Sunday, 18 February 2018

Sapate 18 Fepueli, 2018

Fakamaau 11:12-20; Nomipa 21:22-25; Teutalonome 1:40; 2:27; Siosiua 5:6


Fakamaau 11:12-20
"12Pea kouna atu ‘e Sēfita ha kau talafekau ki he tu‘i ‘o ha‘a ‘Āmoni, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ko ho hā au kuo ke ha‘u ai kiate au, ke tau‘i hoku fonua?
13Pea tali ‘e he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni ki he kau talafekau ‘a Sēfita, Koe‘uhi na‘e puke ‘e ‘Isileli hoku fonua, ‘o ne ma‘u mei ‘Alanoni mo Siapoki, ‘o a‘u ki Soatani: ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia.
14Pea toe tuku atu ‘e Sēfita ‘a e kau talafekau ki he Tu‘i Ha‘a ‘Āmoni: 15‘o ne pehē ki ai, Ko e lea eni ‘a Sēfita, Na‘e ‘ikai puke ‘e ‘Isileli ‘a e fonua ‘o Moape, pe ko ha‘a ‘Āmoni; 16ka ‘i he‘enau ‘alu hake mei ‘Isipite, pea fononga ‘a ‘Isileli ‘i he Toafa ki he Tahi Kulokula, ‘o ne a‘u ki Kētesi; 17pea na‘e toki tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau ki he Tu‘i ‘Ītomi, ke lea ki ai, ‘o pehē, Ka u laka atu mu‘a ‘i ho fonua. Ka ka ‘ikai tali ‘e he Tu‘i ‘Ītomi. Pea pehē foki ‘ene fekau atu ki he Tu‘i Moape, kae ‘ikai loto mo ia ki ai: pea na‘e nofo ‘a ‘Isileli ‘i Kētesi. 18Pea ne fononga ‘i he Toafa, ‘o ne ‘alu takatakai ki ‘Ītomi mo Moape, ‘o ne a‘u ki he potu hahake ‘o e fonua ko Moape; pea nau fokotu‘u tēniti ‘i he potu ki kō ‘o ‘Alanoni; pea na‘e ‘ikai te nau laka mai ki he fonua ‘o Moape, he ko ‘Alanoni ko e kau‘ā ‘o Moape. 19Pea tuku atu ‘e ‘Isileli ha kau talafekau kia Sīhoni ko e Tu‘i ‘Āmoli, ko e Tu‘i Hesiponi; pea lea ‘a ‘Isileli kiate ia, Ka mau laka atu mu‘a ‘i ho fonua, ke u a‘u ki he feitu‘u ‘o‘oku.  20Ka na‘e ‘ikai falala ki ‘Isileli ‘e Sīhoni ke nau laka atu ‘i hono loto fonua; ka ne fakataha ‘e ia hono kakai kotoa, ‘o tali tau ‘i Siahasa, ‘o ne tau mo ‘Isileli"

Fakamaau 11:12 “Pea kouna atu ʻe Sefita ha kau talafekau ki he tuʻi ʻo haʻa ʻAmoni ke lea ki ai ʻo pehē. Ko ho hā au kuo ke haʻu ai kiate au, ke tauʻi hoku fonuá?” Ko Sefita eni kuó ne maʻu ʻa e mafai he kuó ne hoko ko honau ʻeiki mo honau kapiteni, pea ne fekauʻi atu ʻa e kau talafekau ki he tuʻi ʻAmoní, he naʻe fiemaʻu ʻa e ʻuhinga ʻo ʻenau ʻohofi ʻa e fonua ʻo ʻIsilelí. He kapau ko e talaki ia ʻa e ʻOtuá pea ke nau fakamelino ki he kau ʻAmoní, kimuʻa ʻi haʻanau fakahoko tau ʻo fakafepakiʻi kinautolu ʻo fakatatau ki he lao ʻa Mosese (Teut 20:10,11). He kapau ko haʻa ʻAmoni te nau uesia ia ʻaki ʻa e moʻoní pea tā ko ʻIsileli naʻe faihalá pea te ne fakafoki ʻa e ngaahi totonu ʻa e kau Amoní. Pea kapau ʻoku ʻikai ko ia, pea tā ʻoku mahino leva ta ko ʻenau ʻohofi naʻe fai ki ʻIsilelí ko kinautolu naʻe fai halá, pea kuo mateuteu leva ke pukepuke mo tauhi ʻa e ngaahi totonu ʻa haʻa ʻIsilelí. Ko ha ongo ʻo e fakamaauʻanga ʻoku totonu ke ne tataki mo puleʻi kitautolú, ʻi he meʻa kotoa pe ʻoku tau faí. Ko e tuʻi ʻo haʻa ʻAmoní naʻá ne ngāueʻaki mai ʻa ʻene fiemaʻú ʻo ne pehē ki he kau talafekaú koeʻuhi naʻe puke ʻe ʻIsileli hoku fonua ʻo ne maʻu ia, ko ia ke ke fakafoki lelei mai ia. Ko e kau ʻAmoni naʻa nau ʻuhinga kinautolu ia, ke nau vetemo maʻu ʻa e fonua, ke hangē ko e taimi ʻo ʻEkeloni (3:13). Naʻe ʻoange ʻe Sefita ʻa e tali kakató. Ko e kau Amoní naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá pea ko Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli koe Tuʻi ia ʻo e ngaahi puleʻanga pea ko e māmani ʻoku ʻaʻana, pea ko hono moʻoni naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki haʻa ʻAmoní, ke nau toe tō ʻa ʻIsilelí ʻi honau loki totonu ʻo ʻikai ko ʻenau nofo ai pe ʻi he ʻotua ʻaitolí ka ke nau tafoki kia Sihova ko honau ʻOtua ʻofa moʻoni. He ko e ʻomi ʻo Kalaisí ke ne fakafoki kitautolu ki he ʻOtuá ki hotau ʻOtuá ia.

Saturday, 17 February 2018

Tokonaki 17 Fepueli, 2018

Fakamaau 11:4-11; 10:8; 20:1; Senesi 26:27 1 Samiuela 10:17; 11:15; . Selemaia 42:5; Luke 17:6


Fakamaau 11:4-11
"4Pea na‘e fuoloa, fuoloa, pea fai tau ‘a ha‘a ‘Āmoni ki ‘Isileli. 5Pea ‘i he hoko ‘a e tau ‘a ha‘a ‘Āmoni mo ‘Isileli, na‘e ō ‘a e mātu‘a Kiliati ke ‘omi ‘a Sēfita mei he fonua ko Topi. 6Pea na‘a nau pehē kia Sēfita, Ha‘u ā, ‘o hoko ko homau kapiteni, ke tau fai tau mo ha‘a ‘Āmoni.
7Pea tali ‘e Sēfita ki he mātu‘a Kiliati, ‘Ikai na‘a mou fehi‘a kiate au, pea mou kapusi au mei he fale ‘o ‘eku tamai Pea koe‘uma‘ā ho‘omou omi kiate au ‘i he hoko homou faingata‘a‘ia?
8Pea tali ‘e he mātu‘a Kiliati kia Sēfita, Ko hono ‘uhinga e ‘o ‘emau tafoki kiate koe, koe‘uhi ke tau ō mo kimautolu ke fai tau mo ha‘a ‘Āmoni, ka ke hoko ko homau ‘ulu, ‘o pule ki he kau nofo Kiliati kotoa pē.
9Pea pehē ‘e Sēfita ki he mātu‘a Kiliati, Kapau te mou fakafoki au ke fai tau mo ha‘a ‘Āmoni, pea ka tuku kinautolu ‘e Sihova ki hoku nima, te u hoko koā ko homou pule?
10Pea tali ‘e he mātu‘a Kiliati kia Sēfita, Ko Sihova ē ‘oku ne ‘afio‘i ‘etau alea. ‘Ilo ‘e kimautolu, kapau ‘e ‘ikai te mau fai ‘o hangē ko ho‘o lea! 11Pea ha‘u ‘a Sēfita mo e mātu‘a ‘o Kiliati, pea na‘e fakanofo ia ‘e he kakai ko honau ‘eiki mo kapiteni: pea fai ‘e Sēfita ‘ene ngaahi lea kotoa pē ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ‘i Mīsipa."

Fakamaau 11:6 “Pea nau pehē kia Sefita, “Haʻu ā ʻo hoko ko homau kapiteni ke tau fai tau mo haʻa ʻAmoni”. Ko e hili ʻa e ngaahi taimi ʻo e hiki ʻa Sefita ʻo nofo ʻi Topi mei hono kapusi ia ʻe hono fanga tokouá mei Kiliati. Ko e tefito ʻo e palopalema ko ení ko e vā ia ʻo e ʻOtuá mo ʻIsileli, pea kuo nau falala eni ʻa ʻIsileli ki he ʻOtuá, kae tukuange ʻa e ngaahi ʻaitoli naʻa nau fili ki ai mo ʻotuaʻaki, he naʻe fakatau kinautolu ʻe he ʻOtuá ki he kau Filisitiá mo e kau Amoní, pea ʻi heʻenau mamahí naʻa nau kole leva ki he ʻOtuá ʻene tokoni, ʻo fou mai ʻi heʻene meesí. Pea kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻe ʻIsileli pea ko ia ai, te ne fakamolemoleʻi ʻa Sefita pea ko e ʻOtuá leva te ne foaki mamahi ki he kau ʻAmoní ʻo fakatatau ki he tautea naʻa nau fai ki ʻIsileli. Kaekehe, ko e tuʻunga ia pea mo e ʻuhinga ʻa e haʻu ʻa e kau matuʻa Kiliatí, ʻo nau fetalanoaʻaki mo Sefita ke ne hoko ko honau kapiteni, ʻi heʻenau tauʻi ʻa haʻa ʻAmoni. Pea fai ai ʻe Sefina ki he kau matuʻa Kiliaté. Kapau te mou fakafoki au ke fai tau mo haʻa ʻAmoni, pea ka tuku kinautolu ʻe Sihova ki hoku nimá teu hoko koā ko homou pule? Ko e fehuʻi tatau ʻoku ʻai kiate kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakamoʻui ʻa Kalaisi. Kapau ʻe fakamoʻui koe ʻe Kalaisi te ke loto ke ne hoko ko ho pule, pe ke ne puleʻi koe? He kapau te ne ngaohi ko e ke ke fiefia, te ne ngaohi koe ke ke maʻoniʻoni pea kapau te ne hoko ko hoʻo tokotah atokoni pea te ne hoko ʻe ia ko ho ʻulu? Pea ʻikai ko ia pe, ka naʻe pehē ʻe he matuʻa Kiliati “Ko Sihova ē ʻokú ne ʻafioʻi ʻetau alea. Ko e ʻOtua ko e tokotaha fanongo ki he foʻi lea kotoa pē. Manatuʻi ia, ʻoku fanongo e ʻOtuá ki he foʻi lea kotoa pe ʻoku ke lea ʻaki, pea ke tauhi ki hoʻo leá. He ko e kamataʻanga ia ʻo e felotoi ʻa Sefita mo e matuʻa Kiliati ʻo ne ikunaʻi ʻa haʻa ʻAmoni. Kuo palomesi ʻa Kalaisi ha kalauni ʻo e moʻuí kiate ia ʻe ikuná.

Friday, 16 February 2018

Falaite 16 Fepueli, 2018

Fakamaau 11:1-3; 6:13; 9:4; 1 Sam 22:2 2 Tuʻi 5:1; Hepelu 11:33


Fakamaau 11:1-3
"1PEA ko Sēfita, ko e tangata Kiliati, ko e fu‘u to‘a ia, ka ko e tama ‘a ha fefine fe‘auaki: pea ko e tamai ‘a Sēfita ko Kiliati. 2Pea ko e uaifi ‘o Kiliati na‘a ne fā‘ele‘i kiate ia ha ngaahi foha; pea ‘i he lalahi ‘a e fānau ‘a hono uaifi, na‘a nau kapusi ‘a Sēfita, ‘o nau pehē kiate ia, ‘E ‘ikai te ke ma‘u tofi‘a koe ‘i he fale ‘o ‘emau tamai; he ko e tama ‘a ha fefine kehe. 3Pea hola ‘a Sēfita mei hono ngaahi tokoua, ‘o ne nofo ‘i he fonua ko Topi: pea na‘e tānaki kia Sēfita ha tu‘unga me‘a hamumu, pea na‘a nau ō fano mo ia."

