Fakamaau
8:18-21; 4:6; Saame 85:11; 89:12
Fakamaau 8:18-21
"18Pea ne pehē kia Sipa mo Salamuna, Na‘e fēfē ‘a e anga ‘o e kau tangata na‘a mou tāmate‘i ‘i Tepoa?
Pea na‘a na pehē, Hangē ko koe na‘e pehē kinautolu; na‘e ngalingali kotoa pē ko e fānau ‘a ha tu‘i.
19Pea pehē ‘e ia, Ko hoku ngaahi tokoua kinautolu, ko e fānau ‘a ‘eku fa‘ē. Tangi mo‘oni ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Eiki, ka ne mou fakamo‘ui kinautolu, ‘e ‘ikai te u tāmate‘i kimoua. 20Pea ne pehē ki hono ‘uluaki foha ko Sēteli, Tu‘u, ‘o tāmate‘i kinaua. Ka ka ‘ikai unuhi ‘ene heletā ‘e he tama, he na‘a ne manavahē ko ‘ene kei talavou.
21Pea pehē ‘e Sipa mo Salamuna, Tu‘u koe, ‘o te‘ia kimaua; he ‘oku taau mo e tangata hono ivi. Pea tu‘u ai ‘a Kitione, ‘o ne tāmate‘i ‘a Sipa mo Salamuna, ‘o ne to‘o ‘a e fanga ki‘i māhina-kalipa na‘e ‘i he kia ‘o ‘ena fanga kāmeli."
Fakamaau 8:21 “Pea tuʻu ai ʻa Kitione ʻo ne
tamateʻi ʻa Sipa mo Salamuna, ʻo ne toʻo ʻa e fanga kiʻi mahina kalipa naʻe ʻi
he kia ʻo ʻena fanga kamelí”. Ko e Fakamaaú naʻe kamata pe
ia ʻi he fale ʻo e ʻOtuá ʻi he fakatonutonu totonu ʻa e kau tangata Sukote mo
Penueli, ko e kau ʻIsileli pe. Pea naʻe ʻikai ke ngata ai. Ko e ongo tuʻi
Mitiani kuopau ke na kau ʻi he fakamaaú. Ko e ongo tuí, naʻa na tamateʻi ʻa e
fanga tokoua ʻo Kitioné, ko ia aí, naʻá ne ʻekeʻi ʻa e toto ʻa hono fanga
tokouá. Naʻe ʻikai ke na hangē ko e kakai lotu ʻo Kenaní, he naʻe mei fakahaofi
kinaua. Ka ʻi hona fakahaaʻi kuo na halaia ʻi he tamate naʻa na faí. Ko ia naʻe
fai leva ʻe Kitione ʻa e anga ʻo e ʻeke ʻa e totó he ko ia ʻa e kāinga ofi taha
ki he faʻahinga naʻe tamateʻi. Ko e tamaté ʻoku takitaha haʻane ʻalu taʻetautea
ʻi he moʻuí ni. Ko e angahalá ʻoku fuoloa pe ia pea ngalo ia ʻi he tangata. ka
kuopau ke fakamatalaʻi lelei ki he ʻOtuá. Ko e tamateʻi ʻo ha taha taʻehalaia
kuopau ia ke fakaʻauha. Ko e tamate fakalao ko ení ʻoku ʻamanaki fai ʻe Kitione
ʻe ia, koeʻuhi ko ʻene ʻeke ʻe ia ʻa e toto ʻo e taʻehalaia. Ko ia naʻe fekau ʻe
Kitione ʻa hono foha kei talavou siʻi, ke ne tamateʻi ʻa e ongo tuí he ko ia ʻa
e kāinga ofi ʻokinautolu naʻe tamateʻi, pea ʻoku feʻunga ke fakafofongaʻi ʻa ʻene
tamaí. Ka ko e talavou siʻi ko ení naʻá ne manavahē, koeʻuhi pe ko ʻene kei siʻí.
Ko e ongo popula ko ení naʻá na fiemaʻu pe ʻe kinaua ia, ke tamateʻi pe ʻe
Kitione ia kinaua, he ko hono nimá ko e langilangi lahi ia kia kianua pea
faingofua pea ko e tangata ia ʻi hono fuʻu malohi.Ko e tautea mate fakalao ʻo e
kau halaiá ʻoku ʻikai ko ha ngāue taʻelangilangi ia, ka ʻoku totonu mo
kitautolu ke tau fakamālō ʻa ʻetau hoko ki ha ngāue fakamoʻui ki he ngaahi moʻui
ʻa haʻa tangata ʻo ʻikai ko hono fakaʻauha kinautolu. ʻIo, he ko e pole lahi
taha ʻo e moʻuí ni ko e teuteu ke fakahekeheka ki hevaní. He ko e momeniti ʻo e
laka atu mei he moʻui ko ení ki he hoko atú ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ʻi ai ha
taha ʻiate kitautolu ʻe manavasiʻi pe manavahē. He ko e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku
nau tatali ki he momeniti ko iá. Ko e foʻi fakalakalaka ia ʻe vave, pea ko e
fakalakalaka fakafiefia taha.
He te tau ʻalu hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. He naʻe
pehē ʻe Sīsū te ne ʻi ai ke tanaki kitautolu. Pea te ne feʻiloaki mo kitautolu.
Pea ko Hevani ko e ʻapi ia ʻo e ʻOtuá pea ko hotau ʻapi ia, pea te nau ʻinasi ʻi
he ʻapi mo ia mo au, pea mo koe. Pea naʻe fakavave ʻa Kitione ʻo toʻo mei he
kia ʻo ʻena kameli ʻa e mahina kalipa. Ko e meʻa ia ʻa e ʻotua kehe heʻikai ʻi
Hevani ia. Ko e fakaʻilonga ia ʻo e ʻaitoli, he ko Peali ʻoku fakafofonga ʻa e
laʻaá pea ko Asitaloti ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e mahiná. Ka ko e kolosi ʻo
Kalaisí ko hotau ngataʻanga ia ki māmani mo e kakanó, pea mo e māmani mo e
kakano kiate kitautolu. Ko e moʻuí ia.
No comments:
Post a Comment