Sunday, 25 September 2016

Sapate 25 Sept, 2016

Nomipa15:17–21; Levitiko 2:14; 4:2; 23:10,14,16,17; Teutalonome 26:1; Siosiua 5:11, 12

Nomipa 15:17-21
“(17) Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘o pehē, (18) Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o tala kiate kinautolu, Ka mou ka a‘u ki he fonua ‘oku ou ‘ave kimoutolu ki ai, (19) pea ka faifai pea mou kai ‘a e mā ‘o e fonua, te mou hapai ha feilaulau-hapai kia Sihova. (20) Te mou hapai ha keke mei he polopolo ‘o ho‘omou takaonga mā: hangē ko e feilaulau-hapai ‘o e haha‘anga uite, ‘e pehē ho‘omou hapai ē. (21) ‘E ‘atu kia Sihova, ‘e kimoutolu mo homou ngaahi to‘utangata ‘amui, ha feilaulau-hapai mei he polopolo ‘o ho‘omou takaonga mā.” 

Ko e feilaulau hapai,ˊ ‘oku toe ‘iloa pë ia koe feilaulau täkalo. ‘Oku fai tonu pë ‘eni, ‘i he kamata ‘a e ututa’u´. Pea ko e tokotaha ‘oku ‘a’ana ‘a e polopoloˊ ‘oku ne fai ‘e ia ‘a e feilaulau hapaiˊ ko ‘ene fakamo’oni ia, ko ‘ene fua´, pë ko e ola ‘oku ne ma’u ‘i he’ene ngoueˊ ko ha me’a’ofa ia, mei he ‘Otua´. Pea ‘oku to’o ‘a e ‘uluaki fua polopolo ‘o ‘ene ngoueˊ ‘o hapai, pë ‘oku ngaohi ‘aki ‘a e ‘uluaki fua´ ha keke ‘o ne täkalo ‘aki, ‘i he ‘ao ‘o Sihova´. Ko ‘ene fakamälö ki he ‘Otuaˊ ‘i He’ene foaki mai ‘a e kotoa, ‘o e ngaahi me’a’ofa lelei, kuo ne ‘ausia´. ‘I he’enau nofo lauita’u ‘i he toafaˊ na’a nau kai ai ‘a e mä mana´, ‘o lauita’u. Na’e ‘ikai fiema’u ia, ke nau fai ha me’a fakamatala fakamo’oni, ki he me’a ‘oku foaki, ma’a kinautolu faka’aho, ‘a e mä manaˊ. Pea na’e fakamakatu’unga ‘iate Ia, ‘a e mä mana ko iaˊ. Ka ‘i Kenaniˊ, ko e feitu’u ke nau kai ‘a e ola´, ko e fua ‘o ‘enau ngäue´. Ka na’e fiema’u ia ‘e he ‘Otua´, ke mahino ki ‘Isileli, ko Ia ‘oku ‘O’ona ‘a e kelekeleˊ, pea ko Ia pë ‘a e Tokotaha, ‘oku ‘ofa, mo tokoni lahi mai kiate kinautoluˊ. Ko e feilaulau täkalo´, na’e fiema’u (Levitiko 23:15) ke ‘i ai ha fakamo’oni fakalukufua ia, mei he kakai´, ‘oku totonu ‘a e fielaulauˊ ke ha’u ia mei he tokotaha kotoa pë, ‘oku ne utu ‘ene polopolo´. Pea ‘oku fiema’u kimu’a, ‘i hano ‘ahi’ahi’i ‘o e ngoue´, ‘oku fai hono polopolo, kaekehe, ‘oku fiema’u ‘e he ‘Otua´ ia, ke mahino ki Hono kakai´, ko hai Ia. Pea ke ‘ilo’i ‘e he kakai´, ‘a e anga ‘o e tauhi ange kiate Ia´, he ko hai kuo ne mahino’i ‘a e ‘Otua´, ka na’a Ne faka’ilo mai pë ‘e Ia Ia, kia kitautolu. Pea ‘i he’etau ‘ilo’i Ia, mo ‘Ene ngäue mai ma’atautolu´. Pea talamai ‘e he ‘apositoloˊ “ Pea ‘oku ‘ikai ‘amoutolu ‘a kimoutolu. He na’e fakatau kimoutolu ‘aki ha totongi. ‘E mou fakaongoongolelei ‘a e ‘Otua ‘i ho’omou me’a fakasino” (1 Kolinito 5:19, 20). Na’e pekia ‘a Kalaisi, ‘o Ne fakatau’ataina’i kitautolu mei he angahala´, ka Ne fakamo’ua kitautolu, ki He’ene mo’ui´, mo ‘Ene ngäue´, pea ‘oku Ne ‘afio ‘iate kitautolu. Ko hotau sino´ leva ko e me’a ia ‘a e ‘Otua´,pea ko Ia pë ‘oku Ne ‘ofa mo’oni, mo tokoni’i kitautolu, he me’a kotoa pë, ‘oku tau fai´. Pea ‘oku taau leva mo kitautolu, ke ongoongolelei mo ‘iloa ‘a e mo’ui talangofua´ ‘iate kitautolu. ‘Oku ‘ikai te ke pule ki ho sino´.

1 comment:

  1. Fakafe'iloaki 'e ko Misisi mo Sir
    Ko e ha ho'o palani?
    'Oku faingata'a ke ke fakatupulaki pe kamata ho'o pisinisi. 'Oku lelei ho'o polokalama ka 'oku 'ikai tali 'e he pangikee ke ma'u ha no. 'Oku 'i ai ha 'uhinga lelei ki ha kakai lalahi 'oku fie ma'u ke nau no ha pa'anga. 'Oua na'a fakatoloi e 'osi ho'o ngaue. Ma'u e maaka 'o e noo, ki'i fetu'utaki vave mo e fakapapau'i 'i he houa 'e 72 'i ha ngaahi tu'unga faingofua pe 'o e 3%. Ka 'i ai ha kole pe, kataki 'o fetu'utaki mai kiate kimautolu ki ha fakamatala lahi ange pea te ke fiemalie kakato. ( georges.matvinc@gmail.com )

    I-meili: georges.matvinc@gmail.com

    ReplyDelete