Fakamaau 11:1 “Pea ko Sefita, ko e tangata Kihati, ko e fuʻu toʻa ia, ka ko e tama ʻa ha fefine feʻauaki, pea ko e tamai ʻa Sefita ko Kahati”. Ko e kamata ʻa Sefitá. Ko Sefitá ʻoku mahino mai ko e tama ia ʻa ha fefine ʻulungaanga kovi, ko ha fefine foʻou, ko ha tokotaha muli, pe ko ha ʻIsileli, he ko e fakamatala ki hono ʻulungaangá he ko e lao ʻa Mosesé ʻoku ʻikai ke ne fakaʻatā he tokotaha feʻauaki ke ne hū ki he fakataha ʻa e ʻEikí, pe ko e ngāue ʻa e siasi ha taha feʻauaki, he ʻoku taumuʻa ki ai ʻa e lao (Teut 23:2). Ko e kau mātuʻa ʻo Kiliatí naʻe ʻikai ke nau fakatonutonu ʻe kinautolu ʻa e laó pea neongo naʻe tau tonu ʻa e lao kia Sefita, ka kuó ne kamata ke tau ia mo e kau ʻAmoni. Ko e ʻEikí naʻá ne hoifua pe ke fakapapauʻi ʻenau filí. He ko Sefitá naʻe faʻē kehe ia. Ka ko e uaifi totonu ia ʻo Kiliati, naʻe ʻi ai ʻa ʻene fānau tangata ia ʻaʻana, pea ʻi he lalahi ʻa e fānau ʻa e uaifi ʻo Kiliatí naʻa nau kapusi ʻe kinautolu ia ʻa Sefita, heʻenau pehē kiate ia. “ʻE ʻikai te ke maʻu tofiʻa koe ʻi he fale ʻo ʻemau tamai, he ko e tama ko ē ʻa e fefine kehe”. Pea hola ai ʻa Sefita mei hono fanga tokouá, ʻo ne ʻi he kolo ko Topi. Ko e palopalema ko ení naʻe hoko ʻi he fāmili ko ení ʻoku lolotonga hoko pe ia ʻi he ʻahó ni, pea ko hono fakaolí, he toe hoko pe ʻa e meʻa tatau ʻi he lotofale ʻo e kau lotú ke mahino naʻe mole pe ʻa e ʻofá ia mei māmani, talu pe ʻa e tō ʻa e ʻuluaki tangatá ʻi he angahala, pea ʻikai ha toe ʻofa ia ki he ʻOtuá, pea mole mo e ʻofa ki he kakai kehé pea ʻoku mahino ia mei he lea naʻe fai ʻe Sīsū ki heʻene kau akó. “Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ke mou feʻofaʻaki, hangē ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolu, ke pehē hoʻomou feʻofaʻaki (Sn 13:34). Ko hono toki fakafoki mai ē ʻa e ʻofa ki he māmani ʻe Sīsū KAlaisi ʻi heʻene tuku ʻa langi mo hono masaní kae haʻu ʻo huhuʻi ʻa e hia ʻa māmani he kuopau ke tau ʻofa kae hangē pe ko e ʻofa ʻa Kalaisí, ʻa e ʻikai te ne lau ʻa e mamahí mo e faingataʻa, koeʻuhi ko ʻene ʻofa mai ke tau moʻuí, pea ko e moʻui foʻou ia ko e feʻofaʻaki. Ko ʻOfá ʻokú ne angamokomoko mo angalelei. Ko ʻOfa ʻoku ʻikai te ne meheka..”(1 Kolo 13:4) Ko koe ia mo au.

Thursday, 15 February 2018

Tu'apulelulu 15 Fepueli, 2018

Fakamaau 10:10-18; Senesi 31:49; Teutalonome 32:15; 1 Samiuela 12:10; 2 Samiuela 15:26; Saame106:42,43


Fakamaau 10:10-18
"10Pea tautapa ‘a ha‘a ‘Isileli kia Sihova, ‘o pehē, Kuo mau fai angahala ki he ‘Afiona, ‘io, kuo mau si‘aki homau ‘Otua, pea kuo mau tauhi ki he ngaahi Peali.
11Pea folofola ‘a e ‘Eiki ki ha‘a ‘Isileli, ‘Ikai na‘a ku fakahaofi kimoutolu mei he kakai ‘Isipite mo e kau ‘Āmoli, mei ha‘a ‘Āmoni mo e kau Filisitia? 12Ko e kau Saitoni foki, mo e kau ‘Amaleki, mo e kakai Mitiani na‘a nau fakamamahi‘i kimoutolu; ka na‘a mou tautapa kiate au, pea na‘a ku huhu‘i kimoutolu mei honau nima. 13Ka neongo ia kuo mou li‘aki au, ‘o mou tauhi ‘otua kehe: ko ia ‘e ‘ikai te u toe taukapo‘i kimoutolu. 14Mou ‘alu ‘o tautapa ki he ngaahi ‘otua kuo mou fili ki ai; tuku ke nau taukapo‘i kimoutolu ‘i he taimi ‘o ho‘omou mamahi.
15Ka ka tali ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova, Kuo mau hia: ke fai ‘e he ‘Afiona kiate kimautolu ha me‘a ‘oku ha lelei ki ho finangalo: kaekehe ke ke fakahaofi kimautolu ‘i he taimi ko eni. 16Pea na‘a nau hu‘ihu‘i atu ‘a e ngaahi ‘otua muli mei honau lotolotonga, pea na‘a nau tauhi kia Sihova: pea na‘e ‘ikai makātaki hono finangalo koe‘uhi koe mamahi ‘a ‘Isileli.
17Pea na‘e tānaki mai ‘a ha‘a ‘Āmoni, ‘o nau ‘apitanga ‘i Kiliati. Pea fakataha mai ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o nau ‘apitanga ‘i Mīsipa. 18Pea fepehē‘aki ‘a e kakai, ‘a e hou‘eiki ‘o Kiliati, Ko hai tū ha tangata te ne fakahoko ‘a e tau mo ha‘a ‘Āmoni? Te ne hoko ko e ‘eiki ‘o e nofo Kiliati kotoa."

Fakamaau 10:14 “Mou ʻalu ʻo tautapa ki he ngaahi ʻotua kuo mou fili ki ai, tuku ke nau taukapoʻi kimoutolu ʻi he taimi ʻo hoʻomou mamahi” Kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e haʻa ʻIsilelí ke nau ʻalu ʻo tautapa, pe ui tokoni ki he ngaahi ʻotua ʻaitoli kuo nau fili maʻa kinautolú maʻa honau tokoní ʻi he taimi ʻo ʻenau mamahí, he kuo nau liʻaki ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ka nau tauhi kinautolu ki he ngaahi Pealí. Pea nau fai ʻa e feinga lahi ke nau maʻu ʻa e tokanga honau ngaahi ʻotuá, ka naʻe ʻikai lava ʻo tokoni mai ʻa e ngaahi ʻotua ia ki ʻIsileli, ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻu lahi tahá ʻi heʻenau mamahí. Pea hangē ko ʻetau veesi he ʻahó ni “Mou ō ʻo tangi ki he ngaahi ʻotua kuo mou fili ki ai” Pea vakai pe ko e hā ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai maʻa kimoutolu ʻi he taimí ni, he ʻoku mou lotu kiate kinautolu hangē ko e ngaahi ʻotuá pea vakaiʻi pe ʻoku nau maʻu pe ʻikai ʻa e mafai fakaʻotuá, pe ko e lelei fakaʻotuá ke lava ʻo ngāue maʻa kinautolu.Ko e ʻuhinga naʻe tuku ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ke lava ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi ʻotua kuo nau fili ki ai. Pea ʻi he tuʻunga ko iá ʻoku fiemaʻu ke fakatomala moʻoni ʻi he mahino ʻa e taʻefe„unga ʻa e ngaahi ʻotua ʻaitoli ko eni ke fai ha tokoni pea ke fai ha angaʻofa he kuo nau ʻai ia ke nofo taloni ʻi honau ngaahi loto ʻo feʻauhi mo e ʻOtua moʻoni. Ko ʻIsileli naʻa nau tukulolo angavaivai ki he fakamaau ʻa e ʻOtuá, mo fakavaivai ʻo kole ʻa ʻene meesí (v.15). He kuo nau hia ʻo nau pole ki ha meʻa pe ʻe hā lelei ki hono finangalo kehe pe ke fakahaofi kinautolu he nau lí atu kinautolu ki he fai meesi ʻa e ʻOtuá. Naʻe katakiʻi pe ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakai ʻo ne tukulolo ki heʻene kinisi naʻe faí pea ne tukulolo ʻi he malu hono nimá ʻo ne fakahaofi kinautolu mei he ivi ʻo fakapoʻulí ʻo ne fakamavahe ʻa kinautolu mei he angahala. He naʻe pehē ʻe he ʻOtua heʻikai teu fakahaofi kimoutolu ka ʻi he taimí ni kuo ʻikai ke nau toe ʻi he meʻa naʻa nau ʻi ai, ko e kakai kehe kinautolu ko e kakai foʻou ka ʻi he taimi ni te ne fakahaofi kinautolu. Naʻe hoko pehē ʻa e tuʻunga houhau ʻa e ʻOtua ʻi he faʻahinga ʻo e tangata ʻi heʻenau fili ke fai angahala, ka ʻi heʻene fai meesi mo ʻene kelesi ʻia Kalaisi, kuo tau lave ai ʻi heʻene fai fakamoʻui ʻi he tui ki hono ʻAló, ʻo lolou hono finangaló ka tau moʻui.

Wednesday, 14 February 2018

Pulelulu 14 Fepueli, 2018

Fakamaau 10:6-9; 2:11; 3:7; 1 Samiuela 12:9 1 Tuʻi 11:33; Saame 106:36

Fakamaau 10:6-9
"6Pea toe fai ‘e ha‘a ‘Isileli ‘a e me‘a na‘e taukovi ki he finangalo ‘o Sihova, pea na‘a nau tauhi ‘a e ngaahi Peali, mo e ngaahi ‘Asiteloti, mo e ngaahi ‘otua Sīlia, mo e ngaahi ‘otua ‘o Saitoni, mo e ngaahi ‘otua ‘o Moape, mo e ngaahi ‘otua ‘o ha‘a ‘Āmoni, mo e ngaahi ‘otua ‘o e kau Filisitia; ka na‘a nau li‘aki ‘a Sihova, ‘o ‘ikai te nau tauhi ki ai. 7Pea langa‘i ai ‘a e houhau ‘o Sihova ki ‘Isileli, pea ne fakatau kinautolu ki he nima ‘o e kau Filisitia, pea ki he nima ‘o ha‘a ‘Āmoni. 8Pea na‘a nau laiki ke lailai ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he ta‘u ko ia: ko e ta‘u ‘e hongofulu mā valu ‘enau fai ki ha‘a ‘Isileli kātoa, ‘i Tu‘a-Soatani, ‘i he fonua ‘o ha‘a ‘Āmoli, ‘a ia ‘oku ‘i Kiliati. 9Pea na‘e a‘a ‘a ha‘a ‘Āmoni ‘i Soatani, ke fai tau foki mo Siuta, mo Penisimani, mo e fale ‘o ‘Ifalemi; ko ia na‘e faingata‘a‘ia ‘aupito ‘a ‘Isileli."

Fakamaau 10:6 “Pea toe fai ʻe haʻa ʻIsileli ʻa e meʻa naʻe taukovi ki he finangalo ʻo Sihova pea naʻa nau tauhi ʻa e ngaahi Peali, mo e ngaahi ʻAsiteloti.....”
Ko ʻIsileli ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ʻEikí honau taukapoʻi, talu mei ʻIsipite, pea ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, pea aʻu mai eni ki Kenani. Kuo teʻeki pe ke lava ke nau tāfataha kia Sihova ʻo nau ʻOtua ʻaki mo nau tauhi taʻemamotu kiate Ia. Pea ko eni kuo nau toe fai ʻa e meʻa naʻe kovi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ko ʻenau tauhi kinautolu ia ki he ngahai ʻotua ʻaitoli ʻo e ngaahi fonua takatakai kiate kinautolu. Pea hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakatau kinautolu ki he nima ʻo e kau Filisitiá pea mo e nhima ʻo e kau Amoní, ke nau hanga ʻo laiki kinautolu ke lailai ʻi he taʻu ʻe hongofulu ma valu ʻi tuʻa Soatani ki hahake ʻa e kau Amoní, pea ʻi he hihifo ʻa e kau Filisitiá. ʻOku ʻikai ha toe meʻa fakatukia pea mo ʻene hanga ʻo mioʻi ʻa ʻIsileli talu ʻenau hū ki Kenaní, ka ko e ngaahi ʻotua ʻaitoli ʻa e ngahai kakai, naʻa nau nofoʻi ʻa Kenaní, pea ko e ʻuhinga ia naʻe fekau ai ʻe he ʻOtuá ke nau hanga ʻo kapusi mo fakaʻauha ʻa e kakai kotoa pē naʻe ʻi Kenaní pea ʻi he ʻikai ke talangofua ki he fekau ko iá, kuo hoko ia ko honau palopalema hokohoko mo laulau taʻu. Pea kuo toe tuku kinautolu ia ki he kakai naʻe tala ke nau kapusí ke nau fai ʻenautolu ia ʻa hono fakavaivai mo akoʻi ʻa ʻIsilelí. Pea ko e taimí ni ko e fakamanavahé kuo fakakakato, he kuo totonu ia ke tamateʻi kinautolu ia ʻi he ʻao honau ngaahi filí, pea ʻikai ke ʻi ai ha nau ivi ke nau lava ʻo tuʻu ʻaki ʻi honau ʻaó, honau fili (Lev 26:17,37). Ko e tuʻunga matuʻaki fakaʻofa eni ʻo ʻIsileli, ʻi he ʻikai hanau ivi pe mafai ke nau tuʻu ʻaki ki honau ngaahi filí he kuo fakaivi ʻe he ʻOtuá ʻa e filí tuʻunga ʻi heʻenau hanga ʻo liʻaki iá, pea mo hono langilangí. Kāinga Moʻui Foʻou, naʻe ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau haʻu ʻo ʻOtua ʻaki ia, ʻe ʻikai ha toe meʻa kehe ʻe hoko ia ko hotau ʻotua pe ko e lakanga pe ko e paʻanga ʻoku ʻikai ʻaupito ha toe meʻa ke tau mahuʻingaʻia ai ka ko Sihova pe, pea mo hono ʻAlo ko Sīsū KAlaisi ke ʻoʻoku ia pea ke ʻoʻona au ʻo taʻengata.

