhau ʻoku haʻu ki he fakataha kotoa ʻo fou mai ʻi he angahala ʻa e tangata pe ʻe tokotaha. Ko e malaʻia fakaofo eni ʻo fepaki mo e fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e tangata ko ʻAkani mei he matakali ʻo Siutá naʻá ne ala ʻe ia ki he ngaahi meʻa naʻe tapui ʻi Selikoó. Ko e ʻofa ki māmani ko e aka ia ʻo e kona ko ení. Pea fakatokanga mai ʻa e ʻapositoló “Naʻa ai ha taha kuo ne kamata fakalotomui mei he kelesi ʻa e ʻOtuá ʻio naʻa ai a aka kona ʻoku tupu hake ʻo fakafiuʻi kimoutolu” (Hep 12:15). Kuopau ke tau tokanga ʻi he feohi mo e kau angahalá, pea mo e taha mo kinautolu he te tau ʻinasi ʻi heeʻnau halaiá. Ko e angahala naʻe fai ʻe tokotaha ni. Ko e memipa ia ʻo e sino fakapolitikalé hili ʻene angahalá ʻe kau kotoa ki ai ʻa e sinó. Pea ʻi he angahala ʻa ʻAkaní naʻe ʻikai ke ʻilo ki ai ʻa e kakaí. Naʻá ne fakakau kotoa ki ai ʻa e kau sotiá he halaia he ʻao ʻo e ʻOtuá. He naʻe totonu ke tautea mate pe ia.
Nae fekauʻi atu ʻe Siosiua ha kau asiasi ke nau vakaiʻi ʻa e fonuá pea aʻu ki he kolo ko eni ko Ai, pea nau foki mai mo e tala ko eni, ko e kolo ʻoku tokosiʻi pea ʻoua naʻa helaʻi ahake ʻa e kakaí kae ʻalu pe ki ai ha toko uaafe pe toluafe. Ko ia ai ko e kau tangata pe ʻe toko toluafe naʻe fekauʻi atu ke nau hanga ʻo puketuʻu ʻa Ai. Kaekehe naʻa nau tuku feholaki mai he kuo taaʻi kinautolu ʻe he kau Ai ʻo nau tamateʻi ai ʻa e toko tolungofulu ma ono. Ko e palomesi ʻo e vahe 3:10. Ko e meʻa ko ē te nau ʻilo ai ʻoku ʻi honau lotolotonga he te ne kapusi mei honau ʻaó ʻa e kau Kenaní. ʻOku mahino ʻoku ʻikai ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá he kuo tuli kinautolu ia ʻe he kau Ai. Ko e ʻʻikai ko ē ke ʻiate kitautolu ʻa e ʻOTuá ʻia Kalaisí ʻoku faʻiteliha ʻa e tevoló ʻi heʻetau moʻuí. Ko e nofoʻia ʻa e moʻuí ʻi he faʻahikehé ko e taʻe ʻi he moʻuí ʻa Kalaisi. Kāinga Moʻui Foʻou, tokoniʻi ʻa e kakai ke nau maʻu ʻa Kalaisi pea ʻe ʻikai lava ʻa e tevoló ʻo nofo ʻi ha taha. He kuo ikunaʻi ia ʻe Kalaisi.

Friday, 22 September 2017

Falaite 22 Sepitema, 2017

Sios 6:24-27; 1:5; 9:1,3; 1 Tuʻi 16:34

Siosiua 6:24-27
"24Pea na‘a nau tutu ‘a e kolo ‘aki ‘a e afi, mo e me‘a kotoa pē na‘e ‘i ai: ngata pē ‘i he siliva mo e koula, mo e nāunau na‘e kapa pe ‘aione, na‘a nau tuku ia ki he falekoloa ‘i he fale ‘o Sihova. 25Pea ko Lēhapi ko e fefine fe‘auaki, pea mo e fale ‘o ‘ene tamai mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia, na‘e fakamo‘ui ‘e Siosiua; pea kuo ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ‘Isileli ‘o a‘u ki he ‘aho ni; koe‘uhi ko ‘ene fufū ‘a e ongo talafekau na‘e tuku atu ‘e Siosiua ke mataki‘i ‘a Sielikō. 26Pea lea tuki ‘a Siosiua ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, Ke mala‘ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘a e tangata te ne hanga ‘o toe langa kolo ‘a Sielikō ni: Te ne fai‘aki hono ‘uluaki ‘a e tanupou, Pea te ne fokotu‘u ‘aki hono foha kimui ‘a e matanikolo. 27Ko ia na‘e kau ‘a e ‘Eiki mo Siosiua, pea na‘e pavake hono ongoongo ki he fonua kotoa."

KO SELIKOÓ NAʻE FAKAHALAʻIAʻI IA. Naʻe fai eni ʻe Siosiua ʻi heʻene pehē “Ke malaʻia ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa e tangata te ne hanga ʻo toe langa kolo ʻa Seliko ni” He naʻe ʻikai ngata pe ʻi hono holoki pea mo hono tutú ka naʻe toe fai ʻa hono tala tukiʻi. Pea ko e fai eni ki he kakai ʻo ʻIsilelí pea mo honau kakai ʻi he kahaʻú ke ʻoua naʻa toe langa ʻa e koló ni. Pea ko e fakanofonofo faka-ʻOtua eni ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mamafa ʻo ha fakamalaʻia fakaʻOtuá pea ʻi ai ʻi hono toenga heʻikai ha fiemalie ʻi ai pe maʻu mei ai, k ate ne ʻomai pe ʻa e ʻauha taʻe fakamolemole pe toe fakatoe. Ko e mala ni ʻoku ʻikai ko ha mala taʻe ʻi ai hano tupuʻanga, ka naʻe haʻu ia mei he tangata ʻi eh fuʻu taimi loloa, hili ʻene toe langa ʻa Selikoó (1 Tuʻi 16:34). Hili ʻa e taʻu ʻe nima ngeau mei he tukitalaʻi ko eni naʻe fai ʻe Siosiua ki Selikoó, naʻe toe langa ʻe Seliko ʻi he taimi ʻo e tuʻi ʻIsileli ko ʻEhapi, naʻa ne fakahouhauʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua. Ko e tangata ko Hieli naʻa ne fai ʻa e langá pea ʻi he kamata ʻa e langá naʻe mate ʻa hono foha lahí pea ʻi heʻene ʻosi ʻa e langá naʻe mate hono foha siʻisiʻi tahá ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihová naʻe fakahā mai ʻia Siosiua. ʻOku fakatuʻutamaki ʻa e feinga ke langa ʻa e meʻa ʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá (Mal 1:4) ko ha kakai ʻoku houhau taʻengata ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau fakakaukau ko hono ngaohi ʻo e feituʻú ʻoku kovi ange ʻi hono fai ʻo e langá pea te ne fakalaveaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau nofo ai. He ʻoku tau ʻilo ʻa Seliko hili hono fakakelesiʻi naʻe ʻi ai ʻa ʻIlaisia mo ʻIlaisa, ka ko hotaua fakamoʻui naʻe ʻi ai (Lk 18:35 ; 19:1, Mt20:29).
Ko e kotoa ko eni hono hakeakiʻi ʻo Siosiua mo e pavake atu hono ongoongo. ʻO ne ngaohi ia ʻo ʻikai ko hono tali pe ʻe ʻIsileli ka naʻa ne ueʻi ʻa e loto ʻo e kau Kenaní koeʻuhi ko ʻene hā ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua ʻo e moʻoni. Ko e folofola ʻa Sihová ʻoku ʻiate ia neongo ko Kalaisi ia ka naʻa ne tatau pe mo Mosese. ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻoku na lava ʻo fakapavake atu ha ongoongo ʻo ha tangata pea ʻoku ʻikai ha meʻa ke ne lava ʻo fakahaaʻi ia ʻa e lahi ʻo e moʻoni ʻi he ngaahi fakamoʻoni ʻo e lotolotonga ʻa e ʻOTuá ʻoku ʻi he tokotaha ko iá ʻo hangē ko eni ʻia Siosiua, pea ʻoku tau ʻatā kotoa ki ai ʻi he ʻetau ʻia Kalaisi, pea ʻi Hano Laumaile Maʻoniʻoni ʻo tau fakamoʻoni ai ʻa e maʻa hotau ʻOtua ʻofaʻangá.

Thursday, 21 September 2017

Tu'apulelulu 21 Sepitema, 2017

Sios 6:22-25 ; 2:14 ; Hep 11:31 ; Mat 1:5

Siosiua 6:22-25
"22Pea lea ‘a Siosiua ki he ongo me‘a na‘e ‘alu ke mataki‘i ‘a e fonua, Hū ki he fale ‘o e fefine fe‘auaki, ‘o ‘omi mei ai ‘a e fefine, mo ia kotoa pē ‘oku ‘iate ia, hangē ko e fuakava na‘a mo fai kiate ia. 23Pea hū atu ‘a e ongo talavou mataki, ‘o na ‘omi mei ai ‘a Lēhapi, mo ‘ene tamai, mo ‘ene fa‘ē, mo hono ngaahi tuonga‘ane, mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia: ko hono ngaahi fāmili foki na‘a na fakahū mai; pea na‘a na tuku kinautolu ke nofo ‘i he tu‘a ‘apitanga ‘o ‘Isileli, 24Pea na‘a nau tutu ‘a e kolo ‘aki ‘a e afi, mo e me‘a kotoa pē na‘e ‘i ai: ngata pē ‘i he siliva mo e koula, mo e nāunau na‘e kapa pe ‘aione, na‘a nau tuku ia ki he falekoloa ‘i he fale ‘o Sihova. 25Pea ko Lēhapi ko e fefine fe‘auaki, pea mo e fale ‘o ‘ene tamai mo ia kotoa pē na‘e ‘iate ia, na‘e fakamo‘ui ‘e Siosiua; pea kuo ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ‘Isileli ‘o a‘u ki he ‘aho ni; koe‘uhi ko ‘ene fufū ‘a e ongo talafekau na‘e tuku atu ‘e Siosiua ke mataki‘i ‘a Sielikō."

