Sunday, 31 December 2017

Sapate 31 Tisema, 2017

Fakamaau 2:4-5 
"4Pea ‘i he lea pehē ‘a e ‘Āngelo ‘a Sihova ki he fakataha ‘o ha‘a ‘Isileli, na‘e ‘ai ‘e he kakai ha‘anau fu‘u fākafoa. 5Ko ia na‘e fakahingoa ai ‘a e potu ko ia ko Pōkimi (ko e Kau Tangi) pea na‘a nau fai feilaulau ai kia Sihova."

Fkm 2:4 “Pea ʻi he lea pehē ʻa e ʻangelo ʻa Sihová ki he fakataha ʻo haʻa ʻIsilelí naʻe ʻai ʻe he kakaí haʻanau fuʻu fakafoa”. Tuʻunga ʻi he lea ʻa e ʻangelo ʻa Sihová, ko hono ʻilo ia ʻe he kakai ʻo ʻIsilelí kuo nau faiangahala, ko ia naʻa nau hiki ʻenau fuʻu fakafoa, ko ʻenau tangi leʻolahi, ko ʻenau tali ia ki he angahalá, ko e mamahi lahi. Pea koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e natula ko e hehema pe ki he angahalá, ko ia ai, ko e fakatomala pe ʻa e meʻafua moʻoni ʻo e ongongofua fakalaumalié. Ko fakatomalá ʻoku ʻikai ke ʻuhinga, ko e vete ʻo e ngaahi angahala pē, mo e kole ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kitautolu, ka ko hono liʻaki hotau ngaahi ʻalunga faiangahalá. Heʻikai ke lava ʻo fai ʻa e moʻoni ko eni, kaeʻoua ke tau ongoʻi moʻoni ʻa ʻetau mamahi ʻi he ngāue faiangahalá, pea tau fehiʻa ke fai angahala. Ko e loʻimata mo e ngala leʻolahi, ʻoku ʻikai feʻunga ia. ʻI he taimi ko ē ʻoku tau ʻiloʻi ai kuo tau fai ha fehalaaki, ʻoku totonu ke tau fakamoʻoni mahino ki ai ki he ʻOtuá, ʻo ʻoua ʻe feinga ke ʻu fiʻufi ʻa e meʻa kuo hokó, he ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe he ʻātakaí, ka kuo ʻafio ki ai ʻa e ʻOtua maʻoniʻoni mei Hono ʻafioʻanga tapú, pe ko e ʻamanaki pe te tau lava ʻo mavahe mei ai. Ko e fakafoa fakalukufua ko ení naʻe ʻoange ai ha hingoa foʻou ki he feituʻu naʻa nau ʻi aí, naʻa nau ui ia ko “Pokimi” (ko e kau tangi). Ko e hingoa lelei ia ki he fakataha fakalotu ke tali ʻaki ʻa e fehuʻi. Kuo nau tauhi ofi ki he ʻOtuá ʻi honau fatongia, naʻe ʻikai ha leʻo ka ko e ongo mai ʻe ha hiva mei he fakatahá, ka ʻi heʻene angahalá mo e vale, ʻoku nau fai ai ha ngāue kehe maʻa kinautolu ʻi he taimí ni naʻe halaʻatā ha meʻa ʻe ongo mai, ka ko e leʻo pe ʻo e tangi. Ko e hū ki he ʻOtuá ko hono natulá ko e fiefia, fakafetaʻi, mo e fakamālō, ko ʻetau malaʻia pe ʻokú ne ʻomai, ʻo fiemaʻua ai ʻa e tangi fakafoá. ʻOku nau ʻomi ʻa efeilaulau ke tafoki mamaʻo mei he houhau ʻa e ʻOtuá, pea ke maʻu ʻEne hoifua. Ka ko e hisitolia hono muimui ʻa e fakamatala fakalukufuá ka ʻoku ʻikai ke hoko ia. ʻOku fakafiefia ke fai ha vakai ki he kakaí ʻoku nau tangi ʻi heʻenau angahalá, ko honau loʻimatá, mo e ngaahi lotu, mo hono monomono ʻo e moʻuí, heʻikai ke ne lava ʻo fufulu ʻa e angahalá ke maʻa, he ko e natula pe ia ʻo e tokotaha kotoa pe. ʻOku taha mātē pe ʻa e maʻa ʻanga ʻo e angahalá, ko ʻete tali ʻa e feilaulau tātuʻotaha ʻa Sīsū Kalaisí, tuku ā ʻa e fakafoá mo e mamahí, ka ke fakaafe ʻa Kalaisi ki hoʻo moʻuí, ke ne ʻEiki ai mo pule

Saturday, 30 December 2017

Tokonaki 30 Tisema, 2017

Fakamaau 2:1-3; Sen 17:8; Eki 20:2; Siosiua 23:13; Saame 106:36 

Fakmaau 2:1-3
"1PEA hā‘ele hake ‘a e ‘Āngelo ‘a Sihova mei Kilikali ki Pōkimi. Pea ne folofola mai, Na‘a ku ‘ohake kimoutolu mei ‘Isipite, pea u fakahū kimoutolu ki he fonua ‘a ia na‘a ku fuakava ai ki ho‘omou ngaahi kui; pea u pehē, ‘E ‘ikai te u vete ‘eku kovinānite mo kimoutolu ‘o ta‘engata. 2Pea ko kimoutolu ‘e ‘ikai te mou fai talite mo e kakai ‘o e fonua ni: te mou holoki honau ngaahi ‘ōlita: ka kuo ‘ikai te mou tokanga ki he‘eku lea. Ko e hā ‘eni kuo mou fai?  3Ko ia kuo u pehē foki, ‘E ‘ikai te u kapusi kinautolu mei homou ‘ao; ka te nau nofo ko e ngaahi me‘a kinisi ki homou vakavaka pea ‘e hoko honau ngaahi ‘otua ko e tauhele kiate kimoutolu."

Fakamaau 2:1 “Pea haʻele hake ʻa e ʻangelo ʻa Sihová mei Kilikali ki Pokimi. Peá ne folofola mai, “Ko e meʻa ko eni kuo hokó ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e mahuʻinga ʻa e liliu kuo fai ʻe ʻIsilelí, ʻi heʻenau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻI Moʻunga Sainai, naʻe fai ai ʻe he ʻOtuá ha fakatapui mo e pipiki felotoi mo ʻIsileli, ʻa ia ʻoku ui ko e kovinanite (Eki 19:5-8). Ko e tafaʻaki ʻa e ʻOtuá, ke ngaohi ʻa ʻIsileli ko e kakai makehe, ke maluʻi kinautolu pea ʻoange kia kinautolu ʻa e tapuaki moʻoni, ko ʻenau muimui kiate Ia. Pea ko e tafaʻaki ʻi he kovinanite ʻa ʻIsilelí, ke nau ʻofa ki he ʻOtuá mo talangofua ki Heʻene ngaahi laó. Ka koeʻuhí kuo nau liʻaki mo talangataʻa ki he ʻOtuá, ko e felotoi, ke maluʻi kinautolu, kuo ʻikai ke toe ʻi ai hano ola. Pea ko e ʻOtuá heʻikai toe haʻele ia, ke fakamolemole ʻa hono kakaí. Te nau maʻu ʻa e tapuaki makehe, ʻo kapau te nau kole ki he ʻOtuá, ke fakamolemoleʻi kinautolu pea te nau toe muimui moʻoni kiate Ia.
fonua naʻe ʻikai hano ola ia ʻoʻona, ko ʻene palomesi ke ngaohi ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga ʻo fakafou mei ai ki māmani katoa, ko e tapuaki ia. (Naʻe fakakakato eni ʻi he hoko mai ʻa e Misaiá). ʻOku kei ʻaonga pē ʻa e tapuaki ko ení. Naʻe kei fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke nau hoko ko ha kakai maʻoniʻoni. (ʻO hangē ko ʻEne fiemaʻu kitautolu ke tau maʻoniʻoni). Pea ʻokú ne toutou ngāueʻaki ʻa e fakamālohiʻi, ke fakafoki mai kinautolu kiate Ia, pea ʻokú ne fakatokanga kia kinautolu te ne fai pe ʻene tafaʻakí ʻoka nau ka foki kiate Ia (Lev 26 ; Teut 28). Ko e Tohi Fakamaaú ni ʻoku lekooti ai ʻa e ngaahi fakatātā ʻa hono fakaʻatā ʻe he ʻOtuá hono kakaí ke nau faingataʻaʻia, koeʻuhí ke nau fakatomala ʻi heʻenau ngaahi angahalá pea nau foki ange kiate Ia.ʻOku faʻa toutou fiemaʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ke fakakakato ʻa ʻEne ngaahi palomesí kae taimi tatau, ʻoku nau kalofi kinautolu mei honau ngaahi fatongiá Kimuʻa hoʻo ʻekeʻi ʻa e ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá, ʻekeʻi hifo pe, “Kuou fai haʻaku tafaʻaki?” 

