Siosiua
15:48-60; 10:41; 11:16; 18:14
Siosiua 15:48-60
"48Pea ‘i he fonua mo‘unga, ko Sāmili, mo ‘Iatili, mo Soko; 49mo Tana, mo Kiliati-sana (ko Tēpili ia), 50mo ‘Ānapi, mo ‘Esitemo, mo ‘Ānimi: 51mo Kōseni, mo Hōloni, mo Kilo: ko e kolo ‘e hongofulu mā taha mo honau ngaahi vilisi.
52Ko ‘Ālapi, mo Tuma, mo ‘Ēsani: 53mo ‘Ianimi, mo Pete-tapua, mo ‘Ēfeki; 54mo Hūmeta, mo Kiliati-A‘apa (ko Hepeloni ia), mo Sioa: ko e ngaahi kolo ‘e hiva mo honau ngaahi vilisi.
55Ko Maoni, ko Kāmeli, mo Sifi, mo Siuta; 56mo Sisilili mo Sioketeami, mo Sānoa; 57ko e Kaini, ko Kipea mo Tīmina; ko e kolo ‘e hongofulu mo honau ngaahi vilisi.
58Ko Halihuli, ko Pete-sua, mo Kētoa; 59mo Ma‘alati, mo Pete-‘ānoti, mo ‘Eletekoni; ko e kolo ‘e ono mo honau ngaahi vilisi.
60Ko Kiliati-peali (ko Kiliati-sialimi ia), mo Lapa; ko e kolo ‘e ua mo hona ngaahi vilisi."
Siosiua 10:41
"41‘Io, na‘e taa‘i kinautolu ‘e Siosiua mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki Kesa, pea mo e fonua kotoa ‘o Kōseni, ‘o a‘u ki Kipioni."
Siosiua 11:16
"16Ko ia na‘e puke ‘e Siosiua ‘a e fonua kotoa ko ia, ‘a e fonua mo‘unga mo e feitu‘u kotoa ko Tonga, mo e feitu‘u kotoa ‘o Kōseni, mo e Sēfelaa, mo e ‘Alapā, pea mo e feitu‘u mo‘unga ‘o ‘Isileli mo hono Sēfelaa."
Siosiua 18:14
"14Pea afe atu ‘a e kau‘ā, ‘o takai ‘a e matāfonua lulunga ki he tonga, mei he mo‘unga ‘oku ‘i he ‘ao ‘o Pete-hōloni ‘i hono potu tonga, pea na‘e tū‘ulu ki Kiliati-peali (ko Kiliati-sialimi ia), ko e kolo ‘o ha‘a Siuta: ko hono feitu‘u lulunga ia."
Sios 15:48 “Pea ʻi he fonua moʻunga”.
Ko e ngaahi kolo eni ʻe tolungofulu mā valu ʻi he tofiʻa ʻo haʻa Siutá ʻi he
ngaahi feituʻu moʻunga ʻo Kenaní, pea ko e konga eni hono tolú ʻi he tofiʻa ʻo
e matakalí ni. Ko e ngaahi moʻunga, ko e faiʻanga ʻo e mālōlō, kae tautefito ki
he mālōlō ʻo feohi pea mo e ʻOtuá. Ko e ngaahi kolo ʻi he ngaahi feituʻu moʻunga
kehekehe ʻe nima, ko e kolo fakakatoa ai ʻe tolungofulu mā valu naʻe ʻikai ko
ha nima fokotuʻutuʻu eni ʻo ha tangata. Kaekehe ko hono tala pe ia mei muʻa naʻe
fai ʻe Sekope. “Ko e sepita meia Siutá ʻe ʻikai ke ʻave” (Sen 49:10). Ko e
sepitá ʻoku hangē ha tokotoko, pea ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha mafai fakaetuʻi ʻe
haʻu mei he hako ʻo Siutá, ʻo ʻuhinga ia ki he Misaiá, ko ia ʻa e Sailo ʻe haʻu
“ko e tokotaha ʻomi melino” ʻe haʻu meia Siuta. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku
liliu “ko e mālōlō” ʻoku ʻuhinga ia ko e melino ʻoku fakahuʻuhuʻu ki he tauʻatāina
mei he hohaʻa mo e fepakipaki. Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli te nau mālōlō
ʻi he fonua ʻo e talaʻofa (ʻEki 33:14 ; Teut 3:1-20 ; 12:9,10). Pea ki he kau ʻIsileli
nofo holo pe, ʻoku ʻuhinga ʻa e mālōlō kia kinautolu, ko e tauʻatāina mei he hē
takai holo mo e tau. ʻI he Tohi ko eni ʻa Siosiuá, ko e fakakaukau ʻo e mālōlō ʻoku
felāveʻi mahino ia mo e fepaki mo e tau ʻa ʻIsileli mo honau kaungāʻapi. Naʻe
palomesi ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí ha feituʻu nonga ke nau nofo ai. Pea ʻoku maʻu
ʻa e mālōlō ko eni ʻoku makatuʻunga ia ʻi he talangofua kakato ʻa ʻIsilelei ki
he fekau ʻa e ʻOtuá ke kapusi kotoa ki tuʻa ʻa e kau Kenaní (11:23 ; 14:15) Pea
ʻi he Fuakava foʻoú, ko e kau hiki tohi ko ʻenau lave ki he fakakaukau ʻo e mālōlō,
ko e kau kalisitiane kuo tala kia kinautolu ko Hevani te ne ʻomi kia kinautolu ʻa
e mālōlō mei he mate, mamahi, angahala pea mo e kotoa ʻo e ngaahi fefaʻuhi
fakamāmaní (Hep 4:1 ; Fkha 21:4) ʻIo,
pea ʻoku makatuʻunga taha pe ia ʻi he tui falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ki
heʻene peka. telio mo ʻEne toetuʻu, ko ia pe hotau Hevani, hili ʻa e moʻui fua
nounou ko eni pea tau hoko atu ki he Kenani ʻi Hevani, ko e mālōlō moʻoni pe ia.
No comments:
Post a Comment