Siosiua
21:27-33; 12:5; 20:7; Nomipa 35:6
Siosiua
21:27-33
"27Pea ko
ha‘a Kēsoni, ko e taha ‘i he ngaahi fa‘ahinga Līvai, na‘e tō ki ai mei he vaeua
‘o e matakali ‘o Manase, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate, ko Kōlani ‘i
Pēsani, mo hono ‘api takai; mo Pē-‘esitela mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e ua.
28Pea mei he matakali ‘o ‘Īsaka, ko Kisioni mo hono ‘api takai, ko Tapelati mo
hono ‘api takai; 29ko Siamuti mo hono ‘ani takai, ko ‘Eni-kānimi mo hono ‘api
takai: 30ko e kolo ‘e fā. Pea mei he matakali ‘o ‘Āseli, ko Mīsali mo hono ‘api
takai, ko ‘Apitoni mo hono ‘api takai; 31ko Helikati mo hono ‘api takai, mo
Lēhopi mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 32Pea mei he matakali ‘o Nafitalai,
‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate ko Kētesi ‘i Kāleli, mo hono ‘api takai,
pea mo Hāmoti-toa mo hono ‘api takai, mo Kaletani mo hono ‘api takai: ko e kolo
‘e tolu. 33Ko e lau ‘o e ngaahi kolo ‘o ha‘a Kēsoni mo honau ngaahi fāmili, ko
e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi ‘api takatakai."
Sios 21:27 “Pea ko haʻa Kesoni,
ko e taha ʻi he ngaahi faʻahinga Livaí, naʻe tō ki ai mei he vaeua ʻo e
matakali ʻo Manasé, ʻa e kolo hufanga ʻo e tangata tamaté. Ko Kolani ʻi Pesani
mo hono ʻapi takai”. Naʻe tauhi pe ʻe he ʻOtuá ʻene palomesi ke tufaki ʻa e kau
Livaí ʻi ʻIsileli (Sen 49:7). He naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi kolo ʻe
fangofulu ma valu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi kolo hufangá. Pea naʻe hoko ia ko e hā
tapuaki ki ʻIsileli, ke nau maʻu ʻa e kau sevāniti ko eni ʻa eʻ Otua moʻuí, ʻi
he ngaahi feituʻu kehekehe, mo lahi ʻo e fonuá mo nau fakaʻinasiʻaki ʻa e moʻoni
ʻo e Folofola ʻa e kakaí (Teut 33:10). He ʻoku fakamoʻoni mai ʻa e ʻapositoló,
“Ko ia naʻá ne ui kimoutolu ki ai ko e tokotaha ia ʻoku fai ki heʻene leá, pea
te ne fai foki ʻa e meʻá ni” (1 Tes 5:2) ko ia aí, falala kakato ki he Folofola
ʻa e ʻOtuá he kuopau ke ne fai ʻe Ia. He naʻe ʻikai ko e ngaahi kolo pe ʻi he
tafaʻaki ki hahaké naʻe maʻu ʻe haʻa Kesoni Livaí, ka ko e matakali ʻo Isaká,
ki he Tokelau ia ʻo haʻa Manasé ki he hihifo, kaeʻumaʻā ʻa e kolo hufanga maʻae
tamate tangata ko Ketesi, mo hono ngaahi ʻapi takaí, pea mei he matakali ʻo ʻAselí
mei he matatahi Meteteliané, ʻi he Tokelau ia ʻo e Moʻunga Kamelí (1 Kalo
6:71-74) pea mo e haʻa Nafitalai ki he hihifo mo e Tokelau ia ʻo e Tahi Kalelí.
Ko ia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá maʻa hono kakaí, ke ʻi ai ha kau ngāue
fakalaumalie ke nau tauhi mo tokangaʻi ʻa hono kakaí, he ko e fonua foʻou kuo
nau fakanofonofo ki ai, mo maʻu tofiʻa ai, ko e kakai ʻoku ʻi aí, ko e kakai
tauhi ʻaitoli mo lotu hiteni. Pea ko kitautolu leva ia ʻi he ʻahó ni ʻoku tau
nofo ʻi he māmani kuo tō he angahalá, pea ʻoku ʻi ai ʻa hono ngaahi fili tuʻu
fonua. Ko ho ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ko e lotu fakakakano. “Seuke, He
kapau leva ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e meheká mo e fetuʻusi, ʻikai ʻoku mou
fakakakano, mo laka fakaetangata pe?” (1 Kol 3:3). He ko hotau uí ke tau kalisitiane fakalaumalie,
ke ke ʻoange ʻa e taloni hoʻo moʻuí ke ʻafio ai ʻa Kalaisi mo pule.
No comments:
Post a Comment