Tuesday, 13 February 2018

Tusite 13 Fepueli, 2018

Fakamaau 10:1-5; 5:10,12,14; Nomipa 32:41; Teutalonome 3:12


Fakamaau 10:1-5
"1PEA hoko mo ‘Apimeleki na‘e tu‘u ke taukapo‘i ‘a ‘Isileli ‘e Tola ko e foha ‘o Pua, ‘a ia ko e foha ‘o Toto, ko e tangata ‘Īsaka; pea na‘e nofo ia ‘i Sāmili ‘i he fonua mo‘unga ‘o ‘Ifalemi. 2Pea na‘a ne nofo koe fakamaau ‘o ‘Isileli ‘i he ta‘u ‘e uofulu mā tolu; pea ne pekia, pea na‘e telio ‘i Sāmili.
3Pea hili ia na‘e hopo hake ‘a Siaili, ko e tangata Kiliati, pea na‘a ne nofo ko e fakamaau ‘o ‘Isileli ‘i he ta‘u ‘e uofulu mā ua. 4Pea na‘a ne ma‘u ha foha ‘e toko tolungofulu, ‘a ia na‘a nau heka ki ha ‘asi mui ‘e tolungofulu, pea na‘e tolungofulu ‘a e kolo na‘a nau ma‘u, ‘a ia na‘e ui Ko e ‘ū-vilisi-‘a-Siaili, ‘o a‘u ki he ‘aho ni: ‘oku ‘i he fonua ia ko Kiliati. 5Pea na‘e pekia ‘a Siaili, pea na‘e telio ia ‘i Kāmoni."

Fakamaau 10:1 “Pea hoko mo ʻApimeleki naʻe tuʻu ke taukapoʻi ʻa ʻIsileli ʻe Tola ko e foha ʻo Pua, ʻa ia ko e foha ʻo Toto, ko e tangata Isaka, pea naʻe nofo ia ʻi Samili ʻi he fonua moʻunga ʻo Ifalemi” 
Ko Tola pea hili iá ko Siaili, naʻá na hoko ko e ongo fakmaaau ki ʻIsilelí. Pea ko e taimi nonga mo fiemalie ʻo ʻene pulé neongo ko e leleitaha ʻa Tola mo Siaili ʻo fakatatau ki he lau ʻa e kau fai hisitoliá. Ka naʻe ʻikai fai ha talaʻa ki ai, he naʻe fokotuʻu kinaua ʻe he ʻOtuá ke na tauhi honau fonuá, ko e ongo fakamaau, naʻe ʻikai ke na fakangalingali ʻo hangē ko ʻApimeleki, ke ne feinga ke tuí, naʻe ʻikai ke na hangē ko iá, ke na toʻo ʻa e langilangi naʻa na maʻu ʻo ʻai kiate kinaua pea naʻe ui kinaua ʻe he ʻOtuá ke na fai pehē. .Ko Tolá naʻe fili ia hili ʻa ʻApimeleki ke ne maluʻi ʻa ʻIsilelí. Pea naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa e tangata lelei ko ení, ke ne fakalelei ʻa e taʻetokanga pea mo tuku ki lalo ʻa e ʻaitoli pea mo fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo he fonuá ʻi he siokita ʻa ʻApimeleki. Naʻá ne fakaili ʻa e hingoa ʻa e tupuʻanga ʻo hono matakalí. Ko Tola ko e ʻuluaki ia ʻi he ngaahi foha ʻo Isaka (Sen 46:13) pea ko e ʻuhinga ʻo e Isaka ko e ʻasi malohi, pea naʻe ʻikai ke mā ia ai. Neongo ʻo ʻene haʻu mei he haʻa Isaká, ka naʻe hiki mai ia ʻo nofo ʻi he moʻunga Ifalemi, ʻoku lahi ia ʻi he uho ʻo e fonuá pea ko e kakai naʻa nau leleiange ʻi heʻene fakamaaú. Pea naʻe ʻikai ko ia, ka ko e ʻOtuá naʻá ne fakafeʻunga ia ko ʻene meʻa ngāue maʻae lelei ki hono kakaí. Kapau ʻoku ʻi ai ha lau kiate ia, ʻe fakatatau pe ki hono hingoá ko e loto maʻulalo. Ko e faʻahinga moʻui ē ʻoku ui kitautolu ki aí ʻa e kāinga Moʻui Foʻoú. Ko Siaili, ko ha tangata Kiliati ia. Ko e hā ha meʻa mahuʻinga ke fai ʻaki hano fakatokangaʻi ai ia, ko e fakautuutu mo e langilangi ʻo hono fāmilí. Naʻe ʻi ai hono ngaahi foha ʻe toko tolungofulu naʻa nau tokoni ki heʻenau tamaí, naʻa nau heka ʻi he ngaahi ʻasi ʻe tolungofulu mei he feituʻu ki he feituʻu ʻi hono fakahoko lelei ʻo e fakamaauʻanga, pea naʻa nau maʻu ʻa e tokotaha kotoa ʻi he kolo ʻo hangē ko honau ui mei ho nau tupuʻangá, ʻo nau ui ʻaki ʻa e ngaahi kolo ʻa e hingoa tatau mo ʻenau tamaí.“Ko e ʻu vilisi ʻa Siaili, kuo nau hoko ko e ngaahi kolo lalahi. Ko e ngaahi kolo iiki ke kolo lalahi he naʻe fiemalie honau ʻatamai. 
Ko hotau uí, ke tau fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani, mo talitali pe ki Haʻane toe haʻu. Kuo ke maʻu ha taha kihe puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Fai leva ia he taimi ni

Monday, 12 February 2018

Monite 12 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:50-57; 1 Samiuela 31:4; 2 Samiuela 11:21; Siope 31:3; Saame 94:23; Paloveepi 5:22

Fakamaau 9:50-57
"50Pea toki ‘alu ‘a ‘Apimeleki ki Tēpesi, ‘o ne nofo ke tau‘i ia, ‘o ne kapa. 51Ka na‘e ‘i ai ha taua mālohi ‘i he loto kolo, pea na‘e hola ki ai ‘a e kau tangata mo e kau fefine, ‘io, hono kotoa ‘o e kakai ‘o e kolo; pea na‘a nau tāpuni kinautolu ‘i ai, pea na‘a nau ‘alu hake ki he tu‘a taua. 52Ka ka a‘u ‘a ‘Apimeleki ki he taua, ‘o ne fai tau ki ai, ‘o ne fakaofiofi ki he matapā ‘o e taua ke tutu ia ‘aki ‘a e afi. 53Ka na‘e ai ha fefine tokua na‘a ne lī hifo ha maka toka‘olunga ki he ‘ulu ‘o ‘Apimeleki, ‘o ne foa‘i hono nge‘esi ‘ulu. 54Pea ne ui mai leva ‘a e talavou na‘e to‘o ‘ene mahafu, ‘o ne pehē ki ai, Unuhi ho‘o heletā, ‘o tāmate‘i au, na‘a nau lau mai ‘o pehē, Na‘e tāmate‘i ia ‘e ha fefine. Pea hoka‘i ia ‘e he‘ene talavou, ‘o ne pekia. 55Pea ‘i he vakai ‘e he tangata ‘Isileli kuo pekia ‘a ‘Apimeleki, na‘a nau ‘alu takitaha ki hono feitu‘u.
56Ko ia na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua kia ‘Apimeleki ‘a e kovi na‘a ne fai ki he‘ene tamai, ‘i he‘ene tāmate‘i ‘a hono fanga tokoua ‘e fitungofulu: 57pea ko e kovi kotoa ‘a e kakai Sikemi na‘e fakafoki ‘e he ‘Otua ki honau ‘ulu ‘onautolu: pea na‘e hoko kiate kinautolu ‘a e tukitala ‘a Siotame ko e foha ‘o Selupeali."

Fakamaau 9:53 “Ka naʻe ʻai ha fefine tokua naʻá ne lī hifo ha maka tokaʻolunga ki he ʻulu ʻo ʻApimeleki, ʻo ne foaʻi hono ngeʻesi ʻulu”. 
Ko e koané ʻi he hahaké ʻoku tō ʻe he kakai fefiné ke ngāueʻaki ʻe he fāmili takitaha, pea ʻi hono momosi ʻo e koané ʻoku ngāueʻaki ki ai ʻa e ongo laʻimaka lafalafa ʻe ua ʻo siʻisiʻi feʻunga pe ki hono toʻo ʻe he nimá. Ko e taha ʻo e ongo lauʻimaka ko iá, naʻe lī ʻi he ʻulu ʻo ʻApimeleki. ʻOku tau tokangaʻi ʻa hono fakaʻauha kakato ʻo e kau Sikemí ʻaki ʻa e nima pe ʻo ʻApimeleki ʻa ia naʻa nau fili ko honau taki. Ko Tepesí ko ha kolo pe naʻe ʻikai mamaʻo mei Sikemi, pea naʻa nau fefalalaʻaki pe mo kinautolu ʻa Sikemi. Pea naʻe tuli ʻe ʻApimeleki ʻa e kakai ʻo e koló ni ki he taua malohi (kasolo). Ko ʻene feingá ke ne puleʻi „a e hū ange ki he koló. ʻI heʻene feinga, naʻe taaʻi ai ia ki lalo ʻaki ʻa e konga maka momosi koane. Ko e koví ʻokú ne muimuiʻi ʻa e kau angahala. Ko e mate ko eni ʻa ʻApimelekí ko ʻene ʻafungi fakavalevalé ʻi ha kiʻi ʻātakai taʻekelesiʻia. He naʻe ʻikai ʻaupito haʻane kiʻi mei tokanga ki hono laumalie, pea ʻikai haʻane tokanga pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko mai hili ʻa e moʻui ko ení, pea ʻikai haʻane lotu ki he ʻOtuá ki Heʻene meesí. Pea ke ʻoua naʻa fai ha lea ange ki he tangata ngeia lahi ʻo hangē ko ʻApimeleki, naʻe tamateʻi ʻe he fefine! Ko e tangatá kuo mate ka ko ʻene ʻafungi naʻe kei moʻui mo mālohi pea ko e langilangi nonoaʻia tatau pe naʻá ne puleʻi ia ʻi hono kotoá, naʻe eʻa ia ʻi he fakaʻosi ʻo hono ngataʻanga. Naʻe hangē pe ko ʻene moʻuí naʻe pehē pe ʻene maté. Pea hangē naʻe tautea ʻe he ʻOtuá ʻene koví ʻaki ʻa e anga ʻo ʻene maté, pea ne tautea ʻene ʻafungí ʻaki ʻa e meʻangāue naʻá ne mate aí. Ka ko e fakamaama ʻa e tokateline ʻo e Tohitapu ʻa e kākā mo e angahala ʻo e loto ʻo e tangatá pea pehē ʻa hono fakamalohiʻi ʻa e ngaahi holi ʻa e kakaí pea ko e ola ia ʻo e tohoaki ʻa Setané. Pea mei ai ke tau fakamālō koe„uhi ko e kosipeli ʻa Sīsū Kalaisi, ko hono puleʻanga ʻoku maʻoniʻoni, melino, mo fiefia ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni. 
Ko e ʻEiki, kuo ne foaki kiate kitautolu ʻa e Folofola ʻo e moʻoni mo e maʻoniʻoni “ʻOi, lilingi mai kiate kinautolu ʻa e Laumalie ʻo e maʻa, melino mo e ʻofa, pea mo ke hiki hoʻo lao maʻoniʻoni ʻi homau ngaahi lotó pea ke mau fekumi kiate Koe, ke Ne fakamaʻa ʻetau halaia, pea ke fakautuutu ʻa ʻetau tonuhiá.

Sunday, 11 February 2018

Sapate 11 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:42-49; Teutalonome 29:23; 1 Tuʻi 12:25; 2 Tuʻi 3:25; Saame 68:14

Fakamaau 9:42-49
"42Pea pongipongi hake, pea ‘alu atu ‘a e kakai ki he vao; pea na‘e fakahā kia ‘Apimeleki. 43Pea ne ‘alu mo ia ‘a e kakai, ‘o ne vahevahe kinautolu ko e vāhenga ‘e tolu, ‘o toka malumu ‘i he vao; pea ne fakasio, pea tā ‘oku hū ki tu‘a ‘a e kakai mei he kolo; pea ne ‘ohofia kinautolu ‘o taa‘i. 44Pea ko ‘Apimeleki mo e ngaahi vāhenga na‘e ‘iate ia, na‘a nau ‘oho atu, ‘o tu‘u ‘i he matanikolo; pea ko e ongo vāhenga ko ē na‘a nau ‘ohofia ‘a kinautolu kotoa pē na‘e ‘i he vao, ‘o taa‘i kinautolu. 45Pea tau‘i ‘e ‘Apimeleki ‘a e kolo ‘i he ‘aho ko ia ‘o ‘osi; ‘o ne kapa ia, ‘o ne tāmate‘i ‘a e kakai na‘e ‘i ai: pea ne holoki ‘a e kolo, ‘o ne tūtuu‘i māsima ki ai.
46Pea ‘i he fanongo ki ai ‘a e kakai na‘e ‘onautolu ‘a e taua ‘o Sikemi, na‘a nau hū ki he puha ‘o e fale ‘o ‘Ela-pēliti. 47Pea na‘e fakahā kia ‘Apimeleki kuo fepūkeaki nima ‘a e kakai kotoa ‘oku ‘onautolu ‘a e taua ‘o Sikemi. 48Pea ‘alu hake ‘a ‘Apimeleki ki he mo‘unga ko Salamona, ‘a ia mo e kakai kotoa pē na‘e ‘iate ia, pea to‘o ‘e ‘Apimeleki ‘a e ‘ū toki, ‘o ne tā mai ha va‘akau, ‘o ne hilifaki ki hono uma; pea ne pehē ki he kakai na‘e ‘iate ia, ‘Ilonga ha me‘a kuo mou mamata kiate au ‘oku ou fai, mou fai vave ‘o fai pehē foki. 49Ko ia na‘e hanga ai ‘a e kakai ‘o nau takitaha tā mai ha va‘akau, ‘o nau muimui kia ‘Apimeleki, ‘o nau ‘ai ki he puha, pea nau tutu ‘a e puha ‘oku nau ‘i ai: ko ia na‘e mate foki ‘a e kakai ‘o e taua ‘o Sikemi, fe‘unga nai mo e toko taha afe, ‘a tangata mo fafine."

Fakamaau 9:45 “Pea tauʻi ʻe ʻApimeleki ʻa e kolo ʻi he ʻaho ʻo ʻosi, ʻo ne kapa ia ʻo ne tamateʻi ʻa e kakai naʻe ʻi ai, pea ne holoki ʻa e kolo ʻo ne tūtūʻi masima ki ai”. Naʻe fakaʻauha ʻe ʻApimeleki ʻa Sikemi. ʻI hono ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ke nau ʻaonga ʻo hangē ko ha ngaahi meʻangāué ʻi hono nimá ke nau fai ʻEne ngāué, ʻo ʻuhinga ki he meʻa pe ʻe taha. Ke nau palani ke nau tauhi honau langilangi pea ko e ʻOtuá ke ne tauhi haʻana langilangi. Ko e tangata ko Kaali naʻa nau hiki mai mo hono kāinga ki Sikemi, pea ne fai ʻene fakamatala ki he kau Sikemi ʻo fekauʻaki mo ʻApimeleki, pea mo Sikemi (v.28). Pea naʻe ʻita ʻa Sepuli ia ʻia Kaali he ko e pulekolo ia, pea ko e matāpule ia ʻo ʻApimeleki, pea ne fekau atu ha talafekau ke ʻalu ʻo fakahā ʻa e meʻa kotoa pe ʻa Kaali kia ʻApimeleki. Ko Kaali naʻe ʻai ia ʻe he kau Sikemi ke ne taki kinautolu. Ka ko ʻApimeleki ʻi he ʻaho pe hono hokó naʻá ne fakaʻauha ʻa Sikemi he naʻe taumuʻa pe ʻa ʻApimeleki ke ne tauteaʻi ʻa e kolo ko Sikemí ko ʻenau fakamaʻamaʻaʻi ia, ka naʻe tautea kinautolu ia ʻe he ʻOtuá, ko ʻenau tauhi ange kiate Ia kimuʻa ʻo nau hanga ʻo tamateʻi ʻa e ngahai foha ʻo Kitioné. Pea ko kinautolu naʻa nau mālōlō mei he ngāue ki ha taua malohi ko e temipale honau ʻaitolí naʻe fakaʻauha kotoa kinautolu ʻi ai. Ko e ui kiate kinautolu naʻa nau ʻi he taua ʻo Sikemi. Naʻe tuku kotoa kinautolu ki he malumalu ʻo e maluʻi honau ʻaitolí, pea ko e kotoa ʻa e kakai, naʻa nau ʻalu ʻi he hingoa honau ʻotua, pea naʻe ʻikai ke hangē ko kitautolu kuo fili ʻi he Huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ke tau nofo ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ʻo ʻetau moʻuí. Pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e koví te ne fūfū kitautolu ʻi hono malu (Sa 27:5). Pea ko e Huafa ʻo Sihová ko e taua malohi (Palo 18:10) ʻoku lele ki ai ʻa e faitotonu ʻo ne malu ai. Pea ko ia ʻa e ʻamanaki te nau maʻu ʻi he taimi ʻo e tau. Pea ʻoku taau ke tau manatuʻi.

Mei he ʻaho pe ko ē naʻa tau maʻu ai ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau fakamoʻuí, naʻa tau hū ai pe ki he tau fakalaumalie. Ko hotau filí ko e tevolo, pea te ne fai ʻa e meʻa kotoa pe ʻi hono mafaí, ke ne ʻai koe keke lotosiʻi, tālā„a pea ke ke hoko ko e kalisitiane foʻi. Tokangaʻi ʻene kākaá pea ke ke falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki he ikuna, he ko ia ʻa e vaivaiʻanga kuo tau lave ki ai ʻi ʻolungá.

Saturday, 10 February 2018

Tokonaki 10 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:30-41; Teutalonome 18:14; 1 Samiuela 10:17,23; Koheleti 9:10


Fakamaau 9:30-41
"30Pea fanongo ‘e Sēpuli ko e pule kolo ki he lau ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, pea ‘ita ai. 31Pea ne tuku atu ha kau talafekau kia ‘Apimeleki ki Tāluma ke fakahā, Ko eni, ko Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, pea mo hono kāinga, kuo nau ha‘u ki Sikemi, pea ko eni kuo nau fakamālohia ‘a e kolo ke tu‘u kiate koe. 32Ko ia ke ke tu‘u hake po‘uli, ‘a koe mo kinautolu ‘oku ‘iate koe, pea mou toitoi ‘i he vao: 33pea pongipongi hake ‘i he hopo ‘a e la‘ā te mou tu‘u hengihengi hake, ‘o ‘ohofia ‘a e kolo: pea ka ‘iloange te ne ‘alu atu kiate koe mo e kakai ‘oku nau kau, pea te ke fai kiate kinautolu ‘a e me‘a te ke lava.
34Pea tutu‘u po‘uli hake ‘a ‘Apimeleki mo e kakai kotoa na‘e ‘iate ia, pea nau fakatoka malumu ki Sikemi, ko e malumu ‘e fā. 35Pea hū kitu‘a ‘a Kā‘ali koe foha ‘o ‘Ēpeti, ‘o tu‘u ‘i he matanikolo: pea tu‘u ‘a ‘Apimeleki mo e kakai na‘e ‘iate ia mei honau toka‘anga malumu. 36Pea ‘i he mamata ‘a Kā‘ali ki he kakai, na‘a ne pehē kia Sēpuli; Vakai, ‘oku ai ha kakai ‘oku hifo mei he ngaahi tumutumu ‘o e mo‘unga.
Pea tali ‘a Sēpuli, Ko e ‘ata pē ‘o e mo‘unga ‘oku ke sio ki ai, ‘oku hā hangē ko ha kakai.
37Ka ka toe lea ‘a Kā‘ali, ‘o pehē; Vakai, ‘oku ‘alu hifo ha ni‘ihi mei he loto fonua, pea mo e vāhenga ‘e taha ‘oku hala mai ‘i he ‘Oke-‘o-e-kau-Tuki.
38Pea lea ai kiate ia ‘a Sēpuli, Ko e fē ‘eni ho ngutu na‘e lau, Ko hai ‘a ‘Apimeleki ke tau nofo ki ai? ‘Ikai ko ena ‘a e kakai na‘a ke fakasīkaka‘i? ‘alu atu mu‘a ‘o mou tau. 39Pea hū kitua‘ā ‘a Kāleli ‘i he ‘ao ‘o e kau Sikemi totonu, ‘o ne fai tau mo ‘Apimeleki. 40Pea tuli ia ‘e ‘Apimeleki, pea na‘a ne hola mei hono ‘ao, pea na‘e tō kafo ha tokolahi ‘o a‘u atu ki he matanikolo. 41Pea na‘e nofo ‘a ‘Apimeleki ‘i ‘Āluma: pea na‘e kapusi ‘e Sēpuli ‘a Ka‘ali mo hono kāinga ke ‘oua te nau nofo ‘i Sikemi."

Fakamaau 9:30 “Pea fanongo ʻe Sepuli ko e pulekolo ki he lau ʻa Kaali ko e foha ʻo ʻEpeti”, pea ʻita ai”. Ko e kau Sikení naʻa nau talitali ʻa e tokotaha ko Kaalí, pea nau ʻai ia, ke ne fakafepaki kia ʻApimeleki. Ko Kaalí ko e foha ia ʻo ʻEpeti. Ko e lea ʻEpetí, ʻoku ʻuhinga ia “ko ha popula”, ko ʻEpetí ko e taha ia ʻo e kau toenga ʻo e kau Kenaní, naʻá ne polepole ʻi hono tuku fakaholo meia Hemoa (Sen 34). Pea naʻe ʻai ʻe ʻIsileli ʻa Kaali ko e ʻulu ia pe taki ʻi hono fakafepakiʻi ʻo ʻApimeleki. He ko Hemoá ko e tamai ia ʻa Sikemí ʻa ia ʻoku ui ki ai ʻa e koló. Pea fai ʻe Kaali ʻa hono valokia ʻo ʻApimeleki mo Sikeni. Kaikehe, talu mei he fanongo ʻa Sepuli kia Kaali, pea ne ʻita ai ʻia Kaali, naʻá ne hoko ai pe ko e tokotaha lavaki ia ʻo Kaali, ʻo ne feingaʻi ʻa Kaali ke ne fihia ʻi ha faʻahinga meʻa pea aʻu pe ki haʻane mate. Neongo ko e fakalukufua ia ʻo e fonuá naʻe kei hokohoko atu pe kia ʻApimeleki, ka naʻe ʻikai ke nau fakafepakiʻi ʻe kinautolu ʻa Kaali mo ʻene taukave naʻá ne faí. Ko e meʻa ke tau hanga ʻo fakatokangaʻi ʻa e faingataʻa ʻa e meʻa ko e ngāue fakataha, pea mo e meʻa ko e feʻofaʻaki, he ko ia ʻa e tuʻutuʻuni foʻou naʻe haʻu mo Sīsū Kalaisi, pea heʻikai ke fai ha ofo ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa ʻIsilelí mo kinautolu ʻi he Fuakava Motuʻá. Ko e fehuʻi ʻoku fokotuʻu atú. Kuo tau feʻofaʻakí? Ko e kakai kotoa ʻoku nau ʻatakaiʻi kitautolu ʻoku nau fiemaʻu mo fiekaia ki he ʻofá, he ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaetangata ia, ka ko e meʻa pe ia ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhinga ia ʻoku vātau ai ʻa e māmani ko e ʻikai ʻa ʻofa. Ko e talu ʻa e tō ʻa ʻAtama he angahalá mo e mole ʻa e ʻofa, pea ʻikai ha ʻofa ki he ʻOtuá, pea pehē ʻa e mole ʻa e ʻofa ki he tangata ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, kaeʻoua pe kuo ke ʻuluaki maʻu ʻa Kalaisi ki hoʻo moʻui, ko e haʻu ia ʻa ʻofa, pea ʻomai leva ʻe he ʻapositoló ʻa e lea ko eni “Ke taʻeloi homou ʻofa. Fehiʻa ia ki he kovi, pikitai ki he lelei. ʻI hoʻomou ʻofa ki he kāinga lotú, fai ʻo hangē ko ha kāinga moʻoni, ʻi he fakaʻapaʻapa mou taimuʻa kimoutolu (Lo 12:9,10) Ko e ʻikai ha ʻofá ko e fakaʻilonga moʻoni ia ʻoku teʻeki pe ke maʻu ʻa Kalaisi he ko Ia tokotaha pe ʻe maʻu ai ʻa e ʻofá pea hangē ko ʻene ʻofaʻi kitautolu ke pehē ʻetau feʻofaʻakí. Loto lelei ke ke faingataʻaʻia.

Friday, 9 February 2018

Falaite 9 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:22-29; 2 Samiuela 16:14; 18:9,10; 1 Tuʻi 12:15; 2 Kalonikali 10:15; Saame 7:16; Matiu 23:35,36


Fakamaau 9:22-29
"22Pea na‘e hau ‘a ‘Apimeleki ‘i ‘Isileli ‘o tolu ta‘u. 23Ka na‘e fekau atu ‘e he ‘Otua ha laumālie kovi ke veuveuki ‘a e vā ‘o ‘Apimeleki mo e kakai Sikemi; pea na‘e fai kākā ‘a e kakai Sikemi kia ‘Apimeleki: 24koe‘uhi ke fakaai ‘a e fakamālohia ‘a e fānau ‘e toko fitungofulu ‘o Selupeali, pea hilifaki honau toto ki honau tokoua ko ‘Apimeleki, ‘a ia na‘a ne fakapoongi kinautolu: Pea ki he kau Sikemi totonu, he na‘a nau poupou hono nima ‘i honau tāmate‘i. 25Pea fakalaka ‘e he kau Sikemi ha ngaahi malumu kiate ia ‘i he ngaahi tumutumu‘i mo‘unga, ‘o nau vete ‘a e kakai kotoa na‘e ‘alu ange ‘i he hala ‘oku nau ‘i ai: pea na‘e fakahā ‘a e me‘a ko ia kia ‘Apimeleki.
26Pea ha‘u ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti mo hono kāinga, ‘o nau hiki ki Sikemi; 27pea falala ‘a e kau Sikemi kiate ia. Pea na‘a nau ‘alu atu ki he ngoue‘anga, ‘o nau utu ‘enau ngaahi ngoue vaine, ‘o malaki ‘a e kālepi, pea nau fai hono kātoanga, pea nau hū ki he fale ‘o honau ‘otua, pea na‘a nau kai mo inu kava, ‘o nau tālalakulaku kia ‘Apimeleki. 28Pea lea ai ‘a Kā‘ali ko e foha ‘o ‘Ēpeti, Ko hai tū ‘a ‘Apimeleki, pea ko hai ‘a Sikemi ke tau nofo ai kiate ia? ‘Ikai ko e foha ia ‘o Selupeali? ‘Ikai ko hono matāpule ‘a Sēpuli? tuku ke tauhi ki ai ‘e he kakai ‘a Hēmoa, ko e tamai ‘a Sikemi: ka ko e pehē ke tau tauhi kiate ia ‘e kitautolu? 29Taumaiā ‘oku ‘i hoku nima ‘a e kakai ni, pea te u toki hu‘ihu‘i ‘a ‘Apimeleki. Pea ne pehē kia ‘Apimeleki, Fakalahi ho‘o tau, pea ke ha‘u kitu‘a."

