Monday, 12 February 2018

Monite 12 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:50-57; 1 Samiuela 31:4; 2 Samiuela 11:21; Siope 31:3; Saame 94:23; Paloveepi 5:22

Fakamaau 9:50-57
"50Pea toki ‘alu ‘a ‘Apimeleki ki Tēpesi, ‘o ne nofo ke tau‘i ia, ‘o ne kapa. 51Ka na‘e ‘i ai ha taua mālohi ‘i he loto kolo, pea na‘e hola ki ai ‘a e kau tangata mo e kau fefine, ‘io, hono kotoa ‘o e kakai ‘o e kolo; pea na‘a nau tāpuni kinautolu ‘i ai, pea na‘a nau ‘alu hake ki he tu‘a taua. 52Ka ka a‘u ‘a ‘Apimeleki ki he taua, ‘o ne fai tau ki ai, ‘o ne fakaofiofi ki he matapā ‘o e taua ke tutu ia ‘aki ‘a e afi. 53Ka na‘e ai ha fefine tokua na‘a ne lī hifo ha maka toka‘olunga ki he ‘ulu ‘o ‘Apimeleki, ‘o ne foa‘i hono nge‘esi ‘ulu. 54Pea ne ui mai leva ‘a e talavou na‘e to‘o ‘ene mahafu, ‘o ne pehē ki ai, Unuhi ho‘o heletā, ‘o tāmate‘i au, na‘a nau lau mai ‘o pehē, Na‘e tāmate‘i ia ‘e ha fefine. Pea hoka‘i ia ‘e he‘ene talavou, ‘o ne pekia. 55Pea ‘i he vakai ‘e he tangata ‘Isileli kuo pekia ‘a ‘Apimeleki, na‘a nau ‘alu takitaha ki hono feitu‘u.
56Ko ia na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua kia ‘Apimeleki ‘a e kovi na‘a ne fai ki he‘ene tamai, ‘i he‘ene tāmate‘i ‘a hono fanga tokoua ‘e fitungofulu: 57pea ko e kovi kotoa ‘a e kakai Sikemi na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua ki honau ‘ulu ‘onautolu: pea na‘e hoko kiate kinautolu ‘a e tukitala ‘a Siotame ko e foha ‘o Selupeali."

Fakamaau 9:53 “Ka naʻe ʻai ha fefine tokua naʻá ne lī hifo ha maka tokaʻolunga ki he ʻulu ʻo ʻApimeleki, ʻo ne foaʻi hono ngeʻesi ʻulu”. 
Ko e koané ʻi he hahaké ʻoku tō ʻe he kakai fefiné ke ngāueʻaki ʻe he fāmili takitaha, pea ʻi hono momosi ʻo e koané ʻoku ngāueʻaki ki ai ʻa e ongo laʻimaka lafalafa ʻe ua ʻo siʻisiʻi feʻunga pe ki hono toʻo ʻe he nimá. Ko e taha ʻo e ongo lauʻimaka ko iá, naʻe lī ʻi he ʻulu ʻo ʻApimeleki. ʻOku tau tokangaʻi ʻa hono fakaʻauha kakato ʻo e kau Sikemí ʻaki ʻa e nima pe ʻo ʻApimeleki ʻa ia naʻa nau fili ko honau taki. Ko Tepesí ko ha kolo pe naʻe ʻikai mamaʻo mei Sikemi, pea naʻa nau fefalalaʻaki pe mo kinautolu ʻa Sikemi. Pea naʻe tuli ʻe ʻApimeleki ʻa e kakai ʻo e koló ni ki he taua malohi (kasolo). Ko ʻene feingá ke ne puleʻi „a e hū ange ki he koló. ʻI heʻene feinga, naʻe taaʻi ai ia ki lalo ʻaki ʻa e konga maka momosi koane. Ko e koví ʻokú ne muimuiʻi ʻa e kau angahala. Ko e mate ko eni ʻa ʻApimelekí ko ʻene ʻafungi fakavalevalé ʻi ha kiʻi ʻātakai taʻekelesiʻia. He naʻe ʻikai ʻaupito haʻane kiʻi mei tokanga ki hono laumalie, pea ʻikai haʻane tokanga pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko mai hili ʻa e moʻui ko ení, pea ʻikai haʻane lotu ki he ʻOtuá ki Heʻene meesí. Pea ke ʻoua naʻa fai ha lea ange ki he tangata ngeia lahi ʻo hangē ko ʻApimeleki, naʻe tamateʻi ʻe he fefine! Ko e tangatá kuo mate ka ko ʻene ʻafungi naʻe kei moʻui mo mālohi pea ko e langilangi nonoaʻia tatau pe naʻá ne puleʻi ia ʻi hono kotoá, naʻe eʻa ia ʻi he fakaʻosi ʻo hono ngataʻanga. Naʻe hangē pe ko ʻene moʻuí naʻe pehē pe ʻene maté. Pea hangē naʻe tautea ʻe he ʻOtuá ʻene koví ʻaki ʻa e anga ʻo ʻene maté, pea ne tautea ʻene ʻafungí ʻaki ʻa e meʻangāue naʻá ne mate aí. Ka ko e fakamaama ʻa e tokateline ʻo e Tohitapu ʻa e kākā mo e angahala ʻo e loto ʻo e tangatá pea pehē ʻa hono fakamalohiʻi ʻa e ngaahi holi ʻa e kakaí pea ko e ola ia ʻo e tohoaki ʻa Setané. Pea mei ai ke tau fakamālō koe„uhi ko e kosipeli ʻa Sīsū Kalaisi, ko hono puleʻanga ʻoku maʻoniʻoni, melino, mo fiefia ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. 
Ko e ʻEiki, kuo ne foaki kiate kitautolu ʻa e Folofola ʻo e moʻoni mo e maʻoniʻoni “ʻOi, lilingi mai kiate kinautolu ʻa e Laumalie ʻo e maʻa, melino mo e ʻofa, pea mo ke hiki hoʻo lao maʻoniʻoni ʻi homau ngaahi lotó pea ke mau fekumi kiate Koe, ke Ne fakamaʻa ʻetau halaia, pea ke fakautuutu ʻa ʻetau tonuhiá.

No comments:

Post a Comment