Sunday, 10 December 2017

Sapate 10 Tisema, 2017

Siosiua 22:10-12; 18:1; Teut 13:12 

Siosiua 22:10-12
"10Pea ‘i he‘enau a‘u ki he feitu‘u ‘o Soatani, ‘i he fonua ai pe ko Kēnani, na‘e hanga ai ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o nau fokotu‘u ai ha ‘ōlita ofi ki Soatani, ko e ‘ōlita na‘e fu‘u ‘ilonga. 11Pea fanongo ‘e ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Ta kuo hanga ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, pea kuo nau fokotu‘u ha ‘ōlita ‘i he ngata‘anga ‘o e fonua ko Kēnani, ‘i he tafafonua ‘o Soatani, ‘i he feitu‘u mai ‘o ha‘a ‘Isileli, 12Pea ‘i he fanongo ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, na‘e tānaki mai ki Sailo ‘a e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau ‘alu atu ‘o tau‘i kinautolu."

Sios 22:10 “Pea ʻi heʻenau aʻu ki he feituʻu ʻo Soataní ʻi he fonua ai pe ko Kenaní, naʻe hanga ai ʻa haʻa Lupeni mo haʻa Kata mo e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé ʻo nau fokotuʻu ai ha ʻolita ofi ki Soatani, ko e ʻolita naʻe fuʻu ʻilonga”. Ko e langa ko eni ʻa e ʻolitá, ko e ʻuluaki taʻefemahinoʻaki ia pea ne fakatupu ʻa e taú, ka naʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻo e melinó mo e tahá. Kaekehe, ʻi hono langa ko eni ʻa e ʻolitá ʻe he matakali ko eni ʻo Lupeni, Kata mo e vaeua ʻo Manasé, ʻi he veʻe Soataní, ko e toenga ʻo ʻIsilelí naʻa nau manavahē heʻenau pehē, ko e ngaahi matakalí ni kuo nau kamata haʻanau lotu pe ia ʻanautolu, mo nau angatuʻu ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá, ka naʻa nau langa ʻa e ʻolita ke hoko ia ko ha fakamoʻoni maʻakinautolu, ko e kau ʻIsileli kinautolu pea ʻoku nau kautaha ai mo e ʻolitá. He ko e taimi ʻoku fai feilaulau ai ʻa e kau Siú, pea ʻi heʻenau kai ha konga ʻo e feilaulaú, ko e founga ia ʻoku fakafoki ai kinautolu ʻo nau taha mo e ʻOtuá (Teut 12:17,18). Ko e meʻa tatau kia kitautolu Kalisitiane, ko ʻetau kau mo Kalaisí ʻoku tā tuʻotaha pē, ko ʻene kakato ia ʻa e feilaulaú, pea ʻi he taimi ʻoku tau kai ai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé, ko e fakaʻilonga ia ʻa hono sinó mo hono taʻataʻá. Ko ʻenau fai tōtōivi naʻe fakaongolelei ia, ka naʻe totonu ke nau maʻu faleʻi ʻo ʻoua ʻe faʻiteliha, naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke nau fakavavevave hono langa ʻo e ʻolitá, ki he taumuʻa naʻa nau kaveinga ki ai, he naʻe fiemaʻu ke ʻi ai ha taimi ke fakakaukau lelei mo ʻi ai ha faleʻi, he ko e taimi ʻe ʻasi mai ai ʻa e ngaahi meʻa moʻoní, heʻikai ke tau ʻilo ai ha tukuakiʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí. ʻOku ngāue pe ʻa e ʻOtuá ia ko e tangata ʻoku totonu ke hanga ki ai, ki he vaivai ʻo e tōtōivi faitotonú. “Ka mou sivi kotoa pe, ʻilonga pe ʻa e leleí puke maʻu ia, ʻilonga ha meʻa ʻoku faʻahinga mo e koví, fakaʻehiʻehi mei ai” (1 Tes 5:31). ʻOku totonu ke tau vakai ʻa e meʻa kotoa pe ʻo aʻu ki he lea ʻa e kakaí, pea tau tali pe ʻa e meʻa ʻoku moʻoní, pea liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku loi mo taʻemoʻoní.

No comments:

Post a Comment