Fakamaau 9:23 “Ka naʻe fekau atu ʻe he ʻOtuá ha laumalie kovi ke veuveuki ʻa e vā ʻo ʻApimeleki mo e kakai Sikemí, pea naʻe fai kākā ʻa e kakai Sikemí kia ʻApimeleki”. Ko e ʻOtuá ʻokú ne fakaleveleva ʻi langi mo māmani pea ke ʻoua naʻa teitei fakakaukau ha tangata he lalo langí, te ne fai ha meʻa taʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, pea mo e meʻa ʻe fai ki he tangata ʻo mahino mei ai, ʻene lelei pe kovi ʻa e meʻa naʻá ne fai ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá ʻo tatau ʻa e tangata kotoa pē mei he lauvale, ki he haʻa tuʻi”. He ko hono totonu “Tuʻu foki ʻi he ʻEikí hoʻo manakó. Pea te ne ʻatu ʻa e ngaahi kole ʻa ho lotó” (Sa 37:4) Ko ʻApimelekí kuo ne aʻu ki he taloni ʻo ʻene tamaí. Ka naʻe fēfē hono loloa ʻo ʻene ʻi he langilangi ko eni mo ʻene tolongá? Naʻe ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻi ʻIsileli he taʻu ʻe tolu, pea tapua ʻa hono nunuʻá, pea ne mae ʻone vela. Ko e faingamalie ʻo e angahalá, ʻoku nounou mo tokatamaki. Ko e kau Sikemi naʻe totonu ke tauteaʻi ʻa e nima ʻe taha ia naʻe tokoni kia ʻApimeleki. He naʻa nau hiki taʻetotonu ki he taloni ʻo ʻApimeleki, pea ko kinautolu pe eni kuo nau ʻuluaki ongoʻi ʻa e mamafa ʻo ʻene sepitá. He naʻa nau tupu faingataʻa hake ʻi hono puleʻangá, naʻa nau tukuakiʻi hono ʻulungaanga pea mo e kē ʻi hono tuʻungá. Naʻe hoko pehē mei he ʻOtuá. He naʻe fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻa e tevoló,ko ia ʻokú ne fai ʻa e faihala lahí ke ne motumotuhi honau ngaahi vā, pea ko ia ʻa e laumalie kovi. Ko e ngaahi holi pe ʻakinautolú ko e ngaahi laumalie kovi ia, ko e fanga tevolo ia ʻi he ngaahi loto ʻo e tangatá, pea ʻoku haʻu meiate kinautolu ʻa e tau mo e keé. Ko e ʻOtuá naʻá ne foaki mai kinautolu ki hení he naʻá ne pehē te ne fekauʻi mai ʻa e ngaahi laumalie kovi ki ho nau ngaahi vā. ʻI he taimi ʻoku fai angahala ai ʻa e tangatá ʻe ʻai honau tautea, neongo ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ne fakatupu ʻa e angahala, ka ko e tautea ʻoku meiate Ia. 1. Pe vave mai, pe tuai mai, ko e ʻOtuá te ne ʻeke ʻa e toto ʻo e kau taʻehalaia, pea ʻe fakafoki ia ki he ngaahi ʻulu naʻa nau lilingi ia. 2. Ko kinautolu kuo fakataha ke fai ha angahala, te nau femotuʻaki ʻo fepakipaki ʻa e taha mo e taha. Ke tau fai hotau lelei taha ki hotau ʻOtua, mei he ʻahó ni ʻo taʻengata.

Thursday, 8 February 2018

Tu'apulelulu 8 Fepueli, 2018

Fakamaau9:16-21; 2 Samiuela 20:14; ‘Aisea 8:6; Filipai 3:3

Fakamaau 9:16-21
"16Pea ko eni, kapau kuo mou fai mo‘oni mo totonu ‘i ho‘omou fakanofo ‘a ‘Apimeleki ke tu‘i, pea kapau kuo mou fai lelei kia Selupeali mo hono fale, pea kapau kuo mou fai kiate ia ‘o taau mo e ngāue na‘a ne feia– 17(He na‘e tau ma‘amoutolu ‘e he‘eku tamai, ‘o ne li‘aki ‘ene mo‘ui, ‘o ne fakahaofi kimoutolu mei he nima ‘o Mitiani; 18ka kuo mou tu‘u he ‘aho ni ki he fale ‘o ‘eku tamai, pea kuo mou tāmate‘i hono ngaahi foha, ko e tu‘unga me‘a ‘e toko fitungofulu, ‘i ha maka pē taha, pea kuo mou fakanofo ‘a ‘Apimeleki ko e tama ‘a ‘ene kaunanga ke tu‘i ki he kakai Sikemi, koe‘uhi ko homou tokoua ia.) 19Ko ia kapau kuo mou fai mo‘oni mo totonu kia Selupeali mo hono fale he ‘aho ni, pea mou fiefia ‘ia ‘Apimeleki, pea ke fiefia mo ia ‘iate kimoutolu. 20Pea ka ‘ikai, ke pā atu ‘a e afi meia ‘Apimeleki, ‘o keina ‘a e kakai Sikemi, mo kinautolu ‘o e fale taua; pea ke pā mai ‘a e afi mei he kakai Sikemi mo e fale taua, ‘o keina ‘a ‘Apimeleki. 21Pea lele ‘a Siotame, ‘o hola; ‘o ne ‘alu ki Pea, ‘o ne nofo ai telia ‘a ‘Apimeleki ko hono tokoua."

Fakamaau 9:16 “Pea ko eni kapau kuo mou fai moʻoni mo totonu ʻi hoʻomou fakanofo ʻa ʻApimeleki ke tui”. ʻOku mātuʻaki fiemaʻu maʻu pe ʻa e meʻa ko e moʻoni mo e totonu ʻi he ʻao hotau ʻOtuá he ko e ʻOtuá ʻo e moʻoni mo e totonu. He ʻoku fakatokanga ki ai ʻa Tevita “ʻOua te ke haʻaki hohaʻa koeʻuhi ko e kau faihala. ʻOua te ke meheka koeʻuhi ko e kakai ʻoku ngāue kaka. He vave honau tuʻusi hangē ko e musie. Pea hangē ko e mohuku maʻa ʻenau maé” (Sa 37:1,2). ʻOku ʻikai nai ko e meʻa eni ʻoku hoko ai ʻa e mate vave ʻa e niʻihi? Pea ʻe tuha pe ia mo e kau taʻeʻilo ʻOtuá, ka ko kitaua kuo ta ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, ʻoku totonu mo kitaua, ʻoku totonu ke ta fai maʻa mo maʻoniʻoni he ʻao ʻo e ʻOtuá he meʻa kotoa pē. Ko ia ʻa e tala fakatātā naʻe fai ʻe Siotamé ʻo fekauʻaki mo ʻApimelekí. he ʻoku ʻikai ha mafai ia ʻo e ngaahi ʻakaú ke nau fili ha tuʻi, he ko e kotoa ʻo e ʻakaú ʻoku ʻa e ʻEikí, he naʻá ne to kinautolu (Sa 104:16) pea ko ia ʻokú ne maluʻi. Pea pehē foki, ʻoku ʻikai ha mafai ia maʻa ʻIsileli ke talanoaʻi ʻa e ʻai ha tuʻi maʻa kinautolu he ko e ʻEikí honau tuʻí, ka ʻi he taimi ʻe fili ai ʻe he ʻakaú ha tuʻí he ʻikai ke ʻoatu ki he puleʻangá ki he tuʻunga ʻo e sitá pe ko e painí, ʻa ē ʻoku ʻikai hano ʻaonga, ka ko hono tuʻusi pe ki lalo, ʻo kehe ia mei he ʻakau fuá ʻo hangē ko e vainé mo e ʻolivé. ʻOku fakahaaʻi ʻe Siotame ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa ʻApimeleki ʻoku fakahoa ia ki he ʻakau taʻeʻaonga ʻo tuʻu pe ʻo lau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻakaú mo e taʻeʻaonga mo taʻefua mo fai ʻa e meʻa fehalaaki, ʻo kamata ʻa e malaʻiá, pea fakaʻosi ki hono tutu ʻaki ʻa e afí. Pea ko e taha ai ko ʻApimeleki kuo fili ki he puleʻanga ʻe he ngaahi ʻakaú. Pea ʻoua naʻa tau fakakaukau ko e meʻa foʻou, kapau ʻoku tau sio ki he vale ʻoku nofo ʻi he potu maʻolunga lahi (Koheleti 10:6). Pea takanoa ʻa e kakai hiá. ʻOka hakeakiʻi ʻi he kakai ʻa e koto fakalielia (Sa 12:8) pea ko e kakaí ʻoku nau kui ki honau manakó, ʻi hono fili honau takí pea ʻoku kui ʻa e kakai ʻi he lakangá, pea mo e tuʻungá. ʻĀʻā ki he ʻEikí mo ʻene fakamaamá pea heʻikai kapu koe he kuihi ʻe he kakanó mo e māmaní. Ko e fakahoko naʻe fai ʻe Siotamé naʻe tofiʻa ki he moʻoní mo mahino pea naʻá ne fakamanatu kiate kinautolu ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa ʻene tamaí naʻe fai maʻa kinautolu, kaeʻumaʻā ʻa ʻenau taʻeofa ki he fāmili ʻo ʻene tamaí naʻe ʻikai ke nau fai kiate ia, ʻo fakatatau ki heʻenau hao ʻi hono nimá. Ka naʻe tuku kotoa ia ke toki fakapapauʻi ʻa e meʻa kotoa ki he toʻukupu ʻofa fakapalovitenisi ʻo e ʻOtuá.

Wednesday, 7 February 2018

Pulelulu 7 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:7-15; Teutalonome 11:29; 27:12; Siosiua 4:33; 2 Tuʻi 14:9; Saame 104:5; ‘Aisea 30:2; Taniela 4:12; Sione 4:20

Fakamaau 9:7-15
"7Pea ‘i he tala ‘a e me‘a ko ia kia Siotame, na‘a ne ‘alu ‘o tu‘u ‘i he tumutumu ‘o e mo‘unga ko Kelisimi, ‘o ne ofa‘aki hono le‘o ‘o kalanga, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Fanongo mai kiate au, Kainanga ‘o Sikemi, kae fanongo ‘a e ‘Otua kiate kimoutolu. 8Tokua na‘e ‘alu atu ‘a e ngaahi ‘Akau ke fakanofo hanau tu‘i: pea na‘a nau pehē ki he ‘Ōlive, Pule koe kiate kitautolu. 9Ka ka tali mai ‘e he ‘Ōlive, Ka u tuku koā ‘eku fai lolo, ‘a ia ‘oku ou ‘aonga ai ki he fakalāngilangi‘i ‘o e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ke fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 10Pea lea ai ‘a e ngaahi ‘Akau ki he Fiki, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 11Ka ka tali ‘e he Fiki, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu melie, mo ‘eku fua ‘aonga, ka u ‘alu ‘o mākalo noa ‘i he funga ‘ulufonua? 12Pea lea ‘e he ngaahi ‘Akau ki he Vaine, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 13Ka ka tali ‘e he Vaine, Ka u tuku koā ‘eku fakatupu uaine, ‘a ia ‘oku ne fakafiefia‘i ‘a e ‘Otua mo e Tangata, ka u ‘alu ‘o fuea noa ‘i he funga ‘ulufonua? 14Pea toki lea ‘a e ‘Akau kotoa pē ki he Talatala‘āmoa, Ha‘u koe, ‘o pule kiate kitautolu. 15Pea pehē ‘e he Talatala‘āmoa ki he ngaahi ‘Akau, Kapau mo‘oni te mou fakanofo au ke tu‘i kiate kimoutolu, pea mou omi ‘o hūfanga mai ki hoku malu: pea ka ‘ikai, pea ke ‘alu atu ha afi mei he Talatala‘āmoa, ‘o keina ‘a e ngaahi sita ‘o Lepanoni."

Fakamaau 9:7 “Pea ʻi he tala ʻa e meʻa ko iá kia Siotame, naʻá ne ʻalu ʻo tuʻu ʻi he tumutumu ʻo e moʻunga ko Kelisimí ʻo ne ofaʻaki hono leʻo ʻo kalanga, ʻo ne pehē kiate kinautolu. Fanongo mai kiate au, kainanga ʻo Sikemi kae fanongo ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu”.
Ko e foha eni kimui ʻo Kitione ko Siotame, naʻá ne ʻalu ki he funga moʻunga Kelisimí he naʻe tuʻu ofi pe ki Sikemi, ʻo ne kalanga ki he kakai ʻo Sikemí tuʻunga ʻi heʻenau ʻai ʻa ʻApimeleki ke tuʻí, he naʻá ne toitoi pe, ʻi hono tamateʻi ʻe ʻApimeleki hona fanga tokouá. Pea ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea fakatātā he ʻoku ʻi ai ʻa e moʻoni mahuʻinga ʻokú ne hanga ʻo ueʻi ʻa e ʻatamaí, pea ʻoku ngāueʻaki e kau tangata poto ʻo e kuonga kotoa pe, pea ko e founga lelei ʻi hono akoʻi ʻaki ʻa e ngaahi lesoni ʻo e fakamaau. Pea naʻe fuʻu mahino ia, ʻi hono ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻe hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi. Ko e moʻoni ʻo ha fakatātā ʻoku nofo ia ʻi he akonaki ʻoku ʻi aí, pea ke tauhi ʻa e moʻoni ko iá. Ko e fakatātā ʻa Siotamé ki he vale taʻehounga mo e angahala ʻa e kau Sikemí. He naʻá ne pehē “Fanongo mai kiate au, kainanga ʻo Sikemi kae fanongo ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu”. Ko kinautolu ʻoku nau ʻamanaki ki he ʻOtuá ke ne fanongo mai ki heʻenau ngaahi lotu, kuopau ke nau loto ke fanongo ki he ʻuhinga, ke fanongo ki he fakamoʻoni ʻo e houngaʻia, pea ke ne fanongo ki he ngaahi lāunga mo e tangi hala tonuhia pe ko e tukuakiʻi taʻehalaia. ʻOku ʻomai ʻe Siotame ʻa e ʻulungaanga totonu ʻo Kitioné mo e kau fakamaau kehe naʻa nau ʻi muʻa ʻiate ia, pea pehē ki he ngaahi foha ʻo Kitionē ʻa ia naʻa nau tuʻu atu ke tali ʻa e puleʻanga mo e mafai ʻo e ngaahi tuʻi, ʻa ē naʻe totonu ke ʻanautolu. ʻI he fakalukufua ko e kotoa ʻo e kau tangata poto mo leleí pea ʻi honau ngaahi tuʻungá ʻoku nau fili maʻu pe, ke nau hoko ko e kakai ʻaonga, ʻi heʻenau hoko ko e kakai lalahi mo ʻiloa. Pea ko kinautolu ʻoku nau feinga ki he langilangi mo e ngeiá ʻoku nau ʻi he tuʻutamaki lahi ʻi he mole honau ngaahi fua pea molia atu ʻa e ngaahi leleí pea ʻikai ia ko ia pe ka ʻokú ne ngaohi ʻa e tangata ke ʻafungi mo fakapikopiko, pea ne uesia hono tuʻunga ʻaonga ka ʻi he tuʻunga maʻulalo ʻa e tangata, ʻokú ne fakalangilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo e tangatá. Pea ko e tuʻunga ia ʻoku ui kitautolu ki ai, “ʻIo, ke ʻiate kimoutolu ʻa e loto pehē ʻa ia naʻe ʻia Kalaisi Sīsū foki” (fili 2:5) .He naʻá ne haʻu ki māmani ʻo ʻai sinoʻi tangata, naʻá ne fakamasivesivaʻi Ia Heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeikí. Tui ki ai ʻo fai pehē.

Tuesday, 6 February 2018

Tusite 6 Fepueli, 2018

Fakamaau 9:1-6; Senesi 29:14,15; 2 Tuʻi 11:1,2; 2 Kalonikali 13:7; Paloveepi 12:11; Ngaue 17:5


Fakamaau 9:1-6
"1PEA ‘alu ‘e ‘Apimeleki ko e foha ‘o Selupeali ki Sikemi ki he kāinga ‘o ‘ene fa‘ē, ‘o ne lea kiate kinautolu, pea ki he fāmili kātoa na‘e kau ki he fale ‘o e tamai ‘a ‘ene fa‘ē, ‘o pehē, 2Mou lea mu‘a ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau tangata totonu ‘o Sikemi, Ko e fē ‘oku lelei kiate kimoutolu, ke pule‘i kimoutolu ‘e he ngaahi foha kotoa pē ‘o Selupeali, ‘a ia ‘oku toko fitungofulu, pe ke pule‘i kimoutolu ‘e ha toko taha pē? Manatu foki ko homou hui au mo homou kakano. 3Pea lea‘aki ‘a e ngaahi lea ko ia ‘e he kāinga ‘o ‘ene fa‘ē ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kakai totonu ‘o Sikemi; pea na‘e hinga honau loto kia ‘Apimeleki; he na‘a nau pehē, Ko hotau tokoua ia. 4Pea na‘a nau ‘ange kiate ia ha pa‘anga siliva ‘e fitungofulu mei he fale ‘o Peali-pēliti; pea nō ‘aki ‘e ‘Apimeleki ha tu‘unga me‘a hamumu mo anga maveu ke ō mo ia. 5Pea ne a‘u ki he fale ‘o ‘ene tamai ki ‘Ōfila, pea ne tāmate‘i hono ngaahi tokoua, ko e ngaahi foha ‘o Selupeali, ko e toko fitungofulu, ‘i ha funga maka pē taha: ka na‘e toe ‘a Siotame, ko e foha ki mui ‘o Selupeali: he na‘a ne toitoi. 6Pea fakataha mai ‘a e kakai totonu kotoa pē ‘o Sikemi, mo kinautolu na‘e kau ki he taua, pea na‘a nau ‘alu ‘o fakanofo ‘a ‘Apimeleki ke tu‘i, ‘i he ‘oke ‘o e Pou fakamanatu, ‘a ia na‘e ‘i Sikemi."

Fakamaau 9:1 “Pea ʻalu ʻa Apimeleki ko e foha ʻo Selupeali ki Sikeni ki he kāinga ʻo ʻene faʻeé, ʻo ne lea kiate kinautolu pea ki he fāmili kotoa naʻe kau ki he fale ʻo e tamai ʻa ʻene faʻeé.“Ko Apimeleki eni ko e tama ʻa e sinifu ʻa Kitioné naʻá ne ʻalu ʻo fakataha mo e fāmili ʻo ʻene faʻeé ʻi Sikemí ʻo fekauʻaki mo ha fetongi ʻo Kitione. Kaekehe,ko e hē ko eni ʻa ʻIsilelí hili ʻa e pekia ʻa Kitione naʻe tauteaʻi, ʻo ʻikai ke hangē ko ʻenau hē kimuʻa he naʻe fai ʻaki honau tauteá ʻaki honau ʻohofi ʻe he kau muli, pe hono ngaohi kinautolu ʻe he mafai honau kaungāʻapí. Pea ʻi he vahé ni ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakamatala ʻo faingataʻa ke tau lea ki ai pe ko ʻenau angahala pe ko ʻenau fehalaakí. Pea ʻoku ʻi ai mo ʻApimeleki ka naʻe fakamakatuʻunga ʻene meʻa naʻe faí,ko e foha ia ʻo Kitione. Pea naʻá ne ʻai ia ki he puleʻanga ʻo Sikení, ko hono kolo. Pea ko ʻene foʻi laka kovi naʻá ne faí. Ko ʻene tamateʻi hono fanga tokoua ʻe toko fitungofulu ko ʻene sio pe kiate ia he naʻá ne meheka kiate kinautolu koeʻuhí ko honau tokolahí mo ʻenau lalahi ʻiate iá, he ko kinautolu ia ʻoku ʻi ai ʻenau totonu, ki he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻenau tamaí, he ko haʻa tangata ʻoku fekumi ki ʻolunga he meʻa kotoa, ka ko e meʻa ke mahinó ko e maʻulalo angé ko e haó ange ia. Ko e lea naʻe tō meia ʻApimeleki naʻá ne ueʻi ʻa e loto kotoa ʻo e kau Sikemi ko e pehē ʻe ʻApimeleki “Manatu foki ko homou hui au mo homou kakano” pea nau pehē “Ko hotau tokoua ia” pea naʻe fakapapau ai pē ʻa e kau tangata Sikemi ke fili ʻa ʻApimeleki ke tuʻi. Naʻe ʻikai ha tala mei he ʻOtuá ʻoku totonu ke ʻi ai ha nau tuʻi. Naʻe ʻikai ha faleʻi mei he taulaʻeikí pe ko honau fanga tokouá mei he ngaahi kolo kehe, pe ko e ngaahi matakali pe ʻi ai ha palani, ko ia ʻoku totonu ke ne puleʻi ʻa ʻIsilelí.Ka naʻe tokoniʻi ia ʻe he kau Sikemí ʻi hono hanga ʻe ʻApimeleki ʻo tamateʻi hono fanga tokouá ʻo nau ʻai ai pe ia ke tuʻi. Ko e toenga ʻo ʻIsilelí naʻa nau taʻetokanga pea ʻikai ke nau tokanga, ke nau vakaiʻi ke nau maluʻi ʻa e ngaahi foha ʻo Kitioné, pe te nau ʻekeʻi ʻenau mate, ka naʻa nau mole pe ʻi he kotoa ʻo e langilangi mo e tauʻatāina ʻa e fakamaauʻanga mo e houngaʻia. Pea ʻi hono fakakatoa ʻoku totonu ke tau manavahē mo fakafepakiʻi ʻa e angahalá, he ko ʻetau tonounou he angahalá te ne fakatupu ʻa e ola kovi ki hotau ngaahi fāmilí pea mo e sosaietí hili ʻetau ʻi hotau ngaahi faʻitoka ʻo hangē ko eni kuo ʻi ai ʻa Kitioné. Tokanga ngaahi matuʻa ki heʻetau fānaú.

Monday, 5 February 2018

Monite 5 Fepueli, 2018

Fakamaau 8:29-35; 9:1-5,26; Senesi25:8; Siope5:26; Saame 78:11,42; 106:13,21; Koheleti 5:9,14


Fakamaau 8:29-35
"29Pea ‘alu ‘a Selupeali, ko e foha ‘o Soasi, ‘o ne nofo ‘i hono fale. 30Pea na‘e ma‘u ‘e Kitione ha ngaahi foha ‘e fitungofulu, ko e kakano ‘o hono manava: he na‘e tokolahi hono ngaahi uaifi na‘a ne ma‘u. 31Pea ko ‘ene sinifu na‘e nofo ‘i Sikemi, na‘a ne fā‘ele‘i mo ia foki hano foha, ‘o ne fakahingoa ia ko ‘Apimeleki. 32Pea na‘e pekia ‘a Kitione ko e foha ‘o Soasi kuo ne a‘ua‘u lelei, pea na‘e telio ia ‘i he fonualoto ‘o ‘ene tamai ko Soasi ‘i ‘Ōfila, ‘a ia na‘e kau ki ha‘a ‘Apiesa.
33Pea hili ‘a e pekia ‘a Kitione na‘e tafoki ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o nau tango ki he ngaahi Peali, ‘o nau ‘otua ‘aki ‘a Peali-pēliti. 34Pea na‘e ‘ikai ke manatu ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova ko honau ‘Otua, ‘a ia kuo ne fakahaofi kinautolu mei he nima ‘o honau ngaahi fili takatakai: 35pea na‘e ‘ikai te nau fai ‘ofa ki he fale ‘o Selupeali Kitione, ‘o taau mo e fu‘u lelei kuo ne fai ma‘a ‘Isileli."

