Sunday, 26 November 2017

Sapate 26 Novema, 2017

Siosiua 19:24-31; 11:8; Sen 10:19; Fkm 1:31; 1 Tuʻi 9:13

Siosiua 19:24-31
"24Pea ko hono nima ‘o e talotalo na‘e tonu ki he matakali ‘o ha‘a ‘Āseli mo honau ngaahi fāmili. 25Pea na‘e kau ki honau vahe ‘a Helekati, mo Hali, mo Pēteni, mo ‘Akisafi: 26mo ‘Ālameleki, mo ‘Āmati, mo Mīsali: pea na‘e lave ki Kāmeli ‘i lulunga, pea ki Sīhoalipinati. 27Pea na‘e foki fakahahake ki Pete-Tākoni, ‘o lave kia Sepulone, pea ki he tele‘a ‘o Sīfita-‘eli ki he tokelau, ki Pete-‘ēmeki mo Neieli: ‘o ne ‘alu fakato‘ohema ki Kāpuli. 28Pea ki ‘Epeloni, mo Lēhopi, mo Hāmoni, mo Kana, ‘o a‘u ki Fu‘u Saitoni: 29pea afe mai ‘a e kau‘ā ki Lama, pea ki he kolo ko e talitau‘anga ‘o Taia: pea afe ‘a e kau‘ā ki Hosa, ‘o tū‘ulu ki tahi fe‘unga mo e laine ‘o ‘Akisipi: 30ko ‘Uma foki mo ‘Ēfeki mo Lēhopi: ko e kolo ‘e uofulu mā ua mo honau ngaahi vilisi. 31Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a ‘Āseli, mo honau ngaahi fāmili, ko honau ngaahi kolo ia mo honau ngaahi vilisi."

Sios 19:24 “Pea ko hono nima ʻo e talotaló naʻe tonu ki he matakali ʻo haʻa ʻAselí mo honau ngaahi fāmili”. Ko e fakatokanga ki he tapuaki ʻe ʻAseli, naʻe hangē ia ko e koloaʻia ʻa hono matakalí, ʻo ʻikai ko e maá pe ʻi hono fiemaʻuá, ko ʻene tuʻutai mo masani ʻo aʻu ki he tuʻunga fakaetuʻi, ʻa e masani ʻo e haʻa ʻAselí, pea mo ʻene hū koloa ki tuʻa ki he ngaahi matakali kehé, kae pehē ki he ngaahi fonua kehé. Ko Aselí ko e tama ia ʻa e kaunanga ʻa Lia ko Silipa, ko hono toko ua ʻaki eni ʻa ʻAseli, pea ko e ʻuhinga ʻo e ʻAselí “Ko e monūʻia”, ʻi hono fāʻeleʻí, naʻe pehē ʻe Lia “kuo u monūʻia, he kuo kamata ke lau au ʻe he fefiné ko e monūʻia (Sen 30:13) He Ko Lesieli mo Liá naʻá na feʻauʻauhi, ʻi heʻena lova pe ko hai ʻe maʻu fānau tokolahí. Naʻá na fakatou ʻave ʻene kaunangá kia Sekope, ko ʻene ongo sinifu. Pea ko Aseli eni, kuo vahe ʻa hono tofiʻa ʻi he fonuá, naʻe palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá, ki hono tupuʻanga pea ko monūʻia ia, heʻe hala! Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻa ʻEne founga, ke lava ʻo ngāueʻaki ʻa e kakai taʻeʻamanekiná ke nau fakaaʻu ʻa ʻEne ngaahi kaveingá mo ʻEne palaní. Kaekehe naʻe ʻi he tofiʻa ʻo Aselí ko e kolo ʻe uofulu ma ua mo e ngaahi kolo iiki, ko hono kauʻā hono tofiʻa naʻe ʻalu atu ʻo maʻu mai ʻa moʻunga Kamelí, he ko e moʻunga ia ʻo e fuaʻiʻakau ko e anga ē ʻo hono monūʻiá. ʻOku fevalevalei ʻa e māmaní ʻi he feinga ke maʻu koloa. Ka ko Sīsuú ʻoku mamaʻo atu ia ʻi he taha kotoa pē ʻi heni, pea ʻi he ʻamanaki kotoa pē. Ko e lave ia ʻa e ʻapositolo “Seuke, ʻoku mou ʻilo ʻa e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, heʻene koloaʻia ka ne hoko ko e masiva, koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ko e meʻa ʻi heʻene masiva ke mou hoko ko e koloaʻia” (2 Kol 8:9). Naʻá ne haʻu ʻo nofo ʻi hotau lotolotonga ʻo ʻikai ʻi hono ngeiá, kae hoko ʻo masiva, ʻo tokonaki ha mālōlō maʻa kitautolu. Ko Kalaisi naʻá ne fiefia ʻo ʻikai ʻiate Ia pe, pe ko ʻEne hū ki hono tofiʻa, ka ko ʻEne talangofua ke pekia, ke fakapapauʻi ʻa e tofiʻa taʻengata maʻae kotoa ʻo hono kakaí, he fakamolemole ʻenau angahalá, kae maʻu ʻa e mālōlō faka-Hevaní.

No comments:

Post a Comment