Tuesday, 20 September 2016

Tusite 20 Sept, 2016

Nomipa 14:26-35; 1:45; 13:25; 23:19; 1 Kol 10:5 

Nomipa 14:26-35
“(26) Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese pea kia ‘Ēlone, ‘o pehē, (27) Ko futu ‘eku kātaki ‘a e fakataha kovi ni, ‘a kinautolu na ‘oku lāunga mai kiate au: kuo u ongo‘i ‘a e mumuhu ‘a ha‘a ‘Isileli ‘oku nau fai kiate au. (28) Tala kiate kinautolu ko e folofola ē ‘a Sihova, Tangi ‘eku mo‘ui te u fai kiate kimoutolu ‘o hangē ko ho‘omou lea kuo tau mai ki hoku telinga! (29) ‘E tō homou ngaahi ‘anga‘anga ‘i he toafa ni; ‘io, ko kimoutolu na‘e lau, ‘a kimoutolu kotoa pē na‘e tohi, ‘o kamata meiate ia na‘e uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a ia kuo mou lāunga kiate au; (30) tangi ‘eku mo‘ui ha‘amou hū ki he fonua, ‘a ia na‘a ku hiki ai hoku nima ke tuku mo‘omou nofo‘anga; ko Kēlepi pē ko e foha ‘o Sīfune, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni. (31) Ka ko ho‘omou tamaiki, ‘a ia na‘a mou pehē ‘e taki pōpula kinautolu, te u fakahū ki ai, pea te nau ‘ilo fonua na‘a mou fakafisi ki ai. (32) Ka ko e me‘a kiate kimoutolu, ‘e tō homou ‘anga‘anga ‘i he toafa ni. (33) Pea ko ho‘omou fānau ‘e hiki holo ‘o hangē ha tauhi sipi ‘i he toafa ni, ‘o fāngofulu ta‘u; pea te nau fuesia ho‘omou fe‘auaki, kae‘oua ke ‘osi‘osingamālie homou ‘anga‘anga ‘i he toafa. (34) ‘E fai ki he lau ‘o e ngaahi ‘aho ‘o ho‘omou asiasi ‘a e fonua, ko e ‘aho ‘e fāngofulu, ‘o lau ‘a e ‘aho takitaha ko e ta‘u: te mou fua ho‘omou kovi ‘o fāngofulu ta‘u, pea te mou ‘ilo kuo u hanga kehe. (35) Ko au Sihova kuo u lea, Ko au ē te u fai ‘a e me‘a ni ki he fakataha kovi ni kātoa, ‘a ia kuo fakatefua mai ke tu‘u kiate au; he ko e toafa ni te nau ‘osi ai, pea te nau pekia ai” 

Nomipa 1:45
"(45) Ko ia ko e lau kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli ‘i honau ngaahi ‘ulumotu‘a, kamata mei he uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘a e ‘Isileli kotoa na‘e tu‘u ‘i he tau."

Nomipa 13:25
"(25) Pea na‘a nau foki mei he asiasi ‘o e fonua kuo ‘osi ‘a e fāngofulu‘i ‘aho."

Nomipa 23:19
"(19) ‘Oku ‘ikai ko e tangata ‘a ‘Ela ke loi ia; Pe hako‘i ‘Ātama ke ne fakatomala: Ko e pehē ke ne lea ‘o ‘oua ‘e fai? Pe folofola ‘o ‘ikai fakaai?"

1 Kolinito 10:5
"(5) Ka neongo ia, ka tala‘ehai na‘e hōifua ‘a e ‘Otua ki hanau tokolahi; he na‘e tulaki holo kinautolu ‘i he toafa."


Na’e täpui ‘e he ‘Otuaˊ ‘a e ta’u uofulu ‘o fai hake, ke nau hü ki he Fonua ‘o e Tala’ofaˊ, ko e ola ë, ‘o e ta’etui ke talangofua kia Sihova´, pea te nau mate pë ‘i he toafa´. He na’a nau faka’amua, ‘a e mate ‘i he toafaˊ, pea faka-Emeni mai, ki ai ‘a e ‘Otua´ ia, ki he’enau faka’amu´. Kuo hanga ‘e he’enau angahalaˊ ‘o faka’auha kinautolu, ke hoko ‘enau leaˊ ko honau mate’anga, pea ‘i he mavahe ‘a e Laumälie ‘o e ‘Eiki´, pea nau hoko leva, koe ngaahi fu’u tangata mate. Pea ko e tulimui holo ‘a e tautea ko ‘eniˊ, na’a nau hëhë holo ai pë, ‘i he toafa´, ‘i he ta’u ‘e fängofulu, talu ‘enau ha’u mei ‘Isipite, ki he toki hü ki Kenani. 

Fakatokanga’i ‘a e meesi,ˊ ‘oku tuifio pë, pea mo e tautea ko ‘eniˊ ko e meesi kia Kelepi mo Siosiua, neongo na’e totonu pë, ke na kau ‘i he hë holo ‘i he toafa´, pea mo e toenga ‘o e kakaiˊ. Na’e ma’u ‘e Kelepi ia ‘a e Laumälie kehe, ‘o kehe ia mei he toenga ‘o e kau asiasiˊ, pea ‘i he Laumälie ko ia´, na’a Ne fakakoloa’i ia, ‘o ne lava ai ‘o muimui kakato ki he ‘Eiki´. Kuopau pë ke tau ‘i he ‘alunga, ‘o e talangofua ki he finangalo ‘o e ‘Otuaˊ, pea mo ngäue, ki Hono langilangi´, mo muimui kiate Ia fakalukufua, ‘o ta’e ‘i ai ha mavahe, hangatonu, ‘o ta’e ‘i ai ha malualoi, fiefia, ‘o ta’e ‘i ai ha fakakikihi, pea mo tu’uma’u, ‘o ta’e ‘i ai ha heke holo. Ko e me’a ia ‘oku lau, ko e “muimui kakato” kiate Ia. Pea ko kinautolu, ‘oku nau muimui kakato ki he ‘Otua,ˊ kuopau ke nau ma’u ‘a e Laumälie kehe, mei he laumälie ‘o e mämaniˊ, pea kehe pë ia, mei he laumälie, ‘oku nau ma’u pë ia ‘ekinautolu. Kuopau ke nau ma’u ‘a e Laumälie tatau, mo Kelepi. Ko e Kenani fakalangiˊ, ko e tofi’a ta’engata ia, ‘o kinautolu kotoa pë, ‘oku muimui kakato ki he ‘Eiki´. ‘I he toe lave kia Kelepiˊ ‘i he v.30, ‘oku tu’u ‘a Siosiua mo ia, ‘i he tükunga tatau, mo e langilangi tatau, pea ‘i he ngäue tatau. 

Na’e meesi ‘a e ‘Otuaˊ ma’a ‘enau fänauˊ, ‘i he fo’i angatu’u ko ‘eni´. He na’e palani pē ‘a e ‘Otuaˊ, ke faka’auha ‘enau fänau´, ka ko e ‘Otua´ na’a Ne ‘ai ke ‘oua, te nau ala ki he’enau fänauˊ, ko kinautolu ia, te nau fakakakato, ‘a e kovinanite mo ‘Epalahameˊ. Ko ‘etau kau he hako ‘o ‘Epalahame ‘i he’etau tu’u ta’e halaia ‘ia Kalaisi´ (Kaletia 3:29).

1 comment: