Thursday, 15 February 2018

Tu'apulelulu 15 Fepueli, 2018

Fakamaau 10:10-18; Senesi 31:49; Teutalonome 32:15; 1 Samiuela 12:10; 2 Samiuela 15:26; Saame106:42,43


Fakamaau 10:10-18
"10Pea tautapa ‘a ha‘a ‘Isileli kia Sihova, ‘o pehē, Kuo mau fai angahala ki he ‘Afiona, ‘io, kuo mau si‘aki homau ‘Otua, pea kuo mau tauhi ki he ngaahi Peali.
11Pea folofola ‘a e ‘Eiki ki ha‘a ‘Isileli, ‘Ikai na‘a ku fakahaofi kimoutolu mei he kakai ‘Isipite mo e kau ‘Āmoli, mei ha‘a ‘Āmoni mo e kau Filisitia? 12Ko e kau Saitoni foki, mo e kau ‘Amaleki, mo e kakai Mitiani na‘a nau fakamamahi‘i kimoutolu; ka na‘a mou tautapa kiate au, pea na‘a ku huhu‘i kimoutolu mei honau nima. 13Ka neongo ia kuo mou li‘aki au, ‘o mou tauhi ‘otua kehe: ko ia ‘e ‘ikai te u toe taukapo‘i kimoutolu. 14Mou ‘alu ‘o tautapa ki he ngaahi ‘otua kuo mou fili ki ai; tuku ke nau taukapo‘i kimoutolu ‘i he taimi ‘o ho‘omou mamahi.
15Ka ka tali ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova, Kuo mau hia: ke fai ‘e he ‘Afiona kiate kimautolu ha me‘a ‘oku ha lelei ki ho finangalo: kaekehe ke ke fakahaofi kimautolu ‘i he taimi ko eni. 16Pea na‘a nau hu‘ihu‘i atu ‘a e ngaahi ‘otua muli mei honau lotolotonga, pea na‘a nau tauhi kia Sihova: pea na‘e ‘ikai makātaki hono finangalo koe‘uhi koe mamahi ‘a ‘Isileli.
17Pea na‘e tānaki mai ‘a ha‘a ‘Āmoni, ‘o nau ‘apitanga ‘i Kiliati. Pea fakataha mai ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o nau ‘apitanga ‘i Mīsipa. 18Pea fepehē‘aki ‘a e kakai, ‘a e hou‘eiki ‘o Kiliati, Ko hai tū ha tangata te ne fakahoko ‘a e tau mo ha‘a ‘Āmoni? Te ne hoko ko e ‘eiki ‘o e nofo Kiliati kotoa."

Fakamaau 10:14 “Mou ʻalu ʻo tautapa ki he ngaahi ʻotua kuo mou fili ki ai, tuku ke nau taukapoʻi kimoutolu ʻi he taimi ʻo hoʻomou mamahi” Kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e haʻa ʻIsilelí ke nau ʻalu ʻo tautapa, pe ui tokoni ki he ngaahi ʻotua ʻaitoli kuo nau fili maʻa kinautolú maʻa honau tokoní ʻi he taimi ʻo ʻenau mamahí, he kuo nau liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ka nau tauhi kinautolu ki he ngaahi Pealí. Pea nau fai ʻa e feinga lahi ke nau maʻu ʻa e tokanga honau ngaahi ʻotuá, ka naʻe ʻikai lava ʻo tokoni mai ʻa e ngaahi ʻotua ia ki ʻIsileli, ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻu lahi tahá ʻi heʻenau mamahí. Pea hangē ko ʻetau veesi he ʻahó ni “Mou ō ʻo tangi ki he ngaahi ʻotua kuo mou fili ki ai” Pea vakai pe ko e hā ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai maʻa kimoutolu ʻi he taimí ni, he ʻoku mou lotu kiate kinautolu hangē ko e ngaahi ʻotuá pea vakaiʻi pe ʻoku nau maʻu pe ʻikai ʻa e mafai fakaʻotuá, pe ko e lelei fakaʻotuá ke lava ʻo ngāue maʻa kinautolu.Ko e ʻuhinga naʻe tuku ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke lava ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi ʻotua kuo nau fili ki ai. Pea ʻi he tuʻunga ko iá ʻoku fiemaʻu ke fakatomala moʻoni ʻi he mahino ʻa e taʻefe„unga ʻa e ngaahi ʻotua ʻaitoli ko eni ke fai ha tokoni pea ke fai ha angaʻofa he kuo nau ʻai ia ke nofo taloni ʻi honau ngaahi loto ʻo feʻauhi mo e ʻOtua moʻoni. Ko ʻIsileli naʻa nau tukulolo angavaivai ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá, mo fakavaivai ʻo kole ʻa ʻene meesí (v.15). He kuo nau hia ʻo nau pole ki ha meʻa pe ʻe hā lelei ki hono finangalo kehe pe ke fakahaofi kinautolu he nau lí atu kinautolu ki he fai meesi ʻa e ʻOtuá. Naʻe katakiʻi pe ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakai ʻo ne tukulolo ki heʻene kinisi naʻe faí pea ne tukulolo ʻi he malu hono nimá ʻo ne fakahaofi kinautolu mei he ivi ʻo fakapoʻulí ʻo ne fakamavahe ʻa kinautolu mei he angahala. He naʻe pehē ʻe he ʻOtua heʻikai teu fakahaofi kimoutolu ka ʻi he taimí ni kuo ʻikai ke nau toe ʻi he meʻa naʻa nau ʻi ai, ko e kakai kehe kinautolu ko e kakai foʻou ka ʻi he taimi ni te ne fakahaofi kinautolu. Naʻe hoko pehē ʻa e tuʻunga houhau ʻa e ʻOtua ʻi he faʻahinga ʻo e tangata ʻi heʻenau fili ke fai angahala, ka ʻi heʻene fai meesi mo ʻene kelesi ʻia Kalaisi, kuo tau lave ai ʻi heʻene fai fakamoʻui ʻi he tui ki hono ʻAló, ʻo lolou hono finangaló ka tau moʻui.

No comments:

Post a Comment