Siosiua 19:1-9; Fkm 1:3; 1
Sam 30:27; 1 Kalonikali 4:28
Siosiua 19:1-9
"1PEA ko hono ua ‘o e talotalo na‘e tonu kia Simione, ‘a e matakali ‘o ha‘a Simione mo honau ngaahi fāmili, pea ko honau tofi‘a na‘e tō ‘i he loto tofi‘a ‘o ha‘a Siuta. 2Pea na‘a nau ma‘u moonau tofi‘a ‘a Peasipa (pe ko Sipa), mo Mōlata;1 Kal 4.28-33 3mo Hasa-suali, mo Pala, mo ‘Āsimi: 4mo ‘Elitolati, mo Pētuli, mo Hoama: 5mo Sikilaki, mo Pete-makapoti, mo Hasa-Susa; 6mo Pete-lepaoti, mo Saluheni: ko e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi vilisi.
7Ko ‘Eni, ko Līmoni, mo ‘Ēteli, mo ‘Āsani: ko e kolo ‘e fā mo honau ngaahi vilisi. 8Pea mo e ngaahi vilisi kotoa pē na‘e tu‘u takatakai ki he ngaahi kolo ko ia, ‘o a‘u ki Pealati-pea, ‘a Lama-Tonga. Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a Simione mo honau ngaahi fāmili. 9Ko e tofi‘a ‘o ha‘a Simione na‘e tō mei he vahe ‘o ha‘a Siuta: he ko e ‘inasi ‘o ha‘a Siuta na‘e lahi fau kiate kinautolu: ko ia na‘e ma‘u tofi‘a ‘e ha‘a Simione ‘i he loto tofi‘a ‘o e fa‘ahinga ko ia."
Sios
19:9b “Ko ia naʻe maʻu tofiʻa e haʻa Simioné, ʻi he
loto tofiʻa ʻo e faʻahinga ko iá” (Siuta). Ko Simioné naʻe ʻikai ke ne maʻu ha
tofiʻa tauʻatāina, ka naʻa nau nofo pe ʻi he mafola ʻo e fonuá ʻi he tofiʻa ʻo
Siutá. Ka naʻe ʻuluaki tala pe ʻe heʻenau tamaí, ʻe Sekope (Sen 49:5-7) Pea ki
mui maí ko Simione mo Siutá, te na ngāue fakataha, ʻia 1 Kalo 4:24-27, ʻokú ne
fakamatalaʻi naʻe tokolahi ʻa e hako ʻo Simioné, ka naʻa nau tokosiʻi ange pe ʻi
haʻa Siuta. Ko e tofiʻa ʻo e fānau ʻa Siutá naʻe lahi ia ʻi heʻenau fiemaʻú. Ko
e kau Siutá naʻe ʻikai ke nau fakafepaki, ke nau faʻao honau ngaahi koló, ka ko
ʻenau ʻuluaki tokoni ia naʻe fai ʻi honau kauʻāfonuá. Pea ko e sīpinga moʻuí
ia. Kapau ko e tokotaha tui moʻoni, ʻokú ne ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau
fakamoʻoniʻi ko e faingataʻa ʻe ʻiate ia pe, tali lelei ʻa e meʻa ʻoku hoko he ʻahó,
heʻikai ke ne fakavaʻivaʻingaʻi pe fakamamahiʻi ha taha ʻokú ne falala ange
kiate ia, kapau te ne maʻu ha me„a fakataʻetotonu mo e talanoa ʻoku kau kovi
kiate ia, ʻoku puke pe ʻo ʻikai te leaʻaki ki ha taha kehe. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai
te ne kumi ʻa e lelei ʻaʻana, pea ʻoku ʻikai te ne moʻui fakangalingali, ka ko
hono loto totonu pe, he ʻokú ne loto pe ke ne tali, pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa
ʻoku ʻikai maʻu ʻe hono tokouá.
Ko ia naʻe toʻo mei he ʻinasi
ʻo Siutá naʻe hoko ia ko e tofiʻa foʻou. Ko e ʻofa tauhi ʻa e ʻOtuá naʻe fai ki
he matakali ʻo Simione. Ko e palofisai ʻa Sekope ki he matakali ko ení, naʻe
pehē “Teu tufaki kinaua ʻi haʻa Sekope” (Sen 49:7). Ko e ngaahi kolo ʻo Simioné
naʻe vahevahe ia ʻia Siuta, ʻo tuʻu takatakai pe, tukukehe ʻa e tafaʻaki ki he
tahi lahí. Ko e haʻu eni ʻa Simione, ʻo na kau fakataha mo Siuta (Fkm 1:3). Pea
hiliange pe ia naʻe ʻi ai ha fiefia ʻi he ouau, ʻi he pipiki ʻa e tokolahi ʻo e
matakalí ni ki he fale ʻo Tevita ʻi he taimi ʻo e angatuʻu ʻa e matakali ʻe 10
kia Selopoame, naʻe ʻikai kau ai ʻa Simione, ko e meʻa lelei mo fungani ʻete hoko ko e kaungaʻapi
lelei, ʻi heʻete tui falala kia Kalaisí.
No comments:
Post a Comment