Fakamaau 8:33 “Pea hili ʻa e pekiaʻa Kitioné naʻe tafoki ʻa haʻa ʻIsileli ʻo nau tango ki he ngaahi Pealí, ʻo nau ʻotuaʻaki ʻa Peali-peliti”. ʻOku tau maʻu ʻi heni ʻa e fakamaʻopoʻopo ʻa e talanoa ʻo Kitioné. Ko e hingoa naʻe ʻuluaki fakahingoa ʻaki ia ʻe heʻene tamaí. Ko Selupeali ʻoku ʻuhinga ia (Ko TAukapoʻi ia ʻe Peali) v.32. Pea ʻikai ia ko ia pe ka naʻe tuʻu ʻa e ʻolita ʻo Pealí ʻi he ʻapi ʻo ʻene tamaí, ʻa ia naʻe toki holoki ia ʻe Kitione pea ʻi he meʻa ko iá, naʻe loto ʻa e kakai ia ke tamateʻi ʻa Kitione. ʻA ia ʻoku tau ʻilo pe mei ai, ko e fāmili naʻe tupu mei ai ʻa Kitioné, naʻa nau lotu kia Peali. Pea ʻoku ʻikai ke fai ha ofo ia ʻi he hili pe ʻa Kitioné kuo tafoki ʻa e kakai ia ʻo ʻIsilelí ʻo lotu Peali.Pea ko e hā ha toe meʻa ʻi māmani ke ne ala fakatataua ʻa e ʻOtua moʻuí mo moʻoni pē ʻe taha. Ko ʻetau ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí kuo tau liʻoa ki he mate maʻaná. Ko Kitioné naʻá ne nofo tokotaha pe. He ko hono fāmilí naʻa nau fuʻu tokolahi. Naʻá ne pekia ʻi he langilangi ʻi ha taʻu motuʻa lelei pea ʻi heʻene maʻu ʻa e moʻui fuoloa, naʻá ne maʻu ivi ke tauhi ki he ʻOtuá mo hono fonuá pea ko e meʻa ia naʻá ne fiemaʻu ai ke ne moʻui loloa angé. Pea naʻa nau tanu ia ʻi he faʻitoka pe ʻo ʻene tamaí ʻi Ofila pe. Pea ʻi hono ʻikai vave ko e hili pe ʻa e pekia ʻa Kitioné ʻa ia naʻá ne tauhi ʻa e kakaí ke lotu mo nau ofi ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí naʻe ʻilo ʻa e kakai ia kuo ʻikai ha toe fakangatangata ia kinautolu ki honau ʻOtuá, kuo ʻalu kinautolu ia ʻo muimui ʻia Peali. Pea ʻi he ngāue ko eni ʻa ʻIsilelí ki he ʻaitolí naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e lahi ʻenau taʻehoungaʻia ki he ʻOtuá ʻo fakatouʻosi ki he ngaahi fakamaaú mo e ngaahi fai meesí. Kuo ngalo ia kae taʻotaʻomia kinautolu ʻe he mole taʻengata. Pea mo ʻenau taʻehoungaʻia lahi ʻia Kitioné. He naʻe lahi ʻa e lelei kuo ne fai ʻe ia ki ʻIsileli, pea naʻá ne hangē ko ha tamai ki hono fonuá pea naʻe totonu ke nau fai ha angaʻofa ki honau fāmilí. Ka naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIsileli ia, ʻoku nau hala he angaʻofa. Heʻikai fai ha ofo ko kinautolu kuo nau fakangalo„i ʻa e ʻOtuá pea ngalo ai pe honau ngaahi kaumeʻá. Pea ʻoku totonu ke tau ako ʻi he ngaahi tafoki taʻefakafiemalie kuo tau feʻiloaki mo iá, ʻi he kovi ʻetau ngaahi ngāué, pea ke tau hoko ʻo meimei ʻi he sīpinga FakaʻOtuá, ʻo ʻikai ko e ikuna pe ʻo e kovi, ka ke ikunga ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.

Sunday, 4 February 2018

Sapate 4 Fepueli, 2018

Fakamaau 8:22-28; Teutalon 7:16; 1 Samiuela 8:7; 10:19; 12:12; Saame 25:13; 37:25,28; 106:39


Fakamaau 8:22-28
"22Pea lea ‘a e kakai ‘Isileli kia Kitione, Pule koe kiate kimautolu, ‘a koe, mo ho foha, mo e foha ‘o ho foha; he kuo ke huhu‘i kimautolu mei he nima ‘o Mitiani.
23Pea lea ‘a Kitione kiate kinautolu, ‘E ‘ikai te u pule kiate kimoutolu ‘e au, pea ‘e ‘ikai pule ‘a hoku foha kiate kimoutolu: ko Sihova pē ‘e pule kiate kimoutolu. 24Pea pehē ‘e Kitione kiate kinautolu, ‘Oku ai ‘eku kole kiate kimoutolu, ke mou takitaha tuku mai ‘a e hau telinga na‘e ma‘u ‘i he vete; (he na‘a nau teunga koula, koe‘uhi ko e kau ‘Isime‘eli kinautolu).
25Pea na‘a nau tali, Te mau mātu‘aki fie ‘atu pē. Pea na‘a nau folahi ha pulupulu, pea nau lī ki ai takitaha ‘a e hau telinga na‘e ‘i he‘ene vete. 26Pea tā ko e mamafa ‘o e ngaahi hau koula kuo ne kole ko e sikeli koula ‘e taha afe mā fitungeau: tukukehe ‘a e fanga ki‘i māhina-kalipa, mo e ngaahi teunga tāupe, mo e ngaahi kofu kulokula na‘e kofu ‘aki ‘a e ongo Tu‘i Mitiani, pea tukukehe ‘a e ngaahi kahoa na‘e ‘i he kia ‘o ‘enau fanga kāmeli. 27Pea ngaohi ‘aki ia ‘e Kitione ha ‘ēfoti, ‘o ne tuku ‘i hono kolo, ‘i ‘Ōfila; pea na‘e tango ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa: pea na‘e hoko ia ko e tauhele kia Kitione mo hono fāmili.
28Ko ia na‘e vaivai ‘a Mitiani ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, pea na‘e ‘ikai te nau toe hiki hake honau ‘ulu. Pea na‘e nonga ‘a e fonua ‘o fāngofulu ta‘u, ‘i he kuonga ‘o Kitione."

Fakamaau 8:23 “Pea lea ʻa Kitione kiate kinautolu. ʻE ʻikai te u pule kiate kimoutolu ʻe au, pea ʻe ʻikai pule ʻa hoku foha kiate kimoutolu. Ko Sihova pe ʻe pule kiate kimoutolu”. Naʻe fakafisingaʻi ʻe Kitione ʻa e puleʻanga ʻa ē naʻe ʻoange kiate ia ʻe he kakaí. He naʻe fuʻu fiemaʻu ia he ko e lava meʻa lahi pea ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakaʻilonga hā mai ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke ʻiate ia ʻenau ngaahi meʻa, pea ke ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa. Pea kiate kitautolu ʻi heni, ke tau fakakaukau ki he ʻEiki ko Sisuú ʻi heʻene fakahaofi kitautolu mei he ngaahi nima hotau ngaahi filí, ʻa hotau ngaahi fili fakalaumalie, ko e kovi tahá mo e fakatuʻutamaki taha ia, pea ko ia aí ʻoku feʻunga pea ʻoku totonu ke ne puleʻi kitautolu. Naʻe anga fēfē ʻe tau lava ke ne hoko ko e tokotaha pule lelei ange he ʻokú ne maʻu ʻa e lahi ʻo e manako ʻi Hevani, pea mo e lahi ʻo ʻEne angaʻofa ki he māmani ko ení. He ʻoku tau hao, pea ke tau tauhi kiate ia taʻe ʻi ai ha manavahē (Lk 1:74,75). Naʻe fakalangilangiʻi ʻa Kitione pea fakafisi ki ai. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai naʻá ne palani ke tauhi kinautolu ʻo ʻikai ke puleʻi kinautolu ke ngaohi ʻa ʻIsileli ke hao mo fiefia ʻo ʻikai ko e ngaohi ʻoʻona ke lahi pe langilangi. Naʻá ne fakakaukau ko e langilangi ʻo e ngāue lelei ʻoku feʻunga ia mo e kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāué, ko ia naʻe ʻikai ke ne fiemaʻu ke fakapaleʻi ia ʻaki ʻa e langilangi ʻoku mole ka ko e lahitaha kiate ia, ke ne hoko ko e faifekau. Ke ne fakahaaʻi ai hono moʻoni mo e fakamatala lahi kuo ne maʻu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e tangata lelei ke lava pe ʻo fiefia ʻaki ha langilangi kuo fai kiate ia, he ʻoku totonu ia ke ne makehe ki he ʻOtuá. Naʻe loto ʻa Kitione ke ʻai ha fakamanatu ʻo e ikuna naʻe faí ʻaki ʻa e ʻefoti naʻe ngaohi mei he ngaahi hau telinga naʻe maʻu mei he koloa vete, pea ko e taumuʻa lelei ia ke fakamanatu ʻa e ikuna naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻi hono fakamaauʻi ʻo e fonuá. Naʻe ʻave ʻe Kitione ʻa e ʻefoti ki hono kolo, ki Ofila. Pea naʻe hoko ia ko e tauhele kia Kitione he ko e koloa ʻo e vete naʻe ʻi hono fale, ʻo ne tohoaki ki he angahala, ʻokú ne fakamoʻoni ki he ʻauha ʻa e fāmili, ʻi hono fafanga e holi ʻoe mata, pea faʻu ai pe ʻa e ʻafungi ʻo e moʻui, kaeʻumaʻā holi ʻa e kakano, hoko ia ko e meʻa fakamā ʻi hono faka-toliʻa. ʻOku taau mo kitautolu ke tau ako moʻui ke lahi ʻia Kalaisi, ke mahino ʻetau kaungā pekia mo Ia mo kaungā toetuʻu kihe maʻoniʻoni (Lm 6:6,7)

Saturday, 3 February 2018

Tokonaki 3 Fepueli, 2018

Fakamaau 8:18-21; 4:6; Saame 85:11; 89:12

Fakamaau 8:18-21
"18Pea ne pehē kia Sipa mo Salamuna, Na‘e fēfē ‘a e anga ‘o e kau tangata na‘a mou tāmate‘i ‘i Tepoa?
Pea na‘a na pehē, Hangē ko koe na‘e pehē kinautolu; na‘e ngalingali kotoa pē ko e fānau ‘a ha tu‘i.
19Pea pehē ‘e ia, Ko hoku ngaahi tokoua kinautolu, ko e fānau ‘a ‘eku fa‘ē. Tangi mo‘oni ‘a e mo‘ui ‘a e ‘Eiki, ka ne mou fakamo‘ui kinautolu, ‘e ‘ikai te u tāmate‘i kimoua. 20Pea ne pehē ki hono ‘uluaki foha ko Sēteli, Tu‘u, ‘o tāmate‘i kinaua. Ka ka ‘ikai unuhi ‘ene heletā ‘e he tama, he na‘a ne manavahē ko ‘ene kei talavou.
21Pea pehē ‘e Sipa mo Salamuna, Tu‘u koe, ‘o te‘ia kimaua; he ‘oku taau mo e tangata hono ivi. Pea tu‘u ai ‘a Kitione, ‘o ne tāmate‘i ‘a Sipa mo Salamuna, ‘o ne to‘o ‘a e fanga ki‘i māhina-kalipa na‘e ‘i he kia ‘o ‘ena fanga kāmeli."

Fakamaau 8:21 “Pea tuʻu ai ʻa Kitione ʻo ne tamateʻi ʻa Sipa mo Salamuna, ʻo ne toʻo ʻa e fanga kiʻi mahina kalipa naʻe ʻi he kia ʻo ʻena fanga kamelí”. Ko e Fakamaaú naʻe kamata pe ia ʻi he fale ʻo e ʻOtuá ʻi he fakatonutonu totonu ʻa e kau tangata Sukote mo Penueli, ko e kau ʻIsileli pe. Pea naʻe ʻikai ke ngata ai. Ko e ongo tuʻi Mitiani kuopau ke na kau ʻi he fakamaaú. Ko e ongo tuí, naʻa na tamateʻi ʻa e fanga tokoua ʻo Kitioné, ko ia aí, naʻá ne ʻekeʻi ʻa e toto ʻa hono fanga tokouá. Naʻe ʻikai ke na hangē ko e kakai lotu ʻo Kenaní, he naʻe mei fakahaofi kinaua. Ka ʻi hona fakahaaʻi kuo na halaia ʻi he tamate naʻa na faí. Ko ia naʻe fai leva ʻe Kitione ʻa e anga ʻo e ʻeke ʻa e totó he ko ia ʻa e kāinga ofi taha ki he faʻahinga naʻe tamateʻi. Ko e tamaté ʻoku takitaha haʻane ʻalu taʻetautea ʻi he moʻuí ni. Ko e angahalá ʻoku fuoloa pe ia pea ngalo ia ʻi he tangata. ka kuopau ke fakamatalaʻi lelei ki he ʻOtuá. Ko e tamateʻi ʻo ha taha taʻehalaia kuopau ia ke fakaʻauha. Ko e tamate fakalao ko ení ʻoku ʻamanaki fai ʻe Kitione ʻe ia, koeʻuhi ko ʻene ʻeke ʻe ia ʻa e toto ʻo e taʻehalaia. Ko ia naʻe fekau ʻe Kitione ʻa hono foha kei talavou siʻi, ke ne tamateʻi ʻa e ongo tuí he ko ia ʻa e kāinga ofi ʻokinautolu naʻe tamateʻi, pea ʻoku feʻunga ke fakafofongaʻi ʻa ʻene tamaí. Ka ko e talavou siʻi ko ení naʻá ne manavahē, koeʻuhi pe ko ʻene kei siʻí. Ko e ongo popula ko ení naʻá na fiemaʻu pe ʻe kinaua ia, ke tamateʻi pe ʻe Kitione ia kinaua, he ko hono nimá ko e langilangi lahi ia kia kianua pea faingofua pea ko e tangata ia ʻi hono fuʻu malohi.Ko e tautea mate fakalao ʻo e kau halaiá ʻoku ʻikai ko ha ngāue taʻelangilangi ia, ka ʻoku totonu mo kitautolu ke tau fakamālō ʻa ʻetau hoko ki ha ngāue fakamoʻui ki he ngaahi moʻui ʻa haʻa tangata ʻo ʻikai ko hono fakaʻauha kinautolu. ʻIo, he ko e pole lahi taha ʻo e moʻuí ni ko e teuteu ke fakahekeheka ki hevaní. He ko e momeniti ʻo e laka atu mei he moʻui ko ení ki he hoko atú ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻe manavasiʻi pe manavahē. He ko e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tatali ki he momeniti ko iá. Ko e foʻi fakalakalaka ia ʻe vave, pea ko e fakalakalaka fakafiefia taha.
He te tau ʻalu hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. He naʻe pehē ʻe Sīsū te ne ʻi ai ke tanaki kitautolu. Pea te ne feʻiloaki mo kitautolu. Pea ko Hevani ko e ʻapi ia ʻo e ʻOtuá pea ko hotau ʻapi ia, pea te nau ʻinasi ʻi he ʻapi mo ia mo au, pea mo koe. Pea naʻe fakavave ʻa Kitione ʻo toʻo mei he kia ʻo ʻena kameli ʻa e mahina kalipa. Ko e meʻa ia ʻa e ʻotua kehe heʻikai ʻi Hevani ia. Ko e fakaʻilonga ia ʻo e ʻaitoli, he ko Peali ʻoku fakafofonga ʻa e laʻaá pea ko Asitaloti ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e mahiná. Ka ko e kolosi ʻo Kalaisí ko hotau ngataʻanga ia ki māmani mo e kakanó, pea mo e māmani mo e kakano kiate kitautolu. Ko e moʻuí ia.

Friday, 2 February 2018

Falaite 2 Fepueli, 2018

Fakamaau 8:13-17; 8:6,7,9; 1 Tuʻi 12:25

Fakamaau 8:13-17
"13Pea foki ‘a Kitione ko e foha ‘o Soasi mei he tau, ‘i he ‘alu hake ‘a e la‘ā. 14Pea ne puke ha talavou na‘e kau ki Sūkote, ‘o ne ‘eke kiate ia: pea na‘a ne tohi ma‘ana ‘a e hou‘eiki ‘o Sūkote, mo hono kau mātu‘a, ko e toko fitungofulu mā toko fitu. 15Pea na‘a ne a‘u ki he kakai Sūkote, ‘o ne pehē; Vakai, ko Sipa mo Salamuna eni, ‘a ia na‘a mou manukia ai au, ‘o pehē, ‘Oku ‘i ho nima ni ‘a e nima ‘o Sipa mo Salamuna, ke mau ‘atu me‘akai ki ho‘o kakai na ‘oku vaivai? 16Pea na‘a ne puke ‘a e kau mātu‘a ‘o e kolo, pea ne to‘o ‘a e ‘akau talatala ‘o e toafa, mo e talatala‘āmoa, ‘o ne ako ‘aki ‘a e kakai Sūkote. 17Pea ne holoki ‘a e taua ‘o Penueli, ‘o ne tāmate‘i ‘a e kakai ‘o e kolo."

Fakamaau 8 : 17 “Pea ne holoki ʻa e taua ʻo Penuelí, ʻo ne tamateʻi ʻa e kakai ʻo e koló” Ko Kitione, ko e fakamaau faitotonu naʻá ne tauteaʻi ʻa e kau tangata ʻo Sukoté pea mo e kau tangata ʻo Penuelí. Ko ʻenau halaia naʻe lahi. Ko e kau matuʻa ʻo Sukote naʻe ʻikai ke nau manavahē ki he ʻOtuá, pea ʻe fēfē ai ʻa e tangatá. Ko e meʻa ʻa e ʻOtuá naʻa nau fakafisi ke tali ʻa e fiemaʻu naʻe fai kiate kinautolu ʻe Siosiua he ko e ʻOtuá naʻá ne fokotuʻu ki he fatongiá, ke fakamoʻui kinautolu. Ko e ikuna ʻa Kitioné naʻa nau tukunoaʻi ʻa e lava meʻa kuó ne fai, ko e langilangi ka naʻa nau fai ʻa e meʻa ke fakalotosiʻi kiate ia, pea nau tui kinautolu ko e toenga ko ē ʻo e kongakau ʻa Mitianí, ʻoku nau fefeka kinautolu kiate ia. Pea ko e kau tangata ʻo Penuelí naʻa nau fai pe ʻa e tali tatau, ki he kole tatau, naʻe fai ange ʻe Kitione kiate kinautolu ʻo nau noaʻi ai. Ko e heletā ʻa Sihova mo Kitioné. Ko e toki meʻa fakaʻulia eni naʻe hoko mahalo ko ʻenau nofonoa pe taʻe kau he taú. Ko e kau sevaniti longomoʻui ʻa e ʻOtuá te nau fetaulaki maʻu pe mo e ngaahi fakatuʻutamaki ʻo e fakafepaki mei he kau poto fakapolofesinale ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa mei he ngaahi filí, ka naʻe ʻikai ke nau hanga ʻo lau ʻa e ʻulungaanga ʻo kinautolu ʻoku nau ʻIsileli pe ʻi he hingoá, ka nau Mitiani ʻi he lotó. He ko e lotó ko e tukuʻanga koloa, pea ko e meʻa ʻe ʻiaí, ko e meʻa ia ʻe ʻasi kituʻa ʻi he moʻuí, heʻikai lava ha taha ia hola mei ai. He ʻoku moʻui foʻou ʻa e tokolahi ʻi he hingoá kae tevolo pe ʻa e loto ia. Tokanga lahi ʻaupito ki he meʻa ʻoku ke faʻo ki ho lotó, he ʻe ʻasi ʻa e moʻoni ho lotó kituʻa, pea te ke toki ma ai ha ʻaho. Naʻe ʻikai ke tauteaʻi ʻe Kitione ʻa e kau fakafepaki ko ení leva koeʻuhi heʻikai ke mole ai hono taimí mei he muimuiʻi ʻo e filí. Ka naʻa ne tala pe kiate kinautolu ʻa e founga te ne tauteaʻi ʻaki kinautolú. He naʻá ne fai eni ke fakahaaʻi ʻa e falala kuo ne maʻu ki he lavameʻa ʻi he malohi ʻo e ʻOtuá, pea kapau ʻoku nau maʻu ha kiʻi mei kelesi ʻoku toe, pea ke nau fakatomala ʻi heʻenau vale, mo nau fakavaivaiʻi kinautolu. ʻOku ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻ ae fakatokanga ʻo e fakatuʻutamaki mo e faingamalie ke fakatomala, pea ko e kau angahalá ke nau hola mei he houhau ʻe haʻú. Ko e fakatokanga ʻoku maʻamaʻa ko e tautea ʻoku mamahi mo totonu. Naʻe hoko mai ʻe he talavou ʻa e kau matuʻa ʻo Sukote kia Kitione, naʻe fakafaikehekeheʻi ʻe Kitione ʻa e fainoá mo e helaia, ko e sipinga ʻuluaki ia. Naʻá ne tautea kinautolu ʻaki ʻa e talatala mo e talatalaʻamoa, ke ʻoua te nau mate, kae taumuʻa ke fakatoputapu ʻo ngaohi ke nau poto ange mo lelei ange ʻi he kahaʻu. Ko e ngaahi faingataʻa´ ko e fakatokanga ia ʻa e ʻOtua´. Tokanga ki ai ʻo fai lelei.

Thursday, 1 February 2018

Tu'apulelulu 1 Fepueli, 2018

Fakamaau 8:4-12: Senesi 32:30; 33:17; 1 Samiuela 25:11; 1 Tuʻi 12:25; 20:11; 22:27; Saame 60:6; 1 Tesalonaika 5:3

Fakamaau 8:4-12
"4Pea a‘u ‘a Kitione ki Soatani ke a‘a atu, ‘a ia mo e toko Tolungeau na‘e ō mo ia; kuo nau vaivai 5Pea lea ‘e ia ki he kakai Sūkote, ‘Omi mu‘a ha ngaahi fo‘i mā koe‘uhi ko e kakai ‘oku omi mo au; he ‘oku nau vaivai, pea ko ‘eku tuli ē kia Sipa mo Salamuna, ko e ongo Tu‘i Mitiani.
6Pea tali ‘a e hou‘eiki Sūkote, He ‘oku ‘i ho nima na ‘a e nima ‘o Sipa mo Salamuna ke mau foaki ha me‘akai ki ho‘o tau?
7Pea pehē ‘e Kitione, ‘Oua koā ke tuku ‘e Sihova ‘a Sipa mo Salamuna ki hoku nima, pea te u toki have‘i homou kakano ‘aki ‘a e ngaahi talatala ‘o e toafa, mo e talatala‘āmoa. 8Pea na‘a ne ‘alu hake mei ai ki Penueli, ‘o ne lea pehē kiate kinautolu; pea na‘e tali ki ai ‘e he kakai Penueli, ‘o hangē ko e tali ‘a e kakai Sūkote. 9Pea lea ‘e ia ki he kau Penueli foki, ‘o pehē, Ka u ka foki tu‘umālie, te u holoki ‘a e taua ni.
10Ka ko Sipa mo Salamuna na‘a na ‘i Kalikoa mo ‘ena ngaahi kongakau, fe‘unga nai mo e toko taha mano mo ha toko nima afe; ko e toe ia ‘o e fu‘u tau ‘o ha‘a ‘Ālepea: ka kuo tō ‘a e toko taha kilu mā ua mano na‘e to‘o heletā. 11Pea ‘alu hake ‘a Kitione ‘i he hala ‘o e kau nofo tēniti, ‘i he potu hahake ‘o Nopa mo Siokipeha, ‘o ne taa‘i ‘a e ‘apitanga tau he na‘e nofo ta‘e‘amanaki ‘a e tau. 12Pea feholaki ‘a Sipa mo Salamuna, pea ne tuli ki ai, ‘o ne puke ‘a e ongo Tu‘i Mitiani, ‘a Sipa mo Salamuna, ‘o ne faka‘ohovale‘i ‘a e tau kotoa."

Fakamaau 8:7 “Pea pehē ʻe Kitione, ʻoua koā ke tuku ʻe Sihova ʻa Sipa mo Salamuna ki hoku nimá pea teu toki haveʻi homou kakanó ʻaki ʻa e ngaahi talatala ʻo e toafá, mo e talatalaʻamoa”. Ko e ongo tuʻi Mitianí naʻe muimuiʻi kinaua ʻe Kitione he ne takitaha foki ʻa e kakai ia ʻo ʻIsilelí ki honau takitaha feituʻu, ka ko Kitione pe mo e toko 300 naʻa nau fai ʻa e taú, mo hono muimuiʻi hola ʻa e kau Mitiane naʻe toé, he naʻe tuku ʻa e talupite mo e tuʻunga maama, ka nau toʻo ʻenau ngaahi heletaá ʻe he toko 300. He naʻe pehē ʻe he ʻOtua kia Kitione “Teu fakamoʻui kimoutolu ʻaki ʻa e toko 300 naʻe hepo” (7:7). Pea ko e palomesi ko iá naʻe piki pe ki ai ʻa Kitione ia. Ko e sipingaʻi moʻui eni ʻe taha, ka ʻi ai ha meʻa kuo palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá ki heʻene Folofolá, ʻoku taau mo e kalisitiané ke ne tauhi ki ai, he ko e moʻoní ia. Pea ko ʻetau tau fakalaumalie kuopau ke tau tauhi ki he malohi ʻoku tau maʻú neongo pe ʻoku tau maʻu ia ʻoku siʻisiʻi, ʻi he taimi lahi ko e kalisitiane moʻoní ʻi heʻene keisí ʻoku vaiva, ka ne muimui pe. ʻOku ʻilo ʻe māmani, ka ʻoku siʻi ʻa hono fakatolonga mo e lavameʻa ʻi he fefaʻuhi ʻa e tui moʻoní mo tauhi hono natula angahalá, ko ia ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Kitioné, mei he tali naʻe fai ange ʻe he kau tangata Sukoté mo e kau Penuelí ʻo hangē ha fakafepaki, pea naʻe fai ange pe ʻe he kau ʻIfalemí ʻa e meʻa tatau pe kia Kitione.Ko e ongo kolo ko eni ʻa Sukote mo Penueli ʻokú na tuʻu kinaua ki he fakahahake ʻo e vaitafe Soataní. Pea naʻe ʻai ai ʻe Kitione ʻa e tuʻunga tuʻumaʻu he ngāué, ko e ʻikai ha feituʻu mālōlō, pe ha fiemalie ʻi he meʻa ʻoku maʻu ʻi ha kiʻi haohaoa nounou, ʻo fakasipinga ki he ʻimisi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, Ko e fakafepaki ʻokú ne faʻu ʻa e ngāue lahi ʻo ʻene moʻuí, ke fakatokamalie ʻoku hoko ki he taʻemahino. He naʻe ʻikai haʻane ʻamanaki ʻe ʻi ai ha mamahi, mo taʻe ʻi ai ha fakalotosiʻi, ʻi heʻene tau fakalaumalie. Ko ia ai, naʻá ne maʻu ʻa e uhoʻi moʻui lahi mei ai, pea ne maʻu mo e fakalotolahi foʻou, pea ne toʻo ʻa e malohi ʻi he tui, ʻi heʻene kamata ʻene fefaʻuhi, pea ne fai pehē pea ne lava ke fakaʻosi ʻaki ʻa e ikuná. Ko Kitione eni naʻá ne fetaulaki mo e fakalotosiʻi mei he niʻihi ʻa hono kakai ʻoʻona, pea naʻá ne sio pe ko e ha ʻa e meʻa te ne faí, pea naʻá ne ʻalu atu ʻi he meʻa naʻe teʻeki ke ne aʻusia, pea naʻá ne ʻalu pe mo ia, pea mahino ko kinautolu ʻoku totonu ke nau hoko ko hotau kau tokoni, ʻi he ʻalunga hotau fatongia kuo fakamoʻoni ko e kau fakaholomui kiate kitautolu, pea ʻoua te ne toʻo kitautolu mei hotau fatongia. Tuʻu ke mahinoʻ ae ʻEikí he moʻui.