Tuesday, 5 December 2017

Tusite 5 Tisema, 2017

Siosiua 21:27-33; 12:5; 20:7; Nomipa 35:6

Siosiua 21:27-33
"27Pea ko ha‘a Kēsoni, ko e taha ‘i he ngaahi fa‘ahinga Līvai, na‘e tō ki ai mei he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate, ko Kōlani ‘i Pēsani, mo hono ‘api takai; mo Pē-‘esitela mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e ua. 28Pea mei he matakali ‘o ‘Īsaka, ko Kisioni mo hono ‘api takai, ko Tapelati mo hono ‘api takai; 29ko Siamuti mo hono ‘ani takai, ko ‘Eni-kānimi mo hono ‘api takai: 30ko e kolo ‘e fā. Pea mei he matakali ‘o ‘Āseli, ko Mīsali mo hono ‘api takai, ko ‘Apitoni mo hono ‘api takai; 31ko Helikati mo hono ‘api takai, mo Lēhopi mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 32Pea mei he matakali ‘o Nafitalai, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate ko Kētesi ‘i Kāleli, mo hono ‘api takai, pea mo Hāmoti-toa mo hono ‘api takai, mo Kaletani mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e tolu. 33Ko e lau ‘o e ngaahi kolo ‘o ha‘a Kēsoni mo honau ngaahi fāmili, ko e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi ‘api takatakai."


Sios 21:27 “Pea ko haʻa Kesoni, ko e taha ʻi he ngaahi faʻahinga Livaí, naʻe tō ki ai mei he vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé, ʻa e kolo hufanga ʻo e tangata tamaté. Ko Kolani ʻi Pesani mo hono ʻapi takai”. Naʻe tauhi pe ʻe he ʻOtuá ʻene palomesi ke tufaki ʻa e kau Livaí ʻi ʻIsileli (Sen 49:7). He naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi kolo ʻe fangofulu ma valu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi kolo hufangá. Pea naʻe hoko ia ko e hā tapuaki ki ʻIsileli, ke nau maʻu ʻa e kau sevāniti ko eni ʻa eʻ Otua moʻuí, ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, mo lahi ʻo e fonuá mo nau fakaʻinasiʻaki ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e kakaí (Teut 33:10). He ʻoku fakamoʻoni mai ʻa e ʻapositoló, “Ko ia naʻá ne ui kimoutolu ki ai ko e tokotaha ia ʻoku fai ki heʻene leá, pea te ne fai foki ʻa e meʻá ni” (1 Tes 5:2) ko ia aí, falala kakato ki he Folofola ʻa e ʻOtuá he kuopau ke ne fai ʻe Ia. He naʻe ʻikai ko e ngaahi kolo pe ʻi he tafaʻaki ki hahaké naʻe maʻu ʻe haʻa Kesoni Livaí, ka ko e matakali ʻo Isaká, ki he Tokelau ia ʻo haʻa Manasé ki he hihifo, kaeʻumaʻā ʻa e kolo hufanga maʻae tamate tangata ko Ketesi, mo hono ngaahi ʻapi takaí, pea mei he matakali ʻo ʻAselí mei he matatahi Meteteliané, ʻi he Tokelau ia ʻo e Moʻunga Kamelí (1 Kalo 6:71-74) pea mo e haʻa Nafitalai ki he hihifo mo e Tokelau ia ʻo e Tahi Kalelí. Ko ia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá maʻa hono kakaí, ke ʻi ai ha kau ngāue fakalaumalie ke nau tauhi mo tokangaʻi ʻa hono kakaí, he ko e fonua foʻou kuo nau fakanofonofo ki ai, mo maʻu tofiʻa ai, ko e kakai ʻoku ʻi aí, ko e kakai tauhi ʻaitoli mo lotu hiteni. Pea ko kitautolu leva ia ʻi he ʻahó ni ʻoku tau nofo ʻi he māmani kuo tō he angahalá, pea ʻoku ʻi ai ʻa hono ngaahi fili tuʻu fonua. Ko ho ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ko e lotu fakakakano. “Seuke, He kapau leva ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e meheká mo e fetuʻusi, ʻikai ʻoku mou fakakakano, mo laka fakaetangata pe?” (1 Kol 3:3). He ko hotau uí ke tau kalisitiane fakalaumalie, ke ke ʻoange ʻa e taloni hoʻo moʻuí ke ʻafio ai ʻa Kalaisi mo pule.

No comments:

Post a Comment