Sunday, 18 February 2018

Sapate 18 Fepueli, 2018

Fakamaau 11:12-20; Nomipa 21:22-25; Teutalonome 1:40; 2:27; Siosiua 5:6


Fakamaau 11:12-20
"12Pea kouna atu ‘e Sēfita ha kau talafekau ki he tu‘i ‘o ha‘a ‘Āmoni, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ko ho hā au kuo ke ha‘u ai kiate au, ke tau‘i hoku fonua?
13Pea tali ‘e he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni ki he kau talafekau ‘a Sēfita, Koe‘uhi na‘e puke ‘e ‘Isileli hoku fonua, ‘o ne ma‘u mei ‘Alanoni mo Siapoki, ‘o a‘u ki Soatani: ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia.
14Pea toe tuku atu ‘e Sēfita ‘a e kau talafekau ki he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni: 15‘o ne pehē ki ai, Ko e lea eni ‘a Sēfita, Na‘e ‘ikai puke ‘e ‘Isileli ‘a e fonua ‘o Moape, pe ko ha‘a ‘Āmoni; 16ka ‘i he‘enau ‘alu hake mei ‘Isipite, pea fononga ‘a ‘Isileli ‘i he Toafa ki he Tahi Kulokula, ‘o ne a‘u ki Kētesi; 17pea na‘e toki tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua. Ka ka ‘ikai tali ‘e he Tu‘i ‘Ītomi. Pea pehē foki ‘ene fekau atu ki he Tu‘i Moape, kae ‘ikai loto mo ia ki ai: pea na‘e nofo ‘a ‘Isileli ‘i Kētesi. 18Pea ne fononga ‘i he Toafa, ‘o ne ‘alu takatakai ki ‘Ītomi mo Moape, ‘o ne a‘u ki he potu hahake ‘o e fonua ko Moape; pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni; pea na‘e ‘ikai te nau laka mai ki he fonua ‘o Moape, he ko ‘Alanoni ko e kau‘ā ‘o Moape. 19Pea tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ko e Tu‘i Hesiponi; pea lea ‘a ‘Isileli kiate ia, Ka mau laka atu mu‘a ‘i ho fonua, ke u a‘u ki he feitu‘u ‘o‘oku.  20Ka na‘e ‘ikai falala ki ‘Isileli ‘e Sīhoni ke nau laka atu ‘i hono loto fonua; ka ne fakataha ‘e ia hono kakai kotoa, ‘o tali tau ‘i Siahasa, ‘o ne tau mo ‘Isileli"

Fakamaau 11:12 “Pea kouna atu ʻe Sefita ha kau talafekau ki he tuʻi ʻo haʻa ʻAmoni ke lea ki ai ʻo pehē. Ko ho hā au kuo ke haʻu ai kiate au, ke tauʻi hoku fonuá?” Ko Sefita eni kuó ne maʻu ʻa e mafai he kuó ne hoko ko honau ʻeiki mo honau kapiteni, pea ne fekauʻi atu ʻa e kau talafekau ki he tuʻi ʻAmoní, he naʻe fiemaʻu ʻa e ʻuhinga ʻo ʻenau ʻohofi ʻa e fonua ʻo ʻIsilelí. He kapau ko e talaki ia ʻa e ʻOtuá pea ke nau fakamelino ki he kau ʻAmoní, kimuʻa ʻi haʻanau fakahoko tau ʻo fakafepakiʻi kinautolu ʻo fakatatau ki he lao ʻa Mosese (Teut 20:10,11). He kapau ko haʻa ʻAmoni te nau uesia ia ʻaki ʻa e moʻoní pea tā ko ʻIsileli naʻe faihalá pea te ne fakafoki ʻa e ngaahi totonu ʻa e kau Amoní. Pea kapau ʻoku ʻikai ko ia, pea tā ʻoku mahino leva ta ko ʻenau ʻohofi naʻe fai ki ʻIsilelí ko kinautolu naʻe fai halá, pea kuo mateuteu leva ke pukepuke mo tauhi ʻa e ngaahi totonu ʻa haʻa ʻIsilelí. Ko ha ongo ʻo e fakamaauʻanga ʻoku totonu ke ne tataki mo puleʻi kitautolú, ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku tau faí. Ko e tuʻi ʻo haʻa ʻAmoní naʻá ne ngāueʻaki mai ʻa ʻene fiemaʻú ʻo ne pehē ki he kau talafekaú koeʻuhi naʻe puke ʻe ʻIsileli hoku fonua ʻo ne maʻu ia, ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia. Ko e kau ʻAmoni naʻa nau ʻuhinga kinautolu ia, ke nau vetemo maʻu ʻa e fonua, ke hangē ko e taimi ʻo ʻEkeloni (3:13). Naʻe ʻoange ʻe Sefita ʻa e tali kakató. Ko e kau Amoní naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá pea ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli koe Tuʻi ia ʻo e ngaahi puleʻanga pea ko e māmani ʻoku ʻaʻana, pea ko hono moʻoni naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki haʻa ʻAmoní, ke nau toe tō ʻa ʻIsilelí ʻi honau loki totonu ʻo ʻikai ko ʻenau nofo ai pe ʻi he ʻotua ʻaitolí ka ke nau tafoki kia Sihova ko honau ʻOtua ʻofa moʻoni. He ko e ʻomi ʻo Kalaisí ke ne fakafoki kitautolu ki he ʻOtuá ki hotau ʻOtuá ia.

No comments:

Post a Comment