Friday, 29 December 2017

Falaite 29 Tisema, 2017

Fakamaau 1: 29-36; Siosiua 15:3; 16:10 

Fakamaau 1:29-36
"29Ko ‘Ifalemi foki na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Kēseli; ka ka nonofo ai pē mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani ‘i Kēseli. 30Ko Sepulone na‘e ‘ikai te ne kapusi ‘a e kakai ‘o Kitaloni, pe ko e kakai ‘o Nahaloli; ka na‘e nonofo mo kinautolu ‘a ha‘a Kēnani, ‘o tali fatongia.
31Ko ‘Āseli na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Ako, mo Saitoni, mo ‘Akilapi, mo ‘Akisipi, mo Hēlipa, mo ‘Āfiki, mo Lēhopi; 32ka ‘oku nonofo ‘a e kau ‘Āseli mo ha‘a Kēnani, ‘a e kainanga ‘o e fonua: he na‘e ‘ikai te nau kapusi kinautolu.
33Ko Nafitalai na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai ‘o Pete-semesi, pe ko e kakai ‘o Pete-‘ānati; ka na‘a ne nofo ‘i he lotolotonga ‘o ha‘a Kēnani, ko e kainanga, ‘o e fonua: ka ko e kakai ‘o Pete-sēmesi mo Pete-‘ānati na‘a nau tali fatongia kiate kinautolu.
34Pea na‘e loki ‘e ha‘a ‘Āmoli ‘a ha‘a Tani ki he mo‘unga; he na‘e ‘ikai te nau tuku kinautolu ke ‘alu hifo ki he fonua ‘i lalo; 35pea na‘e pau ‘a ha‘a ‘Āmoli ke nofo ‘i he mo‘unga ko Hēlesi, mo ‘Esialoni, pea mo Sa‘alipimi: ka na‘e mamafa ‘a e nima ‘o e fale ‘o Siosifa, ko ia na‘a nau tali fatongia.
36Pea ko e ngata‘anga ‘o ha‘a ‘Āmoli  na‘e fai mei he Hakenga ‘o ‘Akelapimi, pea mei he Makatu‘u ‘o fai hake."

Fakamaau 1:29 “Ko ʻIfalemi foki naʻe ʻikai te nau kapusi ʻa e kau Kenaní. “ʻOku mahio pe mei heni ko e matakali ki he matakali ʻo ʻIsilelí ʻa ʻenau taʻemaaʻusia ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá, ke nau kapusi ʻa e kau Kenani koví mei honau fonuá, pea tau tokangaʻi ai pe ʻa e ngaahi vaivai fakaetangata ke fai ʻa e talangofua kakato ki he ʻOtuá. He ʻomai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku toe ʻi ai pe ʻa ʻetau fakakaukau ʻa kitautolu ʻo fepaki ia mo e tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá. ʻOku hala fakalaumalie ia, ke tau fai ʻetau laú mo ʻetau fakakaukau ʻa e efú, kae tuku ʻo taʻetokangaʻi ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e fuʻu ʻOtuá, ʻokú ne mafua ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e moʻui fakapelepeleʻi ko e ʻofa he fiemalie, mo e ngaahi lelei ʻo e māmani ko ení, ko e fakatouʻosi, ko e tupu pe mei hono pusiaki ʻa e taʻetuí. Ko e tokolahi ʻo e kau angahalá ʻoku nau pehē te nau lava ʻo hola mei he haʻi ʻa Setané ʻoku fihia ai, pea ko hono puleʻanga fakaʻosí ʻoku koviange ia, ʻi he ʻuluakí. ʻOku tokolahi ha kau tui ʻoku nau kamata lelei honau pikoʻi ʻo nau tupu hake ai pe he fakataʻetaʻekuhaá mo e manavahē ki he kolosí. Ko ʻenau kelesi ko e tuletule mo ʻenau holi ke fakafoʻou. ʻOku nafu kinautolu ʻe Setane ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi feʻunga mo e toe pukepuke ki māmani. ʻOkú ne ʻomi ʻa e ongoʻi halaia ki honau konisenisi mo lotomamahi ki honau ngaahi lotó mo taʻefalalaʻanga honau ngaahi ʻulungaangá. Kuo tau fakatokangaʻi ʻa e ngāue ʻoku fai ʻe he filí ki he kau lotu tokolahi, pea pehē ki he ngaahi matakali ʻo ʻIsileli ʻi heʻenau talangatʻá, ke kapusi ʻa e kau Kenaní kituʻa. ʻI heni ko Ifalemi (v29) Sepulone (v30) Aseli (v.31) Nafitalai (v.33) mo Tani (v.34) naʻe ʻikai ke nau fai ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. Te tau sio ki he vahe 2, pea pehē ki he toenga ʻo e Tohí ni, ki he ola ʻo e moʻui naʻe maʻu ʻe ʻIsilelí. Ko e kakai ia naʻa nau tafoki kinautolu ki he ngaahi ʻotua ʻo e kau Kenaní mo liʻekina ʻa e ʻEikí. Naʻe fakapapauʻi pē ʻe he kau Kenaní te nau nofo kinautolu ʻi he fonuá, ko ʻenau fakafalala pe ki heʻenau meʻatau maʻolunga v.19. Ko hono veteʻanga ʻo e faingataʻá ni ko hono ʻai pe ʻa e tui ʻo ʻIsilelí ke moʻoni mo kakato. 

Thursday, 28 December 2017

Tu'apulelulu 28 Tisema, 2017

Fakamaau 1:21-28; Sen 28:19; Siosiua 2:12,14; 6:25; 15:63 

Fakamaau 1:21-28
" 21Pea ko ha‘a Siepusi na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ‘e ha‘a Penisimani; ka ‘oku nonofo ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Penisimani ‘i Selusalema ‘o a‘u ki he ‘aho ni. 22Pea ko e fale ‘o Siosifa na‘e ‘alu hake kinautolu foki ki Pēteli, pea na‘e kau mo kinautolu ‘a e ‘Eiki. 23Pea na‘e fekau atu ‘e he fale ‘o Siosifa ha asiasi ki Pēteli. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o e kolo ko Lusa.) 24Pea na‘e vakai ‘e he asiasi ha tangata ‘oku ne hū mai mei he kolo, pea nau pehē kiate ia, Fakahā mai mu‘a ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea te mau fai ‘ofa kiate koe. 25Pea ne faka‘ilo kiate kinautolu ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā; ka na‘e tukuange pē ‘a e tangata mo hono fāmili kātoa. 26Pea ‘alu ‘a e tangata ia ki he fonua ‘o ha‘a Heti, ‘o ne langa ai ha kolo, ‘o ne fakahingoa ko Lusa; pea ko hono hingoa ia ‘o a‘u ki he ‘aho ni.
27Pea na‘e ‘ikai kapusi ‘e Manase ‘a e kakai ‘o Pete-sani mo e ngaahi kolo na‘e fakaongo kiate ia, pe ko Ta‘anaka mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘o Toa mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘Ipileami mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai Mekito mo hono ngaahi kolo: he na‘e pau ‘a ha‘a Kēnani ke nofo ‘i he fonua. 28Pea ‘i he hoko ‘o kaukaua ‘a ‘Isileli, na‘a nau fakafatongia‘i ‘a ha‘a Kēnani, ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘aupito."

Fakamaau 1:21 “Pea ko haʻa Siepusi naʻe nofo ʻi Selusalema, naʻe ʻikai kapusi kinautolu ʻe haʻa Penisimani”. Ko e matakali, ki he matakali naʻa nau tōnounou, ke nau kapusi ʻa e kau Kenaní kovi mei honau fonua. Ko e hā hano ʻuhinga naʻe ʻikai ke nau muimui ai, mo talangofua kakato ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? 1) Naʻa nau tau he taimi lōlōa pea kuo nau helaʻia. Neongo ko e ngāué naʻe fai ʻa e sio ki ai mei loto naʻe mole hono mapuleʻi mo e ivi ke aʻu ki ai. 2) Naʻa nau manavahē ki he filí he naʻa nau fuʻu malohi pea ko e ngaahi saliote ukamea naʻe ikunaʻi ngataʻa. 3) Hili ʻa e pekia ʻa Siosiua ko e ivi mo e mafai ʻo e kau taki fakamatakalí naʻe holoa, pea ko e ngaahi matakalí naʻe ʻikai toe taha he„ene taumuʻá. 4) Ko e popo fakalaumalie, kuó ne uesia kinautolu mei loto. Naʻa nau fakakaukau kinautolu te nau lava pe ʻo tali ʻa e ʻahiʻahi, pea te nau tuʻumalie ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e kau Kenaní, ʻi heʻenau ngaahi ngāueʻanga kehekehe. ʻOku tau faʻa toutou fili pe ke tau fai angahala ʻo ʻikai ke tau liʻaki atu ia mei heʻetau moʻuí. ʻOku tau ʻilo pe ʻa e meʻa ke faí, ka ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo muimui pau ki he meʻa ko ē ʻoku tau ʻiló. Ko e ngaahi ola ʻa e holoholo māmālie ʻo fakaʻau ke kovi ʻa ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻI heʻetau ʻi he malaʻetaú, te tau fakatupu ʻa e helaʻia mo fiemaʻu ʻa e mālōlō pea ʻoku tau fiemaʻu ke lahi ange neongo ʻa e maumau ʻe hoko mei heʻetau ngāué. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi, ko e ʻOtua ʻoku ʻofa ʻiate kitautolu, pea kuó ne omi kia kitautolu ʻa e kāveinga ki he moʻui. Ko e ikuna ʻoku haʻu ia mei he moʻui ʻo fakatatau ki Heʻene kaveinga mo e loto ke talangofua kakato kiate ia, ʻo tuʻunga ia ʻi he ʻikai ha toe meʻa kehe te ne toʻo ʻa ʻete tokanga taha pe ki he ʻOtuá, he kuo tau pekia pea ko ʻetau moʻuí ʻoku fūfū fakataha ia mo Kalaisi ʻi he ʻOtuá (Kol 3:3). Ko e fūfū ʻoku ʻuhinga kuo malu mo hao ʻa e moʻuí ʻo ʻikai ki he kahaʻú, ka ʻoku lolotonga maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. 

Wednesday, 27 December 2017

Pulelulu 27 Tisema, 2017

Fakamaau 1:16-28; 4:11; Nom 10:29; 21:1,3; Teut 34:3; Siosiua 10:29

Fakamaau 1:16-28
"16Pea ko e hako ‘o Keini, ko e kāinga mali ‘o Mōsese, na‘a nau ‘alu hake mo ha‘a Siuta mei he Kolo-paame ki he toafa ‘o Siuta, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he potu tonga ‘o ‘Ālati; pea na‘a nau ‘alu ‘o nonofo mo e kakai. 17Pea ō ‘a Siuta mo Simione ko hono tokoua, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Sīfati, ‘o nau faka‘auha ia. Pea na‘e fakahingoa ‘a e kolo ko Hoama (ko Faka‘auha). 18Na‘e kapa foki ‘e Siuta ‘a Kesa mo hono feitu‘u, pea mo ‘Asikeloni mo hono feitu‘u, pea mo ‘Ekiloni mo hono feitu‘u. 19Pea kau ‘a e ‘Eiki mo Siuta; pea na‘a ne kapusi ‘a e kakai ‘o e fonua mo‘unga; ka na‘e ‘ikai te ne lava ke kapusi ‘a e nofo ‘i lalo, he na‘e ai ha‘anau sāliote ukamea. 20Pea na‘a nau tuku ‘a Hepeloni kia Kēlepi, ‘o hangē ko e me‘a ‘a Mōsese: pea na‘a ne kapusi mei ai ‘a e foha ‘e toko tolu ‘o ‘Ānaki. 21Pea ko ha‘a Siepusi na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ‘e ha‘a Penisimani; ka ‘oku nonofo ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Penisimani ‘i Selusalema ‘o a‘u ki he ‘aho ni.22Pea ko e fale ‘o Siosifa na‘e ‘alu hake kinautolu foki ki Pēteli, pea na‘e kau mo kinautolu ‘a e ‘Eiki. 23Pea na‘e fekau atu ‘e he fale ‘o Siosifa ha asiasi ki Pēteli. (Pea ko e hingoa mu‘a ‘o e kolo ko Lusa.) 24Pea na‘e vakai ‘e he asiasi ha tangata ‘oku ne hū mai mei he kolo, pea nau pehē kiate ia, Fakahā mai mu‘a ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea te mau fai ‘ofa kiate koe. 25Pea ne faka‘ilo kiate kinautolu ‘a e hū‘anga ki he kolo, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kolo ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā; ka na‘e tukuange pē ‘a e tangata mo hono fāmili kātoa. 26Pea ‘alu ‘a e tangata ia ki he fonua ‘o ha‘a Heti, ‘o ne langa ai ha kolo, ‘o ne fakahingoa ko Lusa; pea ko hono hingoa ia ‘o a‘u ki he ‘aho ni.
27Pea na‘e ‘ikai kapusi ‘e Manase ‘a e kakai ‘o Pete-sani mo e ngaahi kolo na‘e fakaongo kiate ia, pe ko Ta‘anaka mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘o Toa mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai ‘Ipileami mo hono ngaahi kolo, pe ko e kakai Mekito mo hono ngaahi kolo: he na‘e pau ‘a ha‘a Kēnani ke nofo ‘i he fonua. 28Pea ‘i he hoko ‘o kaukaua ‘a ‘Isileli, na‘a nau fakafatongia‘i ‘a ha‘a Kēnani, ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘aupito."

Fakamaau 1:17 “Pea ō ʻa Siuta mo Simione ko hono tokoua pea naʻa nau taaʻi ʻa e kau Kenaní, naʻe nofo ʻi Sifatí ʻo nau fakaʻauha ia” Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻOtuá ke kapusi ʻa e kau Kenaní mei honau fonuá? Neongo ko e fekau ngali fakamamahi eni, ko e kau ʻIsilelí naʻa nau fakamalumalu ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá ke fakahoko ʻa e fakamaaú ki he kakai fai angahala ko ení. Ko e faʻahinga kakai kehe naʻe fakamāuʻi koeʻuhí ko ʻenau angahalá, ʻio hangē ko hono fakamāuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe fakamalohiʻi kinautolu ke nau hē holo ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40, kimuʻa ia pea toki fakangofua ke nau hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku laka hake ʻi he taʻu ʻe 700 kimuʻa naʻe tala ai ʻe he ʻOtuá, kia „Epalahame, ko e taimi ko ē ʻe hū ai ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, ko e kovi ko ē ʻa e kakai ʻoku nofo ʻi he fonuá kuo maau ke fakamāuʻi (Sen 15:16). Ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke filifilimanako ke pehē ko ʻIsileli kuó ne tuku ki ai ʻa e fekau ke nau fakahoko ʻa e tautea ki he kovi ʻa e kakai, naʻe tuʻutuʻuni ke nau kapusi kituʻa (2 Tuʻi 17:25 ; Ais 6:18,19 ; Isik 8). Ko e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fakafahaʻi ko e kakai kotoa ʻoku taau ke nau maʻu ʻa e fakamolemole angaʻofa ʻa e ʻOtuá, pea pehē pe ke nau aʻusia ʻa e fakamaau taʻengata. ʻI he ʻahó ni ko Kalaisi pe ke maʻu he ko Ia pe ʻoku tuʻu he matapaá ʻo Tukituki kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó ʻo ne toʻo ʻa e matapaá pea teu hū kiate ia, pea teu kai ʻohomohe mo ia, pea te ne kai ʻohomohe mo au (Fakaha 3:20). ʻOku Tukituki ʻa Sīsū ʻi he matapā hotau ngaahi loto ʻʻi he taimi kotoa pe. ʻOku fiemaʻu ʻe Sīsū ke feohi mo kitautolu, pea ʻokú ne fiemaʻu ke tau fakaava ange hotau lotó kiate ia, ʻoku kitaki mo kataki ʻi heʻene feinga ke hū mai kia kitautolu, heʻikai ke ne maumauʻi pe hū fakamalohi, ka ko e Tukituki. ʻOkú ne fakaʻatā kitautolu ke tau fakapapauʻi pe ʻe fakava, pe ʻikai fakaava ʻa e matapaá ni. Kāinga Moʻui Foʻou, tau lotu ke lahi pea ke tau ngāue loto tō ki he memipa kotoa pe ʻo e Feohiʻangá, ke nau fakaava honau lotó ki he tukituki ʻa Sīsuú pea te ne kai ʻohomohe mo e taha kotoa pē.

Friday, 15 December 2017

Falaite 15 Tisema, 2017

Siosiua 23:11-16; Nomipa 33:55; Teut 7:3,16; Hep 9:27; 10:38,39; 2 Pita 2:20,21; Luke 21:3 

Siosiua 23:11-16
" 11Ko ia mou tokanga ‘aupito kiate kimoutolu, ke ‘ofa ki he ‘Eiki ko homou ‘Otua. 12He kapau te mou momo‘i holomui, mo pīkitai ki he toenga ‘o e ngaahi pule‘anga ko eni ‘a e toetoe ni ‘oku mou feangai, ‘o mou fai mali mo kinautolu, ‘o mou ‘alu kiate kinautolu, 13pea nau ‘alu kiate kimoutolu: ke mou ‘ilo fakapapau ‘e ‘ikai toe kapusi ‘e Sihova ko homou ‘Otua ‘a e ngaahi pule‘anga ko ia mei homou ‘ao; ka te nau hoko ko e kupenga, mo e tauhele, mo e ngaahi kinisi ki homou vakavaka, mo e ngaahi tolounua ‘i homou mata, kae‘oua ke mou ‘auha mei he kelekele lelei ni, ‘a ia kuo ‘atu kiate kimoutolu ‘e Sihova ko homou ‘Otua.
14Pea vakai, ko ‘eku ‘alu ē ‘i he hala ‘oku fou ai ‘a māmani kātoa: pea ‘oku ‘ilo ‘e he kotoa ‘o homou loto, mo e kotoa ‘o homou laumālie, kuo ‘ikai tō kelekele ha momo‘i me‘a ‘e taha ‘i he ngaahi lelei fua pe na‘e tala‘ofa ‘e Sihova ko homou ‘Otua ma‘amoutolu; kuo hoko kotoa pē kiate kimoutolu, kuo ‘ikai ke hala ha me‘a ‘e taha. 15Pea ko eni hangē kuo hoko kiate kimoutolu ‘a e ngaahi lelei na‘e tala ‘e Sihova ko homou ‘Otua, pehē ‘e ‘omi ‘e he ‘Eiki kiate kimoutolu ‘a e kovi kotoa pē; kae‘oua ke ne faka‘auha kimoutolu mei he funga ‘o e kelekele lelei ni kuo ne ‘atu kiate kimoutolu. 16Ka mou ka maumau ‘a e kovinānite ‘a Sihova, ko homou ‘Otua, ‘a ia kuo ne tu‘utu‘uni kiate kimoutolu, ‘o mou ‘alu ‘o tauhi ha ‘otua kehe, ‘o punou ki ai: pea ‘e toki langa‘i ‘a e houhau ‘a Sihova kiate kimoutolu, pea ‘e vave ho‘omou ‘auha mei he fonua lelei kuo ne foaki kiate kimoutolu."

Sios 23:11 “Ko ia mou tokanga ʻaupito kiate kimoutolu ke ʻofa ki he ʻEikí ko ho mou ʻOtua” Ko hono akonekina ʻe Siosiua ʻa ʻIsileli ʻa e meʻa ke nau faí, ke nau lava ʻo fakatolonga ai ʻenau lotú. Ke nau pikitai ki he ʻEikí, pea ʻoua naʻa hiki Ia, pea kuopau ke nau tuʻu ʻo leʻo mo lotu, he ko e toko lahi kuo mole mo ʻauha honau laumalié ʻi he taʻetokanga. He kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi laumalie, ko ia ʻoku fai ki ai ʻa e fakamamafa. Pea ke tau fai ha tokanga lelei ki hotau laumalie, pea ke tau tauhi tukuingata hotau ngaahi laumalié, ʻo tuʻukimuʻa ia ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau tauhí. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he lotú? Kuopau ketau fai ʻa e meʻa ʻi he lotú pea fai mei hé moʻoni ʻo e ʻofá, ʻo ʻikai ko e fai kukuta, pe ko e fai popula he manavahē ki he ʻOtuá. Ka ʻi he fili kiai pea mo e fiefia. ʻI he ʻofa ki he ʻEiki ko hotau ʻOtua pea ʻikai ʻaupito ke tau loto ke liʻaki ia. Ko e talamuʻaki eni ʻo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻe hoko ʻi heʻenau femaliaki mo e kau Kenaní, pea ko hono fakamomoko ʻo e talá ni heʻikai ke toe kapusi ʻe Sihova ko e ʻOtua, ka te nau hoko ko e fuʻu meʻa sivi ki ʻIsileli, ʻa e kau Kenaní, ka naʻe hoko ia ko e foʻi moʻoni. Ko e talanoa lahi ʻi he Tohi ʻa e kau Fakamaaú, ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e meʻa naʻe faingataʻaʻia ai ʻa ʻIsilelí, koeʻuhi ko ʻenau tonounou ke muimui ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e lotó ko toa. He ko e ʻOtuá naʻe fakaleveleva ʻEne ʻofá mo ʻEne katakí maʻa ʻIsileli. ʻO hangē ko ia he ʻahó ni. Heʻikai ke tau fihi, ʻa ʻEne katakiʻi kitautolu, ʻoku fakamoʻoni ia ʻi he ʻikai ke kehekehe ʻetau angahalá. Tokanga ʻa e fiemaʻu ʻa e founga pe ʻaʻau, koeʻuhi, ko koe pe te ke maʻu ia, ʻa e kotoa ʻo e mamahi, ʻa hono ngaahi nunuʻá. Naʻe tuku ʻe Siosiua ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ʻa e nunuʻa fakamate ʻo ʻenau heé, pea ke nau ʻiloʻi ʻa e manavahe ki he ʻEikí, ke nau lava ʻo muimuiʻi ʻa e kaveinga ʻo e lotó, ke pikitai ki he ʻOtuá. ʻI he Hevaní, te tau sio ai ki he moʻoni mo tonunga ʻa e ʻOtuá, pea ke tau maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi palomesi ʻia Kalaisí, ko e Siosiua moʻoni ia, pea tau malava ke lea ʻaki ʻa e fiefia ʻoku taʻemafakamatalaʻi, pea ʻia Kalaisi ʻoku fou ʻiate ʻia ʻa e ʻio, mo ʻemeni ʻo e ngaahi palomesí (2 Kol 2:10).

Thursday, 14 December 2017

Tu'apulelulu 14 Tisema, 2017

Siosiua 23:1-10; 1:7; 13:1; 21:44; Eki 23:12; Lev 26:8; Teut 10:20 

Siosiua 23:1-10
"1PEA kuo mole ha taimi lahi hili ‘a e fakanonga‘i ‘e he ‘Eiki ‘a ‘Isileli ‘i he fai mo honau ngaahi fili takatakai, pea kuo motu‘a ‘a Siosiua mo a‘ua‘u, 2na‘e toki ui ange ‘e Siosiua ‘a ‘Isileli kātoa, ‘a honau kau mātu‘a, mo honau hou‘eiki, mo honau kau fakamaau, mo honau kau ‘ōfisa, ‘o ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, 3Ko au kuo u motu‘a mo a‘ua‘u: ka ko kimoutolu kuo mou mamata ki he ngaahi me‘a kuo fai ‘e he ‘Eiki ko homou ‘Otua ki he ngaahi pule‘anga ko e koe‘uhi ko kimoutolu; he ko Sihova ko homou ‘Otua, ko ia ia na‘a ne tau ma‘amoutolu. 4Vakai, kuo u tufa kiate kimoutolu ‘a e ngaahi pule‘anga ko eni ‘oku toe, ke tofi‘a ‘aki ‘e homou ngaahi matakali, ‘o kamata mei Soatani, pea kau ai ‘a e ngaahi pule‘anga kuo u tu‘usi, ‘o a‘u ki he tahi lahi ‘i he tō‘anga la‘ā. 5Pea ko Sihova ko homou ‘Otua, ko ia ia te ne fakateka atu kinautolu mei homou ‘ao; ‘io, te ne kapusi kinautolu ke ‘oua te mou sio ki ai; pea te mou ma‘u honau fonua, hangē ko e folofola ‘a Sihova ko homou ‘Otua kiate kimoutolu. 6Ko ia ke mou lototo‘a ‘aupito ke tauhi mo fai ‘a e ngaahi me‘a kuo tohi ‘i he puka ‘o e lao ‘a Mōsese, ‘o ‘oua te mou afe mei ai ki he to‘omata‘u pe ki he to‘ohema; 7ke ‘oua te mou felemofafo mo e ngaahi pule‘anga ko eni, ‘a e toetoe ni ‘oku mou feangai; pea ‘oua te mou hua‘aki ‘a e hingoa ‘o honau ngaahi ‘otua, pe fakafuakava ai, pe tauhi kiate kinautolu, pe punou ki ai, 8ka mou pīkitai kia Sihova ko homou ‘Otua, ‘o hangē ko ia kuo mou fai ‘o a‘u ki he ‘aho ni. 9He kuo kapusi ‘e he ‘Eiki mei homou ‘ao ‘a e ngaahi pule‘anga lalahi mo kaukaua; ka ko kimoutolu, kuo te‘eki ha tangata ne mātu‘u ‘i homou ‘ao ‘o a‘u ki he ‘aho ni. 10Ko hamou toko taha kuo ne tuli ha toko afe: he ko Sihova ko homou ‘Otua, ko ia ‘oku ne tau ma‘amoutolu, ‘o hangē ko ‘ene tala kiate kimoutolu."

Sios 23:2 “naʻe toki ui ange ʻe Siosiua ʻa ʻIsileli katoa, ʻa honau kau matuʻa mo honau houʻeiki mo honau kau fakamaau, mo honau kau ʻofisa ʻo ne lea kiate kinautolu ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha lave heni ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e fakatahá ni, ka ko e lave fakalukufua pe ki hono faí. Kuo taimi loloa mai ʻa e taimi kuo maʻu ʻe ʻIsileli ʻa e nonga ʻi heʻenau mālōlō pea mo e koloa ʻo Kenaní, pea mo ʻenau fiefia ʻi he ngaahi lelei ʻo e fonuá. Ko Siosiua kuo motuʻa mo taʻu ʻauʻau, pea kuo ʻi he taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí, ko ʻene moʻui eni ʻi he taʻu ʻe teau hongofulu hono motuʻá. Ko ʻene ʻuluaki foʻi lea pē ia ʻi he fakataha, kuó ne motuʻa mo aʻuaʻu, he kuó ne motuʻa pe ʻi he ngāué, pea kuó ne fakamoleki ia, maʻa ʻenau leleí, ko ia ai ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ke ne lave ki ai, kuó ne motuʻa pea ʻe mate, heʻikai ke nau toe maʻu ia, ke Malanga kiate kinautolu, ka ke nau tokanga pe ki heʻene lea ko ení. Ko e houa ʻo e hiki kuo ofi, ko e taú kuo lavaʻi, ko e mālōlō kuo teuteu ki ai. Ko e sinó ʻe foki ia ki he kelekele ʻo hangē ko ene ʻi ai kimuʻá, pea ko e laumalie ki he ʻOtuá he ko Ia naʻá ne foaki iá. Naʻe ʻilo pe ʻe Siosiua ʻa e vaivai ʻa e kakaí pea kimuʻa peá ne maté ko ia naʻá ne ui ai ʻa e fakataha ko ení, ʻo ne ʻoange ʻa e ngaahi fekau ke tokoni kiate kinautolu ʻi he feituʻu te nau hekea lahi taha aí. 1)Ke nau muimui ʻi he meʻa kotoa kuo tohi ʻi he Tohi ʻo e Lao ʻa Mosesé, ʻo ʻoua ʻe hanga kehe. 2) ʻOua ʻe fakataha mo e kakai hitení pe lotu ki honau ʻotuá. 3) ʻOua ʻe femaliʻaki mo e kakai hitení. Ko e ngaahi ʻahiʻahí ʻoku ʻi honau tuʻá pe. 4) Pea ke nau “pikitai kia Sihova ko honau ʻOtua”. Ko Siosiuá naʻá ne fai ʻa e moʻuí, ko e sīpinga ʻo ʻene leá, he naʻá ne loto ke hoko ia ko ʻene koloa tuku fakaʻosi ia, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu ke manatuʻi, pea ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke paasi ki he fānaú mo e fāmilí? Ko e akonaki tuku ʻa Siosiuá, kia kinautolu ke nau tuʻu maʻu, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ia ʻe liʻaki ia, kae ʻoua naʻa liʻaki ʻa Sihova ko honau ʻOtua, he ko e liʻaki ʻo Sihová, ko e ʻauha taʻengata ia, ka ʻi heʻetau tui falala kia Kalaisí, ko ʻetau maʻu ʻo e silaʻi, ko e meʻa kitautolu ʻa e ʻOtua, mo nofoʻia ʻe he Laumalie Maʻoniʻoní. (2 Kol 1:22).

Wednesday, 13 December 2017

Pulelulu 13 Tisema, 2017

Siosiua 22:30-34; Lev 26:11,12; 1 Kalo 29:20; 2 Kalo 15:2; Tan 2:19; Luke 2:28 

Siosiua 22:30-34
"30Pea ko Finiasi ko e taula‘eiki, mo e hou‘eiki ‘o e fakataha, ‘io, ‘a e ngaahi ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi toko afe ‘o ‘Isileli, ‘a ia na‘a nau omi mo ia, ‘i he‘enau fanongo ki he ngaahi lea ko ia na‘e fai ‘e ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo ha‘a Manase, na‘a nau matamatalelei‘ia ai. 31Pea lea ‘a Finiasi ko e foha ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki ki ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo ha‘a Manase, Ko e ‘aho ni ‘oku mau ‘ilo ‘oku ‘iate kitautolu ‘a e ‘Eiki, ko e ‘ikai te mou fai ‘a e angahala ko ē kia Sihova: ta ko ē, kuo mou fakahaofi ‘a ha‘a ‘Isileli mei he nima ‘o Sihova.
32Pea ko Finiasi ko e foha ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea mo e hou‘eiki, na‘a nau foki mei ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata, ‘o nau ‘alu mei Kiliati ki Kēnani ki ha‘a ‘Isileli, ‘o nau ‘ange kiate kinautolu ‘a e tali ‘o e me‘a. 33Pea na‘e matamatalelei‘ia ‘a ha‘a ‘Isileli ‘i he me‘a, pea nau fai ‘enau fakafeta‘i ki he ‘Otua, ‘o ‘ikai te nau kei lau ke ‘alu ke tau‘i kinautolu, mo maumau ‘a e fonua ‘a ia na‘e nofo ai ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata.
34Pea na‘e fakahingoa ‘a e ‘ōlita ‘e ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata, ‘o pehē, Ko e fakamo‘oni eni ‘i hotau vaha‘a ko Sihova ko e ‘Otua."

Sios 22:31 “..ko e ʻahó ni ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻEikí” Ko kitautolu moʻoní ko hotau laumalié, pea ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. “Kapau ʻoku mou ʻofa ʻiate au te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau ʻaʻakú. Pea teu tala ki he Tamaí pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Taukapo ʻe toko taha koeʻuhí ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata” (Sn 14:15,16). Ko e Laumalie Maʻoniʻoni ko e tokotaha iviʻia ʻi heʻetau tafaʻaki ʻokú ne ngāue ai maʻa kitautolú. Ko e kau talafekau ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau tālaʻa ʻi he fakamatala mahino mo malie ʻa honau fanga tokouá, naʻa nau haʻu hono vakaiʻí ka naʻe sio hake ki heʻenau tonuhiá ko ha fakaʻilonga ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Pea ʻi he mahino ki he fakataha ʻa e moʻoni ʻo e meʻa naʻe hokó naʻa nau fiefia mo ʻenau fakamālō ki he ʻOtuá, ko ʻenau lau, “Ko hotau fanga tokouá ʻoku nau tuʻumaʻu ʻi he lotú. ʻOku nau tōtōivi ʻi he mafai fakaʻotua” mo nau tauhi ʻa e taha ʻi he laumalie ʻi he tuí mo e ʻofá, tuku ki he ʻOtuá ke ne maʻu ʻa e langilangí pea tuku kiate kitautolu ke tau toʻo ʻa e fiemalié. Ko e fiefia ʻe ʻi ai ʻi he taimi ʻe ako ai ʻa e kotoa ʻo e kau kalisitiané ʻi heʻenau faikehekehe ʻo nau toʻo mai ʻa e sīpinga ʻa e kau ʻIsilelí ʻoku lekooti ʻi he vahé ni, ke tōtōivi ki he taha pea mo pipiki ki he moʻoní maʻu pē. Ko e hā hono lōloa hono hanga ʻe he taʻetuʻu fakatahá ʻo taʻe fakakelesi ʻa e lotú? pea kuo hehema ai ʻa e lauiafe mei he moʻoni ʻo Kalaisí. Ko e ʻEikí ʻokú ne fakalakalaka ʻa kinautolu ʻoku fai tukuingata ke tauhi ʻa e taha ʻi he Laumalie ʻi he haʻi ʻo e melino mo fakautuutu ʻa e kelesí mo e nonga ʻa kinautolu kotoa pe ʻoku ʻofa moʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko e hā pe ʻa e hingoa ʻo e kehekehé.

Tuesday, 12 December 2017

Tusite 12 Tisema, 2017

Siosiua 22:21-29; Teut 10:17; 1 Tuʻi 8:30; 1 Kol 11:11,13 

Siosiua 22:21-29
"21Pea tali ‘e ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o nau pehē ki he hou‘eiki ‘o e ngaahi toko afe ‘o ‘Isileli, 22Ko ‘Ela ‘Elohimi Sihova, ko e ‘Eiki ko e ‘Otua ‘o e ngaahi ‘otua, ‘oku ‘afio‘i ‘e ia, pea ke ‘ilo mo ‘Isileli foki; kapau kuo mau fai ko e angatu‘u, pe ko e angahala kia Sihova, ‘a ‘emau langa ‘ōlita, ke afe mei he muimui kia Sihova–ke ‘oua ‘e fakamo‘ui kimautolu ‘e he ‘Afiona he ‘aho ni! 23Pea ka ko e pehē ke fai ai ha feilaulau mōifua, pe ha feilaulau-me‘akai, pe ke ‘atu ai ha ngaahi feilaulau-‘ofa; ke ‘eke ia ‘e Sihova ‘e ia. 24Kaekehe, na‘a mau fai ko ‘emau manavahē ki ha me‘a, pea ai ‘emau fakakaukau; he na‘a mau pehē, Na‘a lea mai ho‘omou fānau ‘amui ki he‘emau fānau, ‘o pehē, Ko e hā ha‘amou kau kia Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘Isileli? 25He kuo ‘ai ‘e he ‘Eiki ha kau‘ā ‘i hotau vaha‘a mo kimoutolu, ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata, ‘a Soatani; ‘oku ‘ikai hamou kaunga kia Sihova: pea ko ho‘omou fānau te nau ta‘ofi ‘emau fānau mei he tauhi kia Sihova. 26Ko ia na‘a mau pehē, Tau hanga mu‘a ‘o fokotu‘u hatau ‘ōlita, ‘o ‘ikai ke tutu ai ha me‘a, pea ‘ikai ke fai ai ha feilaulau; 27ka ke tu‘u ko e fakamo‘oni ‘i hotau vaha‘a, pea ‘i he vaha‘a ‘o hotau ngaahi to‘utangata ‘amui; koe‘uhi ke fai ‘a e fatongia ‘o Sihova ‘i hono ‘ao ‘aki ‘emau ngaahi feilaulau-mōifua, mo ‘emau ngaahi feilaulau manu, mo ‘emau ngaahi feilaulau-‘ofa; pea ke ‘oua na‘a lea ho‘omou fānau ‘amui ki he‘emau fānau, ‘o pehē, ‘Oku ‘ikai hamou kaunga kia Sihova. 28Ko ia na‘a mau pehē, ka faifai pea fai ha lea pehē kiate kimautolu, pe ki hamau hako ‘amui, pea te mau toki tali; Vakai, ko e tatau ē ‘o e ‘ōlita ‘o Sihova, ‘a ia na‘e ngaohi ‘e he‘emau ngaahi tamai, kae ‘ikai ke tutu ai ha me‘a, pe fai ha feilaulau ai; ka ko e fakamo‘oni ia ‘i hotau vaha‘a mo kimoutolu. 29Molekemama‘o ha‘amau angatu‘u kia Sihova, ke afe leva mei he muimui ki he ‘Eiki, ke fokotu‘u ha ‘ōlita ke tutu ai ha me‘a, pe ke ‘atu me‘akai, pe ke fai feilaulau ai, ke ua‘aki ‘a e ‘ōlita ‘o Sihova ko hotau ‘Otua, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i hono mata Tāpanekale."

Sios 22:21 “Pea tali ʻe haʻa Lupeni mo haʻa Kata ʻa e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé ʻo nau pehē ki he houʻeiki ʻo e ngaahi toko afe ʻo ʻIsileli:”. Ko e ngaahi matakali ʻoku nau fai ʻa e tokanga ko ení, ʻoku halaʻatā ha fakaʻilonga hā mai ʻo e tahá ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻi he ongo tafaʻaki ʻo Soataní. Ko e ngaahi toʻutangata ʻo e kahaʻu, te nau sio ki he fefaʻuhi ʻi honau vā. Ko e ʻolita kuo nau fokiotuʻu ko e fakatātā pe ia ki he ʻolita ʻo Sihová, ke fakamanatu ki honau kakaí, ʻoku nau lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau. Pea ʻoku nau fiemaʻu, ke fakamanatu ki honau kakaí ʻoku nau lotu kotoa pē ki he ʻOtua tatau. Pea ʻoku nau fiemaʻu ke fakamanatu ʻa e tui ʻo ʻenau fanga tamaí. Pea ko e ngāué ke fakatātāʻi ki heʻenau fānaú, ʻa e falala ʻOtuá, mo fakamanatu kia kinautolu ʻa e meʻa naʻá ne faí. ʻAi ha taimi ke fokotuʻu ai ʻa e tukufakaholo ʻa e fāmilí, pea ʻe tokoni ia ki he fānaú ke nau manatuʻi. Ko e ngaahi matakali mei he hahake ʻo Soataní naʻa nau manavahē ʻi he tuʻunga fakasiokalafi, naʻa fakamavaheʻi kinautolu pea naʻa ʻi ai ha taimi ʻe fakatupu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻo e hihifo ʻo Soataní ke liʻaki kinautolu. Pea ko e ʻuhinga ia naʻa nau langaʻi ʻa e ʻolitá ke maluʻi ʻa e moʻui tahá, mei heʻene mole. Ko ʻenau fakamatala ʻo ʻenau palani ke fai ʻa e maluʻi ko ení, ʻo nau maʻu ai ʻa e fakatātā ko eni ʻo e ʻolitá, ko e fakamoʻoni ʻo ʻenau ngaahi totonu, ke nau fakamonūʻia ʻa e ʻolita ʻo e ʻEikí. Ko Kalaisi ko e ʻolita lahi ia, ʻokú ne fakamaʻoniʻoniʻi ʻa e meʻaʻofa kotoa pe, ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo ʻetau manako ia, ko e ngāue ia ʻa hono Laumalié ʻi hotau ngaahi lotó mo ʻetau fakafuo kitautolu kiate ia. Kapau te tau lava ʻo fakatupu ia ko e fakamoʻoni ia maʻa kitautolu, ʻoku tau maʻu ha konga ʻo hotau ʻEikí. Pea muimui! Te te muimui, Faingofua, Faingataʻa, te te ʻahiʻahi Hala tau he mate pe moʻui, Ka ʻi ai ʻa Sīsū te te ʻalu ai (Him 508:1)

Monday, 11 December 2017

Monite 10 Tisema, 2017

Siosiua 22:13-20; 7:1,5; Nom 25:1-9; Teut 12:13,14 

Siosiua 22:13-20
"13Pea fekau atu ‘e ha‘a ‘Isileli ki ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ki Kiliati, ‘a Finiasi ko e foha ‘o ‘Eliesa ko e Taula‘eiki. 14Pea na‘e ō mo ia ha hou‘eiki ‘e toko hongofulu, ko ha ‘ulumotu‘a ki he matakali takitaha ‘o ‘Isileli; na‘a nau takitaha ‘eiki ‘i hono fāmili ‘i he nofo ‘a e ngaahi toko afe ‘o ‘Isileli, 15Pea na‘a nau a‘u ki Kiliati ki ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, pea nau lea kiate kinautolu, ‘o pehē, 16Ko eni ‘a e lea ‘a e fakataha kotoa ‘a Sihova, Ko e angahala ha ‘eni kuo mou fai ki he ‘Otua ‘o ‘Isileli? Ho‘omou afe leva mei he muimui kia Sihova ‘i ho‘omou fokotu‘u hamou ‘ōlita ke angatu‘u leva kia Sihova? 17Na‘e si‘i ‘apē ‘a e angahala ‘a Peoli, ‘a ia kuo te‘eki ke tau ma‘a mei ai ‘o a‘u ki he ‘aho ni, neongo na‘e tō mai ha mahaki faka‘auha ki he fakataha ‘a e ‘Eiki? 18Ko hono ‘uhinga ia koā ‘oku mou fie afe ai he ‘aho ni mei he muimui kia Sihova? Pea ko hono ō ē ‘o ho‘omou angatu‘u leva ki he ‘Eiki, te ne tuputāmaki ‘apongipongi ki he fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, 19Ka ‘o kapau ‘oku ta‘ema‘a ‘a e kelekele ‘o homou tofi‘a, pea mou hiki mai mu‘a ki he tofi‘a ‘o Sihova, ‘a ia ‘oku nofo ai ‘a e Tāpanekale ‘o e ‘Eiki, ‘o ma‘u tofi‘a fakataha mo kimautolu: kae ‘oua te mou angatu‘u kia Sihova, pea ‘oua te mou angatu‘u kiate kimautolu, ke langa hamou ‘ōlita ke ua‘aki ‘a e ‘ōlita ‘o Sihova ko hotau ‘Otua. 20‘Ikai na‘e hia ‘a ‘Ākani, ko e hako ‘o Sala, ‘i he me‘a na‘e tapui, pea hoko ‘a e houhau ki he fakataha kātoa ‘o ‘Isileli? Pea tala‘ehai na‘e mole toko taha pē ‘a e tangata ko ia ‘i he‘ene hia."

Sios 22:13 “Pea fekau atu ʻe haʻa ʻIsileli, ki haʻa Lupeni mo haʻa Kata mo e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé ki Kiliati, ʻa Finiasi, ko e foha ʻo ʻEliesa ko e taulaʻeiki”. Naʻe taki ʻa Finiasi ha kau fakafofonga ke nau ako ʻa e moʻoní, pea ke nau muimui ki he moʻoni naʻe akoʻi ʻia Teutalonome 13:12- 19. Naʻá ne teuteu pe ke fai ha fetalanoaʻaki ʻo ʻikai ko e tau, he ko e taú naʻe ʻikai feimaʻu ia. Pea ʻi he taimi naʻá ne ako ai ʻo ne ʻiloí ko e ʻolitá, ko e fakamanatuʻi, ʻo ʻikai ko e feilaulauʻanga maʻae lotu hitení, ko e taú naʻe taʻofi ke ʻoua ʻe hoko pea fakafoki mai ʻa e taha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e meʻa kotoa pē kuo fai “ʻaki ʻa e Tohi”. ʻUluaki, ko e ngaahi matakali ʻe hiva mo e konga matakali ʻi he tafaʻaki ki hihifo ʻo Soataní, naʻa nau ngāue ʻi he taha haohaoa, naʻa nau fili tokanga ʻa e tokotaha fakafofonga mei he matakali taki taha, ko e tuʻunga maʻolungataha ia, ko e pule mei he matakali taki taha. Ua, naʻa nau fekauʻi ʻa e taulaʻeiki ko Finiasí, ko e taki ia ʻo e kau fakafofongá, ʻoku mala mai ʻenau tokanga ki he lotu moʻoni mo hono tauhi ʻa e ouaú. Ko e meʻa ke manatuʻi ʻi he lolotonga ko e meʻa fakamamahi naʻe fai ʻe Peali Peoli (Nom 25) pea mo e ngāue malohi naʻe fakahoko he taʻofi ʻa e tautea naʻe toó (v17), tuʻunga mei he tafoki ʻa ʻIsileli mei he ʻOtuá, ʻo nau kamata ke lotu kia Peali ʻo Peolí. Pea mo e talanoa kia Akaai, ʻa e tangata naʻá ne fakaʻatā ke fai ʻa e ala ki he ngaahi meʻa naʻe tapuí, ʻo langaʻi ai ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí (7:1). Ko e fai tokanga ko eni ki he ʻolitá kuo fokotuʻu, telia naʻa hoko ʻa e angahala ko iá ʻo fakafonua pea ʻomai ai ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ki he komiunitī ʻo ʻIsilelí. Ko ia ai naʻa nau loto pe ke talitali kinautolu ʻo kapau ʻoku taʻemaʻa ʻa e kelekele ʻoku nau ʻi ai, ka ke nau hiki ange pe ki he fonuá, ʻoku ʻi ai ʻa e Tapanekale ʻo e ʻEikí, ʻo nau nofo ai, pea ko e ngaahi matakali kehe te nau teuteu ʻa e ngaahi nofoʻanga maʻa kinautolu. Ko e laumalie naʻe ʻi ʻIsilelí. Ko ia ʻa e fakamanatu ʻa e ʻapositoló, “ʻE mou fakakakato ʻeku fiefia, ʻi hoʻomou loto taha, ke taha hoʻomou ʻofá, pea mou uouongataha pea huʻufa taha hoʻomou feingá (Filipai 2:22). ʻOku fuʻu fiemaʻu ʻa e taha ʻa e moʻui fakalaumalié.

Sunday, 10 December 2017

Sapate 10 Tisema, 2017

Siosiua 22:10-12; 18:1; Teut 13:12 

Siosiua 22:10-12
"10Pea ‘i he‘enau a‘u ki he feitu‘u ‘o Soatani, ‘i he fonua ai pe ko Kēnani, na‘e hanga ai ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o nau fokotu‘u ai ha ‘ōlita ofi ki Soatani, ko e ‘ōlita na‘e fu‘u ‘ilonga. 11Pea fanongo ‘e ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Ta kuo hanga ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, pea kuo nau fokotu‘u ha ‘ōlita ‘i he ngata‘anga ‘o e fonua ko Kēnani, ‘i he tafafonua ‘o Soatani, ‘i he feitu‘u mai ‘o ha‘a ‘Isileli, 12Pea ‘i he fanongo ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli, na‘e tānaki mai ki Sailo ‘a e fakataha kotoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ke nau ‘alu atu ‘o tau‘i kinautolu."

Sios 22:10 “Pea ʻi heʻenau aʻu ki he feituʻu ʻo Soataní ʻi he fonua ai pe ko Kenaní, naʻe hanga ai ʻa haʻa Lupeni mo haʻa Kata mo e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé ʻo nau fokotuʻu ai ha ʻolita ofi ki Soatani, ko e ʻolita naʻe fuʻu ʻilonga”. Ko e langa ko eni ʻa e ʻolitá, ko e ʻuluaki taʻefemahinoʻaki ia pea ne fakatupu ʻa e taú, ka naʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni ʻo e melinó mo e tahá. Kaekehe, ʻi hono langa ko eni ʻa e ʻolitá ʻe he matakali ko eni ʻo Lupeni, Kata mo e vaeua ʻo Manasé, ʻi he veʻe Soataní, ko e toenga ʻo ʻIsilelí naʻa nau manavahē heʻenau pehē, ko e ngaahi matakalí ni kuo nau kamata haʻanau lotu pe ia ʻanautolu, mo nau angatuʻu ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá, ka naʻa nau langa ʻa e ʻolita ke hoko ia ko ha fakamoʻoni maʻakinautolu, ko e kau ʻIsileli kinautolu pea ʻoku nau kautaha ai mo e ʻolitá. He ko e taimi ʻoku fai feilaulau ai ʻa e kau Siú, pea ʻi heʻenau kai ha konga ʻo e feilaulaú, ko e founga ia ʻoku fakafoki ai kinautolu ʻo nau taha mo e ʻOtuá (Teut 12:17,18). Ko e meʻa tatau kia kitautolu Kalisitiane, ko ʻetau kau mo Kalaisí ʻoku tā tuʻotaha pē, ko ʻene kakato ia ʻa e feilaulaú, pea ʻi he taimi ʻoku tau kai ai ʻa e maá mo inu ʻa e uainé, ko e fakaʻilonga ia ʻa hono sinó mo hono taʻataʻá. Ko ʻenau fai tōtōivi naʻe fakaongolelei ia, ka naʻe totonu ke nau maʻu faleʻi ʻo ʻoua ʻe faʻiteliha, naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke nau fakavavevave hono langa ʻo e ʻolitá, ki he taumuʻa naʻa nau kaveinga ki ai, he naʻe fiemaʻu ke ʻi ai ha taimi ke fakakaukau lelei mo ʻi ai ha faleʻi, he ko e taimi ʻe ʻasi mai ai ʻa e ngaahi meʻa moʻoní, heʻikai ke tau ʻilo ai ha tukuakiʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí. ʻOku ngāue pe ʻa e ʻOtuá ia ko e tangata ʻoku totonu ke hanga ki ai, ki he vaivai ʻo e tōtōivi faitotonú. “Ka mou sivi kotoa pe, ʻilonga pe ʻa e leleí puke maʻu ia, ʻilonga ha meʻa ʻoku faʻahinga mo e koví, fakaʻehiʻehi mei ai” (1 Tes 5:31). ʻOku totonu ke tau vakai ʻa e meʻa kotoa pe ʻo aʻu ki he lea ʻa e kakaí, pea tau tali pe ʻa e meʻa ʻoku moʻoní, pea liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku loi mo taʻemoʻoní.

Saturday, 9 December 2017

Tokonaki 9 Tisema, 2017

Siosiua 22:7-9; 17:2,5; Nom 31:27; 32:26,29,33; 1 Sam 30:16 

Siosiua 22:7-9
"7Pea kuo vahe tofi‘a ‘e Mōsese ki he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase ‘i Pēsani, ka ki hono vaeua ‘e taha na‘e ‘ange ‘e Siosiua fakataha mo honau kāinga ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki lulunga. 8Kae‘uma‘ā ‘i he tukuange kinautolu ‘e Siosiua ke ‘alu ki honau ngaahi tēniti, na‘a ne tāpuaki‘i kinautolu: ‘io, na‘a ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Foki ā ki homou ngaahi tēniti mo e koloa lahi, mo e monumanu tokolahi, mo e siliva mo e koula, mo e kapa mo e ‘aione, mo e ngaahi kofu lahi ‘aupito: mou tufa fakataha mo homou kāinga ‘a e vete ‘o homou ngaahi fili.
9Ko ia na‘e foki ai ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o nau mahu‘i mei ha‘a ‘Isileli ‘i Sailo, ‘a ia ‘oku ‘i he fonua ko Kēnani, ko ‘enau ‘alu ki Kiliati, ki he fonua kuo nau tofi‘a ‘aki, ‘a ia kuo tō kiate kinautolu ‘i he fekau ‘a Sihova na‘e fakafai ‘ia Mōsese."

Sios 22:8 “Kaeʻumaʻa ʻi he tukuange kinautolu ʻe Siosiua ke ʻalu ki honau teniti naʻá ne tapuakiʻi kinautolu”. Naʻe tukuange ʻe Siosiua ʻa e ngaahi matakali ʻaki ʻa e faleʻi lelei ke nau tauhi ʻa e anga fakalotú. Naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻo ʻikai ko e meʻa fakapolitikale, ka ko e ngaahi akonaki fakalotu, ke nau tokanga ʻo fai tōtō ivi ki he fekau pea mo e lao. He ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fekaú, ʻoku nau maʻu noaʻia pe, kaeʻoua kuo nau fai ʻa e fekau ko iá, pea ko ia ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. He tala mai ʻe Sīsū, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau ʻa„au” (Sn 14:15). Ko e talangofuá ko e fakahāʻanga ʻofa. ʻI he fai tōnunga ʻa e haʻa Lupeni, Kata mo e vaeua ʻo Manase ʻi hono tauhi ʻenau palomesí (Nom 32:25-32), he ko kinautolu ia naʻe maʻu tofiʻa ki he tafaʻaki ki hahake ʻo Soataní, pea kuo lava ʻa ʻenau ngāue leleí pea kuo taimi ke nau foki atu ki honau ngaahi fāmilí. Pea naʻe fakaongoongolelei kinautolu ʻe Siosiua ʻi heʻenau ngāue tōnunga ko iá, naʻa nau foki ki honau ngaahi tenití mo e koloa lahi pea mo e monumanu tokolahi. Ko e faʻahinga meʻa ia ke tau tokanga kotoa kia kinautolu ʻoku nau ngāue ʻosikiavelenga ʻi hotau lotolotongá he ko e naʻinaʻi ia ʻa e ʻapositoló. “Pea ko eni ʻoku mau kole kiate kimoutolu kāingā ke mou ʻilo ʻa kinautolu ʻoku fakafitefitaʻa ʻiate kimoutolu. pea ʻoku ʻanautolu homou puleʻi ʻi he ʻEiki mo hoʻomou takitalaʻi. Pea ke mou tokanga ʻofa ʻaupito ʻaupito kiate kinautolu koeʻuhí ko siʻenau ngāué. Mou fekoekoeʻi” (1 Tes 5:12,13). ʻOku ʻuhinga ʻa e Folofolá ki he kau ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku fakafēfē ʻetau fakahaaʻi ʻe tau fakaʻapaʻapa mo houngaʻia ʻi he kau ngāue ʻa e ʻEiki ʻoku nau ʻiate kitautolú? Fakahaaʻi hoʻo mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu, fakamālō kia kinautolu ʻi heʻenau tokoni ki hoʻo moʻuí, ʻi he ako mo e Malanga pea mo e tauhi fakalaumalie maʻae siasí. ʻOku tuha mo kitautolu ke tau fai ʻa e leleitaha ʻi he tapa kotoa pe, koeʻuhi ko e ʻEikí, pea tuku ʻa e siokitá.

Friday, 8 December 2017

Falaite 8 Tisema, 2017

Siosiua 22:1-6; Eki 29:43; Nom 32:18; Teut 3:20; 5:29; 6:6,17 

Siosiua 22:1-6
"1KO E taimi ko ia na‘e ui ange ‘e Siosiua ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o ne pehē kiate kinautolu. 2Kuo mou tauhi ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni kotoa pē na‘e ‘atu kiate kimoutolu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova, pea kuo mou tali ‘eku lea ‘i he fekau kotoa pē kuo u fai atu. 3Ko futu mo e ‘ikai te mou li‘aki homou kāinga ‘o a‘u ki he ‘aho ni; pea kuo mou tauhi homau vaha‘angatae, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni ‘e Sihova ko homou ‘Otua. 4Pea ko eni kuo tuku ‘e he ‘Eiki ko homou ‘Otua ke mālōlō homou kāinga, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate kimoutolu: ko ia mou foki atu ki homou ngaahi tēniti, ki he fonua ‘oku mou tofi‘a ‘aki, ‘a ia na‘e ‘atu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova ‘i he potu ki kō ‘o Soatani. 5Kae sinoeme‘a ke mou mātu‘aki tokanga ke fai ki he tu‘utu‘uni mo e lao, ‘a ia na‘e fekau atu ‘e Mōsese ko e sevāniti ‘a e ‘Eiki; ke ‘ofa kia Sihova ko homou ‘Otua, pea ke fou ‘i hono ngaahi founga kotoa pē, pea ke tauhi ‘ene ngaahi fekau, pea ke pīkitai kiate ia, mo tauhi ia ‘aki homou loto kotoa, pea mo homou laumālie kotoa. 6Pea na‘e tāpuaki‘i kinautolu ‘e Siosiua, ‘o ne tukuange: pea na‘a nau ‘alu ki honau ngaahi tēniti."

Sios 22:2 “Kuo mou tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pē naʻe atu kiate kimoutolu ʻe Mosese ko e sevāniti ʻa Sihova, pea kuo mou tali ʻeku leá ʻi he fekau kotoa pe kuo u fai atú”.. Kimuʻa ke kamata ʻa hono ikunaʻi ʻa e fonuá, ko e ngaahi matakali ko ení naʻe foaki ki ai ʻe fonua ʻi he tafaʻaki ki hahake ʻo e Vaitafe Soataní, kae kimuʻa ke nau fakanofonofó, naʻa nau maʻu ʻa e ʻuluaki palomesi, ke nau tokoni ki he ngaahi matakali kehe, ke ikunaʻi ʻa e fonua ʻi he tafaʻaki ki hihifó (Nom 32:20-22) Naʻa nau fai kataki mo tōtōivi ʻi honau fatongia kuo palomesi. Naʻe fakaongoongolelei kinautolu ʻe Siosiua ʻi heʻenau faitotonu honau fatongia ko iá. ʻI he fakaʻosí, naʻe fakangofua kinautolu ke nau foki atu ki honau ngaahi fāmilí, mo langa hake honau ngaahi koló. Muimui ʻo foua lelei ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. Tokangaʻi ʻa e ʻahiʻahi, ke liʻaki pongipongia pē, mo tuku taʻefai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI heni naʻe toe fakamanatu nounou pe ʻe Siosiua ʻa e fekau tefito naʻe ʻoange ʻe Mosese ki he kakaí ʻia Teutalonome. Ko e talangofuá ʻoku totonu ke tefito ia ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá. Neongo ko ʻIsileli kuo kakato honau fatongia fakakautaú ki he fonuá, ka naʻe fakamanatu ʻe Siosiua kia kinautolu honau fatongia fakalaumalié. Ko e taimi niʻihi ʻoku tau faʻa fakakaukau lahi ʻo fekauʻaki, ko e hā ʻetau meʻa ʻoku faí kae ʻikai ke tau fakakaukau ko hai kitautolu ke tau ʻi ai. Kapau ʻoku tau ʻilo ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea te tau ʻofa kiate ia, pea mo tauhi fiefia kiate ia. Kuopau heʻikai ke tau tuku ʻetau ngāue fakