Fakamaau
9:7-15; Teutalonome 11:29; 27:12; Siosiua 4:33; 2 Tuʻi 14:9; Saame 104:5; ‘Aisea 30:2;
Taniela 4:12; Sione 4:20
Fakamaau 9:7-15
"7Pea ‘i he tala ‘a e me‘a ko ia kia Siotame, na‘a ne ‘alu ‘o tu‘u ‘i he tumutumu ‘o e mo‘unga ko Kelisimi, ‘o ne ofa‘aki hono le‘o ‘o kalanga, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Fanongo mai kiate au, Kainanga ‘o Sikemi, kae fanongo ‘a e ‘Otua kiate kimoutolu. 8Tokua na‘e ‘alu atu ‘a e ngaahi ‘Akau ke fakanofo hanau tu‘i: pea na‘a nau pehē ki he ‘Ōlive, Pule koe kiate kitautolu. 9Ka ka tali mai ‘e he ‘Ōlive, Ka u tuku koā ‘eku fai lolo, ‘a ia ‘oku ou ‘aonga ai ki he fakalāngilangi‘i ‘o e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ke fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 10Pea lea ai ‘a e ngaahi ‘Akau ki he Fiki, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 11Ka ka tali ‘e he Fiki, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu melie, mo ‘eku fua ‘aonga, ka u ‘alu ‘o mākalo noa ‘i he funga ‘ulufonua? 12Pea lea ‘e he ngaahi ‘Akau ki he Vaine, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 13Ka ka tali ‘e he Vaine, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu uaine, ‘a ia ‘oku ne fakafiefia‘i ‘a e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ‘o fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 14Pea toki lea ‘a e ‘Akau kotoa pē ki he Talatala‘āmoa, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 15Pea pehē ‘e he Talatala‘āmoa ki he ngaahi ‘Akau, Kapau mo‘oni te mou fakanofo au ke tu‘i kiate kimoutolu, pea mou omi ‘o hūfanga mai ki hoku malu: pea ka ‘ikai, pea ke ‘alu atu ha afi mei he Talatala‘āmoa, ‘o keina ‘a e ngaahi sita ‘o Lepanoni."
Fakamaau 9:7 “Pea ʻi he tala ʻa e meʻa ko iá
kia Siotame, naʻá ne ʻalu ʻo tuʻu ʻi he tumutumu ʻo e moʻunga ko Kelisimí ʻo ne
ofaʻaki hono leʻo ʻo kalanga, ʻo ne pehē kiate kinautolu. Fanongo mai kiate au,
kainanga ʻo Sikemi kae fanongo ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu”.
Ko e foha eni kimui ʻo Kitione ko Siotame, naʻá
ne ʻalu ki he funga moʻunga Kelisimí he naʻe tuʻu ofi pe ki Sikemi, ʻo ne
kalanga ki he kakai ʻo Sikemí tuʻunga ʻi heʻenau ʻai ʻa ʻApimeleki ke tuʻí, he
naʻá ne toitoi pe, ʻi hono tamateʻi ʻe ʻApimeleki hona fanga tokouá. Pea ne ngāueʻaki
ʻa e ngaahi lea fakatātā he ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻokú ne hanga ʻo
ueʻi ʻa e ʻatamaí, pea ʻoku ngāueʻaki e kau tangata poto ʻo e kuonga kotoa pe,
pea ko e founga lelei ʻi hono akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi lesoni ʻo e fakamaau. Pea
naʻe fuʻu mahino ia, ʻi hono ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻe hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi.
Ko e moʻoni ʻo ha fakatātā ʻoku nofo ia ʻi he akonaki ʻoku ʻi aí, pea ke tauhi ʻa
e moʻoni ko iá. Ko e fakatātā ʻa Siotamé ki he vale taʻehounga mo e angahala ʻa
e kau Sikemí. He naʻá ne pehē “Fanongo mai kiate au, kainanga ʻo Sikemi kae
fanongo ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu”. Ko kinautolu ʻoku nau ʻamanaki ki he ʻOtuá
ke ne fanongo mai ki heʻenau ngaahi lotu, kuopau ke nau loto ke fanongo ki he ʻuhinga,
ke fanongo ki he fakamoʻoni ʻo e houngaʻia, pea ke ne fanongo ki he ngaahi lāunga
mo e tangi hala tonuhia pe ko e tukuakiʻi taʻehalaia. ʻOku ʻomai ʻe Siotame ʻa
e ʻulungaanga totonu ʻo Kitioné mo e kau fakamaau kehe naʻa nau ʻi muʻa ʻiate
ia, pea pehē ki he ngaahi foha ʻo Kitionē ʻa ia naʻa nau tuʻu atu ke tali ʻa e
puleʻanga mo e mafai ʻo e ngaahi tuʻi, ʻa ē naʻe totonu ke ʻanautolu. ʻI he
fakalukufua ko e kotoa ʻo e kau tangata poto mo leleí pea ʻi honau ngaahi tuʻungá
ʻoku nau fili maʻu pe, ke nau hoko ko e kakai ʻaonga, ʻi heʻenau hoko ko e
kakai lalahi mo ʻiloa. Pea ko kinautolu ʻoku nau feinga ki he langilangi mo e
ngeiá ʻoku nau ʻi he tuʻutamaki lahi ʻi he mole honau ngaahi fua pea molia atu ʻa
e ngaahi leleí pea ʻikai ia ko ia pe ka ʻokú ne ngaohi ʻa e tangata ke ʻafungi
mo fakapikopiko, pea ne uesia hono tuʻunga ʻaonga ka ʻi he tuʻunga maʻulalo ʻa
e tangata, ʻokú ne fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo e tangatá. Pea ko e tuʻunga
ia ʻoku ui kitautolu ki ai, “ʻIo, ke ʻiate kimoutolu ʻa e loto pehē ʻa ia naʻe ʻia
Kalaisi Sīsū foki” (fili 2:5) .He naʻá ne haʻu ki māmani ʻo ʻai sinoʻi tangata,
naʻá ne fakamasivesivaʻi Ia Heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeikí. Tui ki ai ʻo
fai pehē.
No comments:
Post a Comment