KO E TUÍ, NAʻA NE FAKAHAOFI ʻA LEHAPI MO HONO FAMILÍ. ʻI hono fakaʻauha ʻo Selikoó naʻe tukukehe ʻe Lehapi ia mo hono familí. He naʻa ne maʻu pe ʻa e meʻa makehe ʻe ia pe mei hono ngaahi kaungaʻapí, ʻaki pe ʻa e angaʻofa naʻa ne fakahaaʻi ki ʻIsilelei. Ko e fale ʻo Lehapí naʻe tuʻu ia ʻi he funga ʻā ʻo e kolo ko Selikoó, ko hono moʻoní ko ia ʻa e ʻuluaki ʻi he faingataʻá, pea mo e fakatuʻutamaki lahitaha ʻe hoko ki he fale ko ení. Ka ʻi he taimi naʻe holo ai ʻa e ʻā ʻo Selikoó, pea levolo honau falé pea mo e fukahi kelekelé, naʻe haʻu ʻa e ngaahi matakali ikuna ʻo ʻIsilelí ki he tangata kotoa pe pea mo veteki ʻa e koló ka naʻe tuʻu pe ʻa e falé ni ʻo taʻeuesia. Naʻe ʻikai ke ʻauha ʻa e fefiné ni fakataha mo kinautolu naʻe taʻetuí (Hep 11:31). Naʻe tuʻunga foki ʻa e hao ʻa e fefiné ni mei he ngāue naʻe fai ʻe he ongo asiasi, ko ia ai naʻe fai ʻe Siosiua ʻa e tokanga kiate ia ʻi hono fakahaofi. Pea ko e ongo tangata tatau pe naʻa ne fakapapauʻi hona fakahaofí, ko e ongo tangata tatau pe naʻa na ngaue ke fakahaofi mai iá. Pea ko kinaua pe ʻoku na malava ʻo fai ʻa e lelei tahá he naʻa na ʻiloʻi ia mo hono falé, pea na feʻunga taha pe ke fai ia. Kaekehe, pea fekau ʻe Siosiua ki he ongo matakí ʻo e fonuá, ke na hū ki he fale ʻo e fefiné ʻo ʻomi mei ai ʻa e fefiné. Ko e kotoa hono familí naʻe fakamoʻui fakataha mo ia, ʻo hangē ko Noá, naʻe tui ʻa e fefiné ki he fakamoʻui hono falé he ko e tui kia Kalaisi ʻoku ne ʻomai ʻa e fakamoʻui ki hono falé (Ng 16:31).
Ko Lehapi mo kinautolu ʻoku ʻiate ia naʻe paku mai ʻo hangē ko ha ngaahi vaʻa mei he vela ʻo e koló. ʻI he lele loloa naʻa ne maʻu ʻa e tofiʻa ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi matakali fili ʻo ʻIsilelí, he naʻa ne hoko ko ha faʻē ʻi ʻIsileli pea ko e tupuʻanga ʻo e fakamoʻuí. Pea ʻi heni ʻokú ne fakatātaaʻi mo fakaʻata lahiʻi ʻa e ivi ʻo e tuí pea mo e lelei ʻa e ʻOtuá ke fai ʻa e fakahaofí ʻi he ʻaho lolotonga ʻa e faingataʻa, pea mo e kumi tonuhia ʻi he fakamaau. Ko e tuí pe ʻoku ne lava ʻo fakamalohía kitautolu ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Pea ko e tui ʻoku ne lava ʻo fua kitautolu ki ʻolunga ke tau lava ʻo fakaʻikaiʻi moʻui taʻefakafoʻou ʻo e loto angahala, ka ke muimui ki he ui mo e ʻekeʻi ʻo Kalaisi ʻo fou ʻi ha lipooti kovi mo e lipooti lelei, ʻa ē naʻe faʻu mei ai ʻa Lehapí ʻo ne hoko ai ʻe ia ko e faʻē ʻo ʻIsileli ʻi heʻene tui pē.

Wednesday, 20 September 2017

Pulelulu 20 Sepitema, 2017

Sios 6:20,21 ; Teut 7:2 ; Hep 11:30

Siosiua 6:20-21
"20Ko ia na‘e kaila ‘a e kakai, pea fai ‘a e ifi talupite: ‘io, ‘i he ‘iloange na‘e fanongo ‘e he kakai ki he lea ‘a e talupite, na‘a nau tūkuingata ‘enau kaila, pea holo ‘a e ‘a ‘iate ia, pea ‘alu hake ‘a e kakai ki he kolo, ‘o takitaha fai hangatonu atu pē; pea nau kapa ‘a e kolo. 21Pea na‘a nau faka‘auha ‘a ia kotoa pē na‘e ‘i he kolo, ‘a e tangata mo e fefine, ‘a e tamasi‘i mo e motu‘a, ‘a e pulu mo e sipi mo e ‘asi, ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā."

KO E MOMENITI ʻO E HOLO ʻA SELIKOÓ ʻI HE KAILÁ MO E LEʻO ʻO E TALUPITÉ. Ko e hili eni ʻa ʻenau laka takai tuʻo fitu ʻa ʻIsileli ki Seliko ʻi he ʻaho ko hono fitu ʻo nau fai hokohoko pe eni lolotonga ʻa e taimi kuo tuʻutuʻuni. Ko e tuʻo fitu ia ʻo ʻenau laká ʻi he ʻaho ko hono fitu, neongo naʻe ʻikai ke nau sio kinautolu ki hano ola ʻe ʻasi mai. Pea ʻi he fakaʻosí naʻa nau kaila fakataha mo ʻenau fanongo ki he leʻo ʻo e ngaahi talupité ʻi hono ifi ʻe he kau taulaʻeikí, pea naʻe fakautuutu ʻenau kaila ʻa e kakaí, pea ko e ʻaá naʻe holo leva ʻiate ia pē. Pea ko e kaila ko ení ʻi he tui naʻa nau tui ko e ʻā ko eni ʻo Selikoó ʻe holo, pea ʻi heʻenau tuí naʻa nau lī ki lalo ʻa e ʻaá. Ko e kaila naʻa nau faí ko e kaila ʻo e lotu, pea ko e ʻeko naʻe ongo mai mei he ngaahi talupité ko hono malangaʻi ia ʻa e palomesí ʻi hono fakamanatu kia kinautolu ʻe he ʻOtuá pea ko e konga ʻo ʻenau kailá, ko ʻenau tangi ki Hevani ha tokoni, pea naʻe haʻu ʻa e tokoní. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku fakahaaʻi ʻi heni ʻa e ʻikai ke tau ʻamanaki ki ha ikuna kakato ʻo ʻetau ngaahi tōnounou ʻi he efiafi hotau ʻaho fakaʻosí, pea ke tau kaila ʻi he ikuna meʻa kotoa.
Ko e taha ʻo e ngaahi ʻaho ko ení ko e ʻaho Sapate ,ka ʻoku pehē ʻe he kau Siú ko e ʻaho fakaʻosí, ka naʻe ʻikai ke pau, kapau naʻa ne fakanofo ʻa e ngaahi Sapaté ke mālōlō ko e ngaahi ʻaho Sapate kehe naʻe fakanofo kinautolu ke nau laka ai ʻo hangē ko ení. ʻOku taau ke fakamaʻa kinautolu. Ko e ngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá maʻa hono langilangi. Ko e lao ʻo e Sapaté ʻoku tapu ʻa e ngāue ʻatautolu ka ko e laka takai naʻa nau faí ko e ngāue fakalotu, he naʻe ʻi ai ʻa e aake ʻi he ngāue naʻe faí, naʻe ʻikai ha lave ki ai ʻo fekauʻaki mo e Sapaté. Pea kapau ko ia ko e Sapaté naʻe holo ai ʻa e ʻā ʻo Selikoó, pea nau hū atu ʻo fakaʻauha ʻa e meʻa moʻui kotoa pe naʻe ʻi he koló ni, ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e siʻi mo e motuʻa pea mo e kotoa ʻo e monumanu ʻaki ʻa e mata ʻo e heletaá, he ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá fakaleveleva he ko ʻene tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ke tau talangofua kiate ia he ko ia pe ʻoku fakatonu ki ai ʻa e meʻa kotoa. Pea ʻi heʻetau ʻia Kalaisí ʻokú ne kau kakato kitautolu ki honau ʻOtuá pea ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa pe ke ne langilangi.

Tuesday, 19 September 2017

Tusite 19 Sepitema, 2017

Sios 6:17-19 ; Lev 27:28 ; Teut 7:25,26 ; Maika 4:13

Siosiua 6:17-19
"17Pea ko e kolo, ‘e tapui ia, ‘a ia mo e me‘a kotoa pē ‘oku ‘i ‘ai, ma‘a Sihova: ngata pē ‘i he fefine fe‘auaki ko Lēhapi te ne mo‘ui, ‘a ia mo kinautolu ‘iate ia ‘i he fale, he na‘a ne fufū ‘a e ongo me‘a na‘a tau fekau atu. 18Pea sinoeme‘a ke mou ‘atā kimoutolu mei he me‘a kuo tapui, na‘a hili ho‘omou tapui ia, pea mou hanga ‘o to‘o ha me‘a mei ai; ‘o mou tuku ai ha mala ‘i he ‘apitanga ‘o ‘Isileli, ‘o mou fakamamahi‘i ia. 19Ka ko e siliva, mo e koula, mo e nāunau kotoa ‘oku kapa pe ‘aione, ‘oku tapu ia ki he ‘Eiki: ‘e fakahū ia ki he falekoloa ‘o Sihova."

KO SELIKOÓ KO E ʻULUAKI IA ʻI HE NGAAHI FUA ʻO KENANÍ, KO IA AI NAʻE FAKATAPUI KOTOA IA KIA SIHOVA. Ko e meʻa moʻui kotoa pe naʻe fekau ia ke tamateʻi tukukehe pe mei ai ʻa Lehapi mo kinautolu naʻe hūfanga ki hono falé. Ka ko e ha pe naʻe ʻikai keina ʻe he afí naʻe ʻomai ia ki ha tukuʻanga koloa maʻa Sihova. Pea kapau ʻe ʻi ai ha ʻIsileli te ne alaʻo toʻo ha meʻa maʻana pea ko e malaʻia ʻo Selikoó ʻe hilifaki kiate ia, pea pehē ki he ʻapitanga ʻo ʻIsileli kotoa, kaeʻoua, ko ia naʻe ala ki he meʻa tapú mo e meʻa kotoa naʻá ne ala ki aí, kuo fakaʻauha. Ko ia ai, ko e kotoa ʻo e kolo ko ení kuo ikunaʻi ke tauhi molumalu ko e feilaulau maʻongoʻonga ki he fakamaauʻanga ʻa e ʻOtuá, maʻa kinautolu te nau fakakakato ʻa e fua ko eni ʻi heʻenau talangofuá. ʻOku ʻikai ha moʻui ai ke pehē ke fakamolemole ha faʻahinga fehalaaki ʻe ala hoko, ka kuopau ko e kotoa ʻo kinautolú ka hoko ha fehalaaki, ko e mate tamateʻi ʻe fai, pea koeʻuhi ke nau ʻatā kinautolu mei he meʻa ko eni kuo tapui maʻa e ʻOtuá. Naʻa ne fokotuʻutuʻu eni ke fakatātaaʻi mahino ʻa e moʻuí meiate kinautolu kuo moʻuí, ke hā mahino mei ai ʻoku nau maʻu moʻui, pea kia kinautolu ʻa e kau angahala ke mahino mei heʻenau vakai ki he koloa kuo fakatapui ʻe honau tuʻunga angahala, pea ko ia ia, ʻe fai hono tauteá. Ko ia aí ko e hā ha meʻa ʻoku folofola mai ke tapu pea ko e meʻa ia ke tapu, he ko Sihova naʻá ne fai ʻa e ikuná maʻa kitautolu. Fakatokangaʻi ʻa e lau ʻa e ʻapositolo ko Paulá. “ʻI he funga ʻo e ngaahi fai manavaʻofa ʻa e ʻOtuá ke mou ʻatu ʻa e ngaahi sino ʻomoutolú ko e feilaulau, ke moʻui, ke tapu ki he ʻOtuá ke fakahoifua kiate ia, ko e fakaloto e ʻo hoʻomou fai e lotú” (Lo 12:1). ʻOku ʻikai ke tau toe kehekehe mo e meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻi Selikoó ʻa hono ikunaʻi taʻe toe kau ai ha taha, pea ne fakatapui ia maʻana ʻi he funga pe ʻo ʻene fai meesi. Pea kia kitautolu naʻa ne ikunaʻi ʻa e angahala ʻi heʻetau moʻuí ʻi he meesi pe ia ʻaʻana. Pea ko e fokotuʻu mai ʻa e ʻapositoló heʻikai ke moʻoni ʻa e lotú kaeʻoua ke ʻatu hotau sinó ke tapu; maʻae ʻOtuá ʻo ʻikai ke tau toe faʻiteliha ki hotau sinó, ka ke fakahoifua ki he ʻOtuá he ko kitautolu ʻoku ʻaʻaná ʻi heʻene meesi maʻa kitautolu. ʻOku fēfē ho Selikoó, ʻoku tapu?

Monday, 18 September 2017

Monite 18 Sepitema, 2017

Sios 6:12-16 ; Teut 31:25

Siosiua 6:12-16
"12Pea tu‘u hengihengi hake ‘a Siosiua, pea hiki ‘e he kau taula‘eiki ‘a e ‘A‘ake ‘o Sihova. 13Pea ko e toko fitu‘i talupite fakasiupeli ‘i he ‘ao ‘o e ‘A‘ake ‘a Sihova, na‘a nau laka atu ‘o ifi talupite: pea ko e kau tau na‘e ‘osi sāuni na‘e ‘alu mu‘omu‘a ‘iate kinautolu, pea muimui ‘a e hōsitē ki he ‘A‘ake ‘o Sihova, pea nau laka atu ai pē ‘o ifi talupite. 14Pea ‘i hono ua ‘o e ‘aho na‘a nau ‘alu takai ki he kolo tu‘o taha, pea toki foki ki he ‘apitanga; pea nau fai pehē ‘o ‘aho ono. 15Pea ‘i he hoko hono ‘aho fitu, na‘a nau ‘a hengihengi ‘i he ma‘a ‘a e ‘aho, ‘o nau ‘alu takai ki he kolo, ‘i hono tu‘utu‘uni ko ia, ‘o tu‘o fitu; ko e ‘aho pē ko ia na‘e tu‘o fitu ‘enau fakatakamilo ‘a e kolo. 16Pea ‘i he faifai pea hoko hono tu‘o fitu, mo e ifi ‘e he kau taula‘eiki ‘enau talupite, pea toki pehē ‘e Siosiua ki he kakai, Mou kaila; he kuo tuku ‘e Sihova ‘a e kolo kiate kimoutolu."

Teutalonome 31:25
"25Pea toki tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a e kau Līvai na‘e fua ‘a e ‘a‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova, ‘o pehē"

ʻOKU TAU KEI HOKO ATU PE ʻI HE NGĀUE KO ENI KUO FAI ʻE HE ʻOTUÁ, pea mo ʻIsilelí ki he kolo ko eni ko Selikoó ke mahino ai pe kia kitautolu ka finangalo ʻa e ʻOtuá ki ha meʻa ke fai, pea ko ʻene ʻosi ia ʻa e meʻa ko iá, he ko e ʻOtuá te ne fai ia ʻe ia ʻa e meʻa ko iá. Ko e laka takai ko eni ʻa ʻIsileli ki Selikoó ko e ʻaho eni hono uá ʻenau laka takai tuʻo taha pea nau foki ki he ʻapitangá ʻo nau fai pehē ʻi he ʻaho ʻe ono. Ko e kotoa ʻo e kakaí naʻe fekau ke nau fakalongolongo ʻo ʻoua ʻe lea, pe fai ha longoaʻa. Ko e leʻo pe ʻo e ngaahi talupite tapú ʻoku ongo mai he taimí ni, ko e leʻo ia ʻo e ʻOtua ʻi honau lotolotonga ʻoku leá pea ʻoua ʻe hoko ia kia kitautolu ke tau lea, ʻi he taimi ʻoku lea ai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakahaaʻi ia ʻenau ʻamanaki ki he meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolú (Eki 14:14). Ko e ʻOtuá ʻe tau maʻa kitautolu, ka ko kinautolu te nau tuʻunoa pē. Naʻe lava pe e he ʻOtuá ke holoki ʻa e ʻā ʻo Selikoó ʻi heʻenau ʻuluaki takai pe ʻa ʻIsilelí, ka kuopau ke nau ʻalu takai tuʻo hongofulu ma tolu kimuʻa pea toki holokí. ʻO hangē pe ko e palomesi ʻo e fakahaofí, kuopau ke fai pe ʻa e ʻamanakí ki he founga ʻa e ʻOtuá, pea kuopau ke nau toe ʻamanaki pe ki heʻene taimí. ʻOkú ne tui heʻikai te ne fai ha fakavavevave heʻikai ha fakavavevave, kaeʻoua ke toki fai ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne ʻalu tuʻo fitu kimuʻa pea toki hā mai ʻa e meʻa ʻoku fai ki ai ʻa e ʻamanakí (1 Tuʻi 8:43).
Naʻa nau fai hokohoko atu pe lolotonga ʻa e taimi kuo kotofá ʻo nau takai tuʻo fitu ʻi he ʻaho hono fitú neongo naʻe ʻikai te nau sio ki hano ola. Pea ʻi he takai fakaʻosí, naʻa nau kaila pea ʻi heʻenau faí, naʻe holo leva ʻa e ʻaá. Naʻa nau kaila ʻi he tui pea ʻi heʻenau tuí naʻe holo leva ʻa e ʻā ʻo Selikoó. Ko e kailá ʻo e lotú mo e ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ngaahi talupité, ko hono malangaʻi ʻa e palomesi pea ko e ʻOtuá naʻá ne manatuʻi kinautolu. ʻO fakatatau ki he tangata ʻe taha ʻoku ui tokoni ki Hevani pea ko e tokoni ʻoku hoko mai. Kaekehe, ʻi he ngataʻanga ʻo taimi pea ʻi he haʻele hifo ʻa hotau ʻEiki mei Hevani mo ha kaila, mo e leʻo ʻo e talupit..e ko e puleʻangaʻo Setané ʻe fakaʻauha kakato pea ʻikai ko ia pe ka ko e kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga fakafepaki mo e faʻahinga maʻu tuʻunga, mo e houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻulí, mo e ngaahi konga kau laumalie ʻa e koví ʻe tuku kotoa ia ki lalo, he ko hotau ʻEikí ʻa e ikuna fakalevelevá.

Sunday, 17 September 2017

Sapate 17 Sepitema, 2017

Sios 6:6-11; Nom 10:25

Siosiua 6:6-11
"6Pea ui ange ‘e Siosiua ko e foha ‘o Nuni ‘a e kau taula‘eiki, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Mou kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite, pea ke to‘o ‘e ha taula‘eiki ‘e toko fitu ha talupite fakasiupeli ‘e fitu, ‘o mu‘omu‘a ki he ‘A‘ake ‘o Sihova. 7Pea na‘a nau pehē ki he kakai, Mou laka atu, ‘o ‘alu takai ki he kolo, pea ke mu‘omu‘a ‘i he ‘A‘ake ‘o Sihova ‘a kinautolu kuo ‘osi sāuni ki he tau. 8Pea ko ia, hangē ko e lea ‘a Siosiua ki he kakai, na‘e laka atu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ha taula‘eiki ‘e toko fitu, ‘oku nau to‘o ‘a e ngaahi talupite fakasiupeli ‘e fitu, ‘o nau ifi ia, pea hoko mo kinautolu ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova. 9Pea ko e kau tau ‘osi sauni na‘e hā‘ele mu‘omu‘a ‘i he kau taula‘eiki ifi talupite, pea ko e hōsitē na‘e muimui ki he ‘A‘ake, pea na‘a nau hā‘ele atu ‘oku fai ai pē ‘a e ifi talupite. 10Pea tu‘utu‘uni ‘e Siosiua ki he kakai, ‘o pehē, ‘E ‘ikai te mou kaila, pea ‘e ‘ikai ongo mai hamou le‘o, pea ‘e ‘ikai mapuna atu ha momo‘i lea mei homou ngutu, kae‘oua ke hoko ‘a e taimi te u tala ke mou kaila; pea te mou toki kaila. 11Ko ia na‘a ne fakahā‘ele ‘a e ‘A‘ake ‘o Sihova ‘o takatakai ki he kolo, ‘o tā tu‘o taha: pea nau toki hū ki he ‘apitanga ‘o mohe ai."

KO HONO FOKOTUʻU ʻE SIOSIUA ʻA E FOUNGA KE HOLOKI ʻAKI ʻA E FUʻU KOLO KO SELIKOÓ, pea ʻe taki muʻa ai pe ʻa e kau taulaʻeikí. Naʻe ʻi ai ʻa e toko fitu ʻo e kau taulaʻeikí naʻa nau ʻalu muʻomuʻa kinautolu ʻi he ʻaʻaka ʻo e kovianité ʻoku nau takitaha ʻa e talupite ʻi honau nimá. Ko e talupité ko e talupite ʻo e siupeli pea ʻoku ngāueʻaki kinautolu ʻi he ngaahi ouau fakafiefia mo fakaelotu, pea naʻe ngaohi ʻa e talupité mei he meʻatui ʻo e lamí pea mo honau fotungá. Pea ko ʻIsilelí naʻa nau laka takai ki Seliko, he naʻe ʻi ai ʻa e aʻaké pea hoko atu ai ʻa e kakaí, pea ko e kau taulaʻeiki ʻe toko fitu mo ʻenau ngaahi talupite naʻe muʻomuʻa ʻo takí. Ko e kau taulaʻeiki ko e kau faifekau kinautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻi hono huafá ʻoku nau pole tau ai, ki he kau Kenaní. Naʻe fai ʻa e meʻá ni ʻo hoko ia ko e fakamanavahe ki he kakaí, pea mo honau ngaahi laumalié. Pea ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá naʻa nau fakahaaʻi molumalu ʻa ʻene houhau ʻo fakafepakiʻi ʻa e kotoa ʻo e kakai fakaʻotua mate, mo taʻemaoniʻoni. Ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fakaongo atu ʻa e talupite fakasiupeli ʻo e kosipeli taʻengata ʻo ne fakaongo atu ʻa e tauʻatāiná mo e ikuna pea ke fakalotolahiʻi ʻa e kau sotia lelei ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau tau fakalaumalié.
Ko e ngaahi talupite ʻoku ikai ko e ngaahi talupite siliva (Nom 10) ka ko e ngaahi talupite ʻo e ngaahi meʻatui ʻo e fanga lamí ʻoku nau māmālie pe mo e potoʻi pē ʻi he ivi mafai ʻo e ʻOtuá. Ko e fakavalevale ʻa e malanga mo e ʻuli ʻi hono fakahoa atu ki he ongo ʻo e ngaahi talupite ʻo e ngaahi meʻatui ʻo e lamí, ko e puleʻanga ʻo e tevoló kuo li ki lalo. “Ko e mahafu ʻo e taú ʻoku mau fai ʻoku ʻikai ko e koto kakano, ka ko e mahafu kuo poloʻi ʻe he ʻOtuá moʻo holoki ʻa e ngaahi kolotau” (2 Kol 10:4,5). Ko e tokateline ʻo e kalusefai pe fakamoʻui kuo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he kakano. Ko e makatuʻunga ia ʻo e ʻamanaki ʻo e angahala ki he fakamolemole mo e tali, ko e tupuʻanga ʻo e maʻoniʻoni ʻi he kelesi ʻo tefito ʻi he tui falala kia Kalaisi.

Saturday, 16 September 2017

Tokonaki 16 Sepitema, 2017

Sios 6:1-5 ; Nom 10:8 ; Teut 7:24 ; Fkm 7:16

Siosiua 6:1-5
"1KA ko Sielikō na‘e songo ke masongo telia ‘a ha‘a ‘Isileli: na‘e ‘ikai ha taha ‘e hū kitua‘ā, pea ‘ikai ha taha ‘e hū mai. 2Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua; Vakai, kuo u tuku ki ho nima ‘a Sielikō, mo hono tu‘i, mo hono kau to‘a; 3pea te mou ‘alu fakatakamilo ki he kolo, ‘a e kau tau kotoa pē; te mou takai ia tu‘o taha. Te mou fai pehē ‘o ‘aho ono. 4Pea ko ha tu‘unga taula‘eiki ‘e toko fitu te nau to‘o ha talupite fakasiupeli ‘e fitu, pea te nau mu‘omu‘a ‘i he ‘A‘ake; pea ‘i hono fitu ‘o e ‘aho te mou fakatakamilo ki he kolo ‘o tātu‘ofitu, pea ‘e fai ‘e he kau taula‘eiki ‘enau ifi talupite. 5Pea ‘i he ‘iloange ‘oku ifi fakatangiloloa ‘a e talupite fakasiupeli, pea mou fanongo ki he lea ‘a e talupite, pea ‘e toki tūkuingata ‘a e kakai ‘enau kaila, pea ‘e holo hifo ‘a e ‘a ‘iate ia, kae ‘alu atu fakahangatonu ‘a e kakai ki ai."

Nomipa 10:8
"8Pea ko e hako ‘o ‘Ēlone, ‘a e kau taula‘eiki, ko kinautolu te nau ifi ‘a e ongo talupite: ko e tu‘utu‘uni ta‘engata ia kiate kimoutolu ‘i homou ngaahi to‘utangata."

Teutalonome 7:24
" 24Pea te ne tuku honau ngaahi tu‘i ki ho nima, pea te ke tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ‘e ‘ikai matu‘u ha toko taha ‘i ho ‘ao, kae‘oua ke ke faka‘auha kinautolu."

Fakamaau 7:16
"16Pea na‘a ne vahevahe ‘a e toko tolungeau ko e vāhenga ‘e tolu, pea na‘a ne tuku ke nau to‘o talupite kotoa pē, mo ha nge‘esi sioki, pea mo e ngaahi tūhulu ‘i he loto sioki."

KO E TŌ ʻA SELIKOÓ. Ko e kolo ko Selikoó naʻe langa ia ʻi he lauafeʻi taʻu kimuʻa ʻi hono faʻeleʻi ʻo Siosiuá pea ko e taha ia ʻo e kolo motuʻataha ʻi he ngaahi kolo ʻo māmaní. Pea ʻi hono ngaaahi holisi fakakolotau naʻe fute ʻe 25 hono maʻolungá pea fute ʻe 20 hono matolú. Pea ko e kau sotia naʻa nau tuʻu ʻo leʻohi mei he tumuʻaki ʻo e ngaahi holisí ke nau lava ʻo sio mamaʻo ʻi ha ngaahi maile. Ko Selikoó ko e fakaʻilonga fakakautau malohi mo iviiviʻia, naʻe lau ia ʻe he kau Kenaní ko e kolo taʻealaikunaʻi.
Ko ʻIsileli te nau ʻuluaki ʻohofi ʻa e koló ni ʻo fakaʻauha ʻo nau tu ku ai ʻa e manavaheʻia ʻo ʻIsileli ki he loto ʻo e toktoaha kotoa pe ʻi Kenani. Naʻe sio ʻa e kau Kenaní ki he ʻOtua ʻo ʻIsileli ʻoku hangē ha ʻOtua ʻo natulá koeʻuhi ko ʻene fakamavaeua ʻa Soataní pea hangē ko e ʻOtua ʻo e taú ʻi heʻene ikunaʻi ʻa Sihoni mo Okí. Ka naʻe ʻikai lau ʻa e ʻOtuá ʻe he kau Kenaní. Ko e ʻOtua ʻo e kolotaú ko ha taha ʻokú ne lava ʻo ikunaʻi hono fakafepakiʻi ʻa e kolo holisí. Ko hono ikunaʻi ʻo Selikoó naʻá ne fakhaaʻi ʻoku ʻikai ko e ʻOtua pe ʻo ʻIsileli ʻoku maʻolunga ʻi he ngaahi ʻotua ʻo Kenaní ka ʻoku taʻealaikunaʻi.
Naʻe ʻosi tala pe ʻe he ʻOtuá kia Siosiua, ko Selikoó kuo ne ʻosi tuku ki hono nimá. Ko e filí kuo ʻosi ikunaʻi! Ko e hā ʻa e falalaʻanga kuopau ke maʻu ʻe Siosiua ʻi heʻene ʻalu ki he tau! Ko e kau kalisitiane ʻoku nau tau ʻo fakafepakiʻi ha fili kuo ikunaʻi. Ko hotau fili ʻa Setane kuoʻosi ikunaʻi ʻe Kalaisi (Lo 8:37-39, Hep 2:14,15 ; 1 Sn 3:8). Neongo ʻoku tau lolotonga fepaki ki he ʻaho kotoa pe mo e angahala ʻoku mafola noa pē ʻi māmani ka ʻoku tau fakapapauʻi ko e tau ʻoku tau moʻua aí kuo ʻosi ikuna ia, heʻikai ke tau lava ʻo mamate ʻi ha ivi ʻo ha fili kuo ikunaʻí. ʻOku tau lava ʻo ikuna hotau filí ʻo fou ʻi he ivi ʻo Kalaisi. He ko e kapiteni ʻo e tau ʻa Sihová naʻá ne ʻoange ʻa e founga ʻa e anga puke ʻo e kolo ko Selikoó ʻikai ha kau tau ʻo teuteu ke nau fai, ka ko e ʻaʻake ʻa e ʻOtuá kuopau ke fua ʻe he kau taulaʻeikí ʻo takaiʻi ʻa e kolo tuʻo taha he ‘aho, ‘i he ‘aho ‘e ono pea ‘i he ‘aho fitú te nau takai tuʻo fitu pea ifi ʻa e talupité, pea ko hono kotoa ʻo e meʻa naʻe faí pea ʻauha ai ʻa e kolo haú ni.

Friday, 15 September 2017

Falaite 15 Sepitema, 2017

Sios 5:13-15 ; Sen 18:2 ; 22:24 ; ‘Eki 23:20-23 ; Fkm 12:7 ; 19:11

Siosiua 5:13-15
"13Pea ‘i he ‘iloange na‘e tu‘u ‘a Siosiua ofi ki Sielikō, pea ne hanga hake ‘o vakai, tā ko e tangata ena ‘oku tu‘u ‘o hangatonu mai kiate ia, pea kuo unuhi ‘ene heletā ‘o to‘o: pea laka atu ‘a Siosiua kiate ia, ‘o ne pehē ki ai, ‘Oku ke kau mo kimautolu, pe mo homau ngaahi fili? 14Pea ne pehē, ‘Ikai: ka ko ‘eku ha‘u ni ko e Kapiteni ‘o e Tau ‘a Sihova. Pea tō fo‘ohifo ‘a Siosiua ki he kelekele, ‘o ne hū kiate ia, ‘o ne pehē ki ai, Ko e hā ‘a e me‘a ‘a e Feitu‘u na ki ho‘o tamaio‘eiki ko au? 15Pea folofola mai ‘a e Kapiteni ‘o e Tau ‘a Sihova kia Siosiua, Vete ho sū mei ho va‘e, he ko e potu ‘oku ke tu‘u ai ko e potu tapu. Pea fai ‘e Siosiua."

Senesi 18:2
"2Pea tāngaki hake ia ‘o vakai, tā ‘oku tutu‘u mai kiate ia ha tu‘unga tangata ‘e toko tolu: pea ‘i he‘ene mamata ki ai, na‘a ne lele mei he mata tēniti ke fakafetaulaki kiate kinautolu, pea ne tū‘ulutui ‘o punou ki he kelekele"

Senesi 22:24
" 24Pea ko ‘ene sinifu, ‘a ia ko hono hingoa ko Leuma, na‘e fanau‘i ‘e ia ‘a Tepa‘a, mo Kāhami, mo Tāhasi, mo Maaka."

'Ekisoto 23:20-23
"20Ko eni ‘oku ou fekau atu ha ‘Āngelo ke ‘alu mu‘omu‘a kiate koe ke tauhi koe ‘i he hala, pea ke fakahū ki he potu kuo u teuteu. 21Tokanga telia ia, pea fakaongo ki he‘ene lea; ‘oua ‘e angatu‘u kiate ia, he tala‘ehai te ne fakamolemole ho‘omou angahala; he ko hoku hingoa ‘oku tu‘u ‘iate ia. 22He kapau te ke mātu‘aki fakaongo ki he‘ene lea, ‘o fai hono kotoa ‘o e me‘a te u tala, pea te u toki hoko ko e fili ‘o ho ngaahi fili, mo e fakamamahi ‘o ho kau fakamamahi. 23Pea ko hoku ‘Āngelo te ne ‘alu mu‘omu‘a ‘iate koe, pea te ne a‘utaki koe ki ha‘a ‘Āmoli, mo ha‘a Heti, mo ha‘a Pēlisi, mo ha‘a Kēnani, ki ha‘a Hevi, mo ha‘a Siepusi: pea te u fakaka‘anga kinautolu."

Fakamaau 12:7
"7Pea na‘e fai fakamaau ‘i ‘Isileli ‘a Sēfita, ‘o ono ta‘u; pea pekia ‘a Sēfita ko e tangata Kiliati, pea na‘e telio ‘i ha taha ‘o e ngaahi kolo Kiliati."

Fakamaau 19:11
"11Kuo fe‘unga kinautolu mo Siepusi, kuo efiafi fau, pea lea mai ‘a e talavou ki hono ‘eiki, Me‘a mai mu‘a ka tau afe ki he kolo Siepusi ni, ‘o tau tatoka ai."

KO E KAPITENI ʻO E TAU ʻA SIHOVÁ KUO HĀ KIA SIOSIUA. Ko e pesona ia hono ua ʻo e Tolu Tahaʻi ʻOtuá naʻe haá maí. 1. Ko e Kapiteni pe ko e Pilinisi ia ʻo e hoositē ʻa Sihová. 2. Pea naʻa ne maʻu ʻa e hū pe tukulolo kakato meia Siosiua. 3. Naʻá ne fiemaʻu ʻa e meʻa tatau naʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ʻi heʻene hā ko ia kia Mosese ke toʻo hono topuvaʻé mei hono vaʻé, he ko e potu tapu ʻoku tuʻu aí. 4. Pea ko e fakamatala naʻe fai ʻe Sihova ʻi he vahe hono hokó. Ko e feituʻu naʻe maʻu ai ʻe Siosiua ʻa e visone ko ení, ko Selikó pea ko ia tokotaha pe naʻe ʻikai te ne manavahē ki ha fakatuʻutamaki koeʻuhi kuo ne fakapapauʻi ʻa e maluʻi ʻe fai ʻe he ʻOtuá. Pea ko e ʻOtuá ʻi heʻene fai ʻofa ʻokú ne fakahaaʻi pe ʻe ia ia. Naʻá ne hā kia Siosiua vaofi ʻo hangē ha tangata, ka ko e tokotaha ke tokangaʻi. Ko e tangata ko ení ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko e folofola taʻengata, naʻe hā ʻo ngali ko e tangatá ʻi hono natula ke pekia maʻa kitautolu, he naʻá ne toutou ha ʻi he fotungaʻi tangata. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe Siosiua ʻa e ngaahi langilangi faka-ʻOtuá pea naʻá ne maʻu kinautolu ko ha ʻangelo naʻe fakatupu ka naʻe ʻikai te ne fai, ka naʻe ʻai ia ko Sihova (6:2). Ka naʻe hā ia heni ʻo hangē ha sotia mo e heletā kuo unuhi ʻi hono nimá. Pea hā kia ʻEpalahame ʻi hono tenití ko hono “pā” (sen 15:1) pea kia Siosiua ʻi he malaʻé ko e tangata tau. Pea ko Kalaisi ki hono kakai ʻi he meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai ʻenau tuí mo fiemaʻu. Ko Kalaisi kuo unuhi ʻene heletaá ʻi hono nima ko e fakahaaʻi ʻa ʻene maau ki he maluʻi mo e fakamoʻui ʻa hono kakai. Pea ko ia ʻe fou ʻiate iá te ne fai ʻe ia ʻene meʻá he ko ʻene heletaá te ne liliu ʻa e founga kotoa pe. Fakatokangaʻi ʻa e felāveʻi ʻa Siosiua ʻe ia mo Kalaisí. Ko Kalaisi hono ʻEikí pea ko ʻene sevanikti pea ʻi he malumalu ʻo ʻene fekau. Ko Kalaisi hono Kapitení pea ko ia ha soita ʻi hono malú ke tali ʻa ʻene pulé (Mt 8:9). Ko e makatuʻunga ʻo e fai talangofua kotoa pe pea fai kiate ia ʻa e tukupā moʻoni ʻo kitautolu ko ʻene kau sevaniti he ko Kalaisí kuo ne vete hotau populá (Sa 116:16). Pea ko Siosiua pe ia ʻene ʻofisá mo ne tuʻu ʻo fakafanongo ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni, ʻo ne fakahaaʻi ʻa ʻene feʻunga ki he tuʻunga kuo ʻi ai. Ko Kalaisi hotau fakafe‘ungaʻangá.

Thursday, 14 September 2017

Tu'apulelulu 14 Sepitema, 2017

Sios 5:10-12; ‘Eki 12:6; 16:35; Nom 9:5

Siosiua 5:10-12
"10Pea nofo tēniti ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i Kilikali, pea na‘a nau fai ‘a e Pāsova ‘i hono ‘aho hongofulu mā fā ‘o e māhina, efiafi, ‘i he ‘Alapā ‘o Sielikō. 11Pea ko e pongipongi hili ‘a e Pāsova na‘a nau kamata kai ‘a e ta‘u ‘o e fonua, ko e ngaahi keke ta‘elēvani, mo e me‘a tunu, ‘io, ‘i he ‘aho leva ko ia. 12Pea ‘i he pongipongi, hili ‘enau kai ‘a e ta‘u ‘o e fonua, na‘e tuku ‘a e mana, pea talu ai pē; pea na‘e ‘ikai ke toe ma‘u ‘e ha‘a ‘Isileli ha mana, ka na‘a nau kai ‘a e fua ‘o Kēnani ‘i he ta‘u ko ia."

'Ekisoto 12:6
"6Pea ‘e ‘iate kimoutolu ke tauhi ‘o a‘u ki hono hongofulu mā fā ‘o e ‘aho ‘i he māhina ni: pea te mou toki tāmate‘i ia efiafi hifo, ‘a hono kotoa ‘o e Fakataha ‘a ‘Isileli kātoa. "

'Ekisoto 16:35
" 35Pea na‘e kai mana ‘e ha‘a ‘Isileli ‘i he ta‘u ‘e fāngofulu, kae‘oua ke nau a‘u ki he fonua nofo‘anga; na‘a nau kai mana ‘o a‘u ki he‘enau lava ki he tafafonua ‘o Kēnani"

Nomipa 9:5
"5Pea nau fai ‘a e Pāsova ‘i he ‘uluaki māhina, ‘i hono ‘aho hongofulu mā fā, efiafi hifo, ‘i he Toafa ‘o Sainai: hangē ko e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese, na‘e pehē tofu pē hono fai ‘e ha‘a ‘Isileli."

KO E PASOVÁ NAʻE TAUHI IA ʻI HE TAIMI NAʻE FAKANOFO AI ʻA E LAÓ. Kae lolotonga ʻo e hē holo he toafá naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻaonga mo e fakafiemalie ʻo e ouaú ni pea ko e fakaʻilonga ʻo e taʻehoifua ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he taimi ʻi he tali ki he lotu ʻe Mosesé ʻo fekauʻaki mo e toʻo ʻo e tautea (Sa 90:115) Naʻe toe hoifua ʻa e ʻOtuá kia kinautolu ʻi hono toe fakamoʻui mai ʻa e ouaú ni. Naʻa nau tauhi ʻa e Pasová ko e ʻuluaki ke katoangaʻi ʻi he fonua ʻo e talaʻofá ka ko hono tuʻo tolu ia hono katoangaʻi ʻe ʻIsileli talu ʻenau ʻeikisoto mei ʻIsipite, ko hono fai fakaʻosí ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí ʻi he taʻu ia ʻe 39 kuohilí. Ko e katoangá ni ʻokú ne fakamanatu ki ʻIsileli ʻa e mafai faimana ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻomai kinautolu kituʻa mei ʻIsipité. Pea ʻi aí naʻa nau kai ʻi he ʻapasia mo e fakavave, ʻi heni ʻoku nau kai ʻa e katoanga ʻi he ngaahi tapuaki ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi palomesi (sio kia Ekisoto 12 ʻa e fakamatala ʻo e pō naʻe fakalaka ai ʻa e ʻangelo fakaʻauhá ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kau ʻIsilelí).
Naʻe ʻomai pe ʻe he ʻOtuá ʻa e ma mana ki he fiakaia ʻa ʻIsilelí lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo ʻenau ʻi he toafá (Eki 16:14-31). Pea ʻi he pau koi á ʻa e fonua ʻo e talaʻofá naʻe ʻikai toe fiemaʻu ia ʻa e meʻakai fakaʻaho ko ia naʻa nau maʻu ʻi he toafá koeʻuhi kuo ʻosi maau ʻa e fonua ia ki he tō mo e ututaʻu, he ko e ʻOtuá naʻá ne tokonaki ʻa e meʻakai mana maʻa ʻIsilelí lolotonga ʻenau ʻi he toafa ʻi heni kuó ne tokonaki ʻa e meʻakai mei he fonua ʻiate ia pe. Ko e lotú ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fetongiʻaki ʻa e teuteu, pea mo e tuí ʻoku ʻikai ko ha meʻa fetongi ia ʻa e ngāue malohí. Ko e ʻOtuá ʻokú ne lava mo fai ʻa e tokonaki ʻo e maná maʻa hono kakaí ʻo ka fiemaʻu ka ʻokú ne ʻamanaki kia kinautolu ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaah taleniti mo e ngaahi potoʻi kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻa kinautolu. He ko ia ʻa e tamai poto, he ʻoku ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa ʻene fānaú mo ʻene ngaahi meʻaʻofa ki heʻenau ngaahi fiemaʻu. Ko e folofola mo e ngaahi ouau ʻa e ʻOtuá ko e mana fakalaumalie ʻoku fakanaunauʻaki ʻe he ʻOtuá hono kakai ʻi he toafa ní ʻo tau hokohoko atu ai ʻi heni lolotonga ʻetau ʻi hení ka ʻi heʻetau hoko ki he Kenani fakalangí. Ko e mana ʻe ngata pea ʻikai ke to e fiemaʻuá.

Wednesday, 13 September 2017

Pulelulu 13 Sepitema, 2017

Sios 5:2-9; ‘Eki 4:25; Nom 14:23,29-35; Teut 2:7,14

Siosiua 5:2-9
"2‘I he taimi ko ia na‘e folofola ‘a Sihova kia Siosiua, ‘o pehē, Ngaohi hele maka mai, ‘o toe kamu ‘a ‘Isileli, hono tu‘o ua. 3Pea ngaohi mai ‘e Siosiua ha ngaahi hele maka, ‘o ne kamu ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i Kīpate-ha-‘alalote. 4Pea ko hono ‘uhinga eni ‘o e fai ‘e Siosiua ‘a e kamu: ko e kakai kotoa na‘e ha‘u mei ‘Isipite, ‘a kinautolu na‘e tangata, ‘a e kakai na‘e ‘i he tau, na‘a nau pekia ‘i he Toafa ‘i he fononga, hili ‘enau ha‘u mei ‘Isipite. 5He ko e kakai na‘e ha‘u mei ai kuo nau ‘osi kamu kotoa, ka ko kinautolu kotoa na‘e fā‘ele‘i ‘i he Toafa ‘i he fononga hili ‘enau ha‘u mei ‘Isipite na‘e ‘ikai kamu kinautolu. 6He na‘e fāngofulu ta‘u ‘a e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he Toafa, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie ‘a e pule‘anga, ‘a kinautolu na‘e ha‘u mei ‘Isipite ‘oku nau ‘i he tau; koe‘uhi na‘e ‘ikai te nau tokanga ki he le‘o ‘o Sihova: ‘a e ā ne fuakava ai ‘e Sihova kiate kinautolu ‘e ‘ikai te ne tuku ke nau mamata ki he fonua, ‘a ia na‘a ne fuakava ki he‘enau ngaahi kui te ne foaki ia kiate kitautolu, ko e fonua ‘oku mahutafea. ‘i he hu‘akau mo e honi. 7Pea ko ‘enau fānau, ‘a ia na‘a ne fokotu‘u ke fetongi kinautolu, ko kinautolu na‘e kamu‘i ‘e Siosiua, he na‘a nau ta‘ekamu; he na‘e ‘ikai te nau kamu kinautolu ‘i he fononga. 8Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e pule‘anga hono kamu, pea nau nofo ai pe ‘i honau ngaahi tangutu‘anga ‘i he ‘apitanga, kae‘oua ke nau mā‘u‘ui. 9Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Siosiua, Ko e ‘aho ni kuo u fakateka meiate kimoutolu ‘a e ma‘anga faka-‘Isipite. Ko ia na‘e ui ai ‘a e hingoa ‘o e feitu‘u ko ia ko Kilikali (Teka) ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

‘Ekisoto 4:25
"25Pea to‘o ‘e Sīpola ha hele maka, ‘o ne kamu ‘ene tama, ‘o ne sī atu ia ki hono va‘e, ‘o ne pehē, He ko e husepāniti fakatoto koe kiate au."

Nomipa 14:23,29-35
"23tangi ‘eku mo‘ui ha‘anau sio ki he fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui; ‘io, ‘e ‘ikai mamata ki ai ‘e ha taha ‘iate kinautolu kuo ta‘etoka‘i au. 29‘E tō homou ngaahi ‘anga‘anga ‘i he toafa ni; ‘io, ko kimoutolu na‘e lau, ‘a kimoutolu kotoa pē na‘e tohi, ‘o kamata meiate ia na‘e uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a ia kuo mou lāunga kiate au.  30tangi ‘eku mo‘ui ha‘amou hū ki he fonua, ‘a ia na‘a ku hiki ai hoku nima ke tuku mo‘omou nofo‘anga; ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni. 31Ka ko ho‘omou tamaiki, ‘a ia na‘a mou pehē ‘e taki pōpula kinautolu, te u fakahū ki ai, pea te nau ‘ilo fonua na‘a mou fakafisi ki ai. 32Ka ko e me‘a kiate kimoutolu, ‘e tō homou ‘anga‘anga ‘i he toafa ni. 33Pea ko ho‘omou fānau ‘e hiki holo ‘o hangē ha tauhi sipi ‘i he toafa ni, ‘o fāngofulu ta‘u; pea te nau fuesia ho‘omou fe‘auaki, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie homou ‘anga‘anga ‘i he toafa.  34‘E fai ki he lau ‘o e ngaahi ‘aho ‘o ho‘omou asiasi ‘a e fonua, ko e ‘aho ‘e fāngofulu, ‘o lau ‘a e ‘aho takitaha ko e ta‘u: te mou fua ho‘omou kovi ‘o fāngofulu ta‘u, pea te mou ‘ilo kuo u hanga kehe. 35Ko au Sihova kuo u lea, Ko au ē te u fai ‘a e me‘a ni ki he fakataha kovi ni kātoa, ‘a ia kuo fakatefua mai ke tu‘u kiate au; he ko e toafa ni te nau ‘osi ai, pea te nau pekia ai."

Teutalonome 2:7,14
"7He ko Sihova ko homou ‘Otua kuo ne fakamonū‘ia koe ‘i he ngaahi ngāue kehekehe kuo fai ‘e ho nima: kuo ne ‘ilo ho‘o ‘alu ‘i he toafa lahi ni, ko e ta‘u eni ‘e fāngofulu mo e ‘iate koe ‘a Sihova ko ho ‘Otua; kuo ‘ikai te ke masiva ‘i ha me‘a.  14Pea ko e fuoloa ‘o ‘etau ‘alu mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki he‘etau a‘a ‘i Vai Sēleti, ko e ta‘u ‘e tolungofulu mā valu; ko ‘ene ‘osi ai ‘a e to‘utangata tau mei he ‘apitanga, ‘o hangē ko e fuakava ‘a Sihova kiate kinautolu."

KO E KAMU ʻI KILIKALÍ. Ko e ouau ʻo e kamú naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻIsilelí ko e kakai fai kovinanite mo e ʻOtuá. ʻi he taimi naʻe kei kamata ʻa e kovinanite ʻa e ʻOtuá mo ʻEpalahamé naʻá ne finangalo ko e tangata kotoa pē ke kamu, ke fakaʻilonga ʻa hono tuʻusi ʻo e moʻui motuʻá, kae kamata ʻa e moʻui foʻou mo e ʻOtuá (Sen 17:13). Ko e sivilaise kehe ʻi he taimi ko iá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kamú ko e fakaʻilonga ia ʻo e hū ki he tuʻunga ʻo e tangata lahi, ka ko ʻIsileli pe naʻá ne ngāueʻaki ia ko ha fakaʻilonga ʻo e muimui ki he ʻOtuá. Ka ko e ʻuluaki kamu fakalukufua ʻa e kotoa ʻo ʻIsilelí he naʻa nau nofo taʻekamu pe ʻi heʻenau populá. Naʻe fai ia kimuʻa pea nau mavahe kituʻa mei ʻIsipité, ʻoku mahalo ko e ʻaho ʻe tolu naʻe fakapoʻuli ai ʻi he tautea ʻo ʻIsipite naʻe fai ai, ka ko hono tuʻo ua eni kuo fakamoʻoni ko e kau ʻIsileli ko ení ne fanauʻi kinautolu ʻi he toafá pea kuo teʻeki ke nau kamu.
Ko e kamu ko eni hono uá ʻoku ui ia ʻi heni ko e fakataipe ʻo e kamu fakalaumalie ʻo ʻIsileli ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku nau hū ai ki he mālōlō ʻo e Kosipelí ʻoku tuhu mai ia kia Sīsū, ko ia ʻa e tokotaha fai kamu moʻoni ʻo ʻikai ʻi he kakano ʻo hangē ko e fekau ʻa e laó ka ko e kamu moʻoní ʻa e kamu ʻo e loto (Lo 2:29). Pea ʻoku ui ia ko e kamu ʻa Kalaisi (Kol 2:11)
Ko ia ai ko e hingoa naʻe ʻoange ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e kamu ko e fakamanatu. Naʻe ui ia ko Kilikali, ko e ʻomi mei he lea ʻoku ʻuhinga ko e “toʻo atu”pe “fakateka” mei he folofola ʻa e ʻOtuá kia Siosiua (v.9) “Ko e ʻahó ni kuo u fakateka meia kimoutolu ʻa e māʻanga faka-ʻIsipité” ʻOku fuaʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakalangilangiʻi hono kakaí ʻaki hono langilangi ʻoʻona, ʻoka nau ngāue kovi ʻaki. Pea ko Kilikali kuo “teka” ʻo aʻu ki he ʻahó ni. Hiki ʻa e ʻOtuá ke maʻolunga ʻo ʻikai ko ha toe meʻa kehe he ko ia ʻa e meʻa kotoa ʻia Kalaisí, he kuo ne toʻo ʻa e māʻanga faka-ʻIsipité ko e taʻekau mo e ʻOtuá.

Tuesday, 12 September 2017

Tusite 12 Sepitema, 2017

Sios 5:1; 2:9-11; Nom 13:29

Siosiua 5:1
"1PEA ‘i he fanongo ‘e he ngaahi tu‘i ‘Āmoli na‘e nofo ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki lulunga, pea mo e ngaahi tu‘i Kēnani na‘e nofo ki tahi, ‘i he‘enau fanongo ki he fakamātu‘u ‘e Sihova ‘a e vai ‘o Soatani ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, kae‘oua ke ‘osi ‘enau a‘a mai, na‘e vai honau loto, pea na‘e ‘ikai kei hanau loto koe‘uhi ko ha‘a ‘Isileli."

Siosiua 2:9-11
"9‘Oku ou ‘ilo kuo foaki ‘e Sihova ‘a e fonua ni kiate kimoutolu, pea kuo tō homou ngeia kiate kimautolu, pea kuo vai ‘a e loto ‘o e kakai kotoa pē ‘o e fonua ni koe‘uhi ko kimoutolu. 10He kuo mau fanongo ki he fakamātu‘u ‘e Sihova ‘a e Tahi kulokula ‘i homou ‘ao ‘i ho‘omou hū mai mei ‘Isipite; pea mo e me‘a na‘a mou fai ki he ongo tu‘i ‘Āmoli ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani, ‘a Sīhoni mo ‘Oki, ‘a ia ne mou faka‘auha. 11Pea ‘i he‘emau fanongo ki ai, na‘e vai homau loto, pea na‘e ‘ikai kei ha loto ‘o ha taha koe‘uhi ko kimoutolu: he ko homou ‘Otua ko Sihova ko ia ‘oku ‘Otua ‘i langi ‘i ‘olunga, pea ki māmani ‘i lalo."

Nomipa 13:29
"29‘Oku nofo ‘a ‘Amaleki ki he fonua ko Tonga: pea ko e Heti mo e Siepusi mo e ‘Āmoli ‘oku nofo ‘i he fonua mo‘unga: pea ‘oku nofo ‘a e Kēnani ki tahi, pea mo e tafa‘aki ‘o Soatani."

KO E KAU ʻAMOLÍ MO E KAU KENANÍ. Ko e ongo kulupu lalahi ia ʻe ua naʻa nau nofoʻi ʻa Kenaní ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe he kau ʻIsilelí. Ko e kau Kenaní naʻa nau lotu kinautolu ki he ngaahi ʻotua kehekehe ka ko Peali naʻe manakoa. Ko e sivilaise ʻa e kau Kenaní naʻe fai fakasino pea ko ʻenau lotú naʻe fakakakano. Naʻe hokohoko atu ʻa e tafoki ʻa e kau ʻIsilelí kia Peali hili ʻenau hū ki Kenaní. Ko e ngaahi ʻotua ʻo e kau ʻAmolí naʻa ne uesia ʻa e lotu ʻa e kau ʻIsilelí mo ne fakatafoki ʻa e kakaí ʻo mamaʻo mei he lotu ki he ʻOtua moʻoní. Ko ʻenau lotu ko eni ki he ngaahi ʻotua loí naʻa ne tukuhifo ʻa ʻIsileli ki lalo.
Naʻe fakafēfē ʻa e hoko ʻa e manavahé ko ʻenau keisi, he ko hai kuo sio ʻi he houhau ʻa e ʻOtuá pea mo ʻene fai sauni kia kinautolú, pea ko e ngali pe ko e ʻikai ha faingamalie ke nau hola ai, he kuo tuʻuta mai ʻa ʻIsileli ʻi he founga taʻe te nau ʻamanekina. Kaekehe, ko e ʻOtuá naʻa ne lolomi ʻa e ngaahi manavahē ko ení ki he kau Kenaní mo e lotomasia kia kinautolu. He kuo ne palomesi ʻo pehē “Teu tuku atu hoku ngeiá ke muʻomuʻa ʻiate koe” (Eki 23:27). Pea ʻoku lava noa ʻe he ʻOtuá ʻo ngaohi ʻa e kau angahalá ke nau manavahe ʻi he potu ʻoku ʻikai ha manavahé (Sa 53:5). ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pe.
Naʻe fakamoleki ʻe ʻIsileli ʻa e taʻu ʻe 39 ʻi he toafá taʻe ʻi ai hano ʻuhinga, koeʻuhi ko ʻenau manavahē ki he kau Kenaní ʻi heʻenau taʻe ʻiloʻi ʻa e mafai poto mo e ivi ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuluaki feinga ʻa ʻIsilelí ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá naʻe ʻikai lava (Nom 13:14). Pea ko ʻIsileli eni kuo nau sio ki he kau Kenaní kuo nau manavahē ki heʻenau kau taú. Ko Kenani eni kuo nau fanongo ki he ngaahi ikuna lalahi ʻa ʻIsileli ʻi he ʻOtuá (2:9,11) Pea naʻe ʻamanaki ʻa e kau Kenaní ʻe hanga ʻe he vaitafe Soataní ʻo fakatuaiʻi mo fakalotosiʻi ʻa ʻIsileli ke nau hū ange leva ki Kenani. Ka ko e ongoongo ʻo e kolosi mai ʻa ʻIsileli ʻi Soataní ʻi he kelekele momoa kuo ne liliu ʻa e lotolahi ʻa Kenaní ʻo vai honau ngaahi lotó. Kapau ʻoku tau tōnunga ki he ʻOtuá te ne ngaohi hotau fehangahangaí ke puli pea ʻoku liliu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻulungaanga ʻo e kau fakafepakí.

Monday, 11 September 2017

Monite 11 Sepitema, 2017

Sios 4:20-24; 3:17; ‘Eki 14:21,31; 1 Tuʻi 8:42,43; 1 Kalo 29:12 ; Saame 89:13 ; 106;8

Siosiua 4:20-24
" 20Pea ko e maka ‘e hongofulu-mā-ua ko ē, ‘a ia kuo nau to‘o mei loto Soatani, na‘e fokotu‘u ‘e Siosiua ‘i Kilikali. 21Pea ne lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Ka ‘eke ‘e ho‘omou fānau ‘amui ki he‘enau ngaahi tamai, ‘o pehē, Ko e hā ‘a e ngaahi maka ni? 22Pea te mou fakahinohino ho‘omou fānau, ‘o pehē, Na‘e a‘a mātu‘u pē ‘a ‘Isileli ‘i he Soatani ko ē. 23He na‘e fakamātu‘u ‘e Sihova ko homou ‘Otua ‘a e vai ‘o Soatani ‘i homou ‘ao, kae‘oua ke ‘osi ho‘omou laka mai, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Sihova ko homou ‘Otua ki he Tahi Kulokula, ‘a ia na‘a ne fakamātu‘u ‘i homau ‘ao, kae‘oua ke ‘osi ‘emau a‘a atu. 24Koe‘uhiā ke ‘ilo ‘e he ngaahi kakai fua pē ‘o māmani, ko e nima ‘o Sihova ko e nima mālohi ia; ka mou ‘apasia ki homou ‘Otua, ‘o lauikuonga."

Siosiua 3:17
"17Pea ko e kau taula‘eiki na‘a nau kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova na‘a nau tu‘u ma‘u ‘i he mōmoa ‘i loto Soatani, pea na‘e a‘a atu ‘a ‘Isileli kātoa ‘i he mōmoa, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie ‘a e pule‘anga ‘enau a‘a atu ‘i Soatani."

'Ekisoto 14:21,31
"21Pea mafao atu ‘e Mōsese hono nima ki tahi, pea na‘e fakatafe atu ‘e Sihova ‘a e tahi ‘aki ‘a e matangi mālohi mei hahake ‘i he pō ko ia kotoa, ‘o ne fakamātu‘u ‘a e tahi, pea na‘e tu‘usi ‘a e tahi. 31Pea vakai ‘e ‘Isileli ‘a e ngāue lahi kuo fai ‘e Sihova ki he kau ‘Isipite; pea na‘e ‘apasia ‘a e kakai kia Sihova, pea na‘a nau tui kia Sihova mo ‘ene tamaio‘eiki ko Mōsese."

1Tu'i 8:42,43
" 42(he te nau fanongo ki ho fu‘u huafa, mo ho nima mālohi, mo ho nima kuo hiki ta); ‘io, ka ha‘u ia ‘o lotu ki he fale ni; 43ke fanongo ‘a e ‘Afiona mei langi ko ho ‘afio‘anga, pea ke fakaai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku tautapa ai kiate koe ‘e si‘i muli: koe‘uhiā ke ‘ilo ho huafa ‘e he ngaahi kakai ‘o māmani, ke nau ‘apasia ki he ‘Afiona, ‘o hangē ko ho kakai ‘Isileli; pea ke nau ‘ilo ko ho huafa ‘oku ui‘aki ‘a e fale ko eni kuo u langa."

1 Kalonikali 29:12
"12Ko e koloa mo e ongoongo ‘oku mei he ‘Afiona pē fakatou‘osi, pea ko e pule fakaleveleva koe; pea ‘oku ‘i ho nima ‘a e ivi mo e mafai; pea ‘oku ‘i ho nima foki ‘a e fakamā‘olunga mo e fakakaukaua ‘o e kakai kotoa pē."

Saame 89:13
"13Ko ho‘ou ē nima ‘oku kofu ‘aki ha ngū:
‘Oku kaukaua ho‘o kuku, ‘oku mahiki ho to‘omata‘u."

Saame 106:8
"8Ka koe‘uhi ko hono fu‘u huafa na‘a ne fai honau fakamo‘ui,
Ke fakae‘a hono fu‘u ivi."

KO E MAKA ʻE 12 NAʻE FOKOTUʻU IA ʻI KILIKALI, KO E FAKAMANATU TUʻUMAʻU IA ʻO E UHO NAʻE KOLOSI AI ʻA ʻISILELI ʻI HE VAITAFE SOATANÍ ʻI HE KELEKELE MATUʻU. Pea ko ʻenau fānaú te nau sio ki he ngaahi maká, mo fanongo ʻi he talanoá pea nau ako ai ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Pea ko e fatongia ia ʻo e ngaahi matuʻá, ke fakataukei ʻenau fānaú ki he folofola, mo e ngāue ʻa e ʻOtuá, pea ke nau akoʻi kinautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke nau ʻalu aí. Pea kuopau ke nau ʻai ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi, ko Soataní naʻa ne kapusi kimui ʻa ʻIsileli, he kuo nau fou eni ai ʻi he fonua matuʻu pea ko eni ia ʻa e feituʻu naʻa nau laka atu aí. Pea te nau sio ai ki he anga ʻo e loloto mo e malohi ʻo e vai ʻo Soatani naʻe ʻi ai, ka ko e ivi ʻo e ʻOtuá naʻa ne taʻofi ia, neongo ʻa e hake ʻa e vaí ʻi he ongo kauvai ʻo e vaitafé. Ko e ngaahi fai meesi ʻa e ʻOtuá ki hotau ngaahi tupuʻanga, ʻokú ne fai meesi foki kia kitautolu, pea ʻoku totonu ke tau toʻo ʻa e tuʻunga kotoa ke fakamoʻui ʻa e manatu ki he ngaahi meʻa lahi naʻe fai ʻe he ʻOtuá, ki heʻetau ngaahi tamai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kuohilí.
Kuopau ke nau toʻo ʻa e tuʻunga, ke tala ki heʻenau fānaú ʻa hono fakamātuʻu ʻo e Tahi Kulokulá ʻi he taʻu ʻe 40 kimuʻa, ko ʻene fai meesi ia kimuʻa, ʻo fakahoa ia mo ʻene fai meesi ʻi he vaitafe Soataní. Ko e meʻa ʻoku hā mai, ko e ʻOtua tatau ʻaneafi mo e ʻahó ni ʻo taʻengata. ʻOku hanga ʻe he meesi ko ení ʻa e ʻOtuá ʻi he vaitafe Soataní ʻo fakamanatu ʻa e fai meesi kimuʻa ʻo langaʻi ai ʻa e fakamālō maʻa kinautolu ʻa e kau holomuʻa. Kaekehe, ko e ivi ʻo e ʻOtuá naʻe fakangeingei. Ko e fakahaofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi akonaki ki hono kakaí pea ko e fakatokanga lelei, ke ʻoua ʻe fekuki mo e Mafimafi. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá kuo maʻu ngāué ʻoku nau lotolahi ke kitakiʻi ʻa ʻene ngāué. Ko e fakamanatu ʻo e ngāue fakaofo ko ení ʻoku totonu ke ne maluʻi kinautolu mei he lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Pea ko e kotoa ʻo e akonaki ko ení. Ke ʻave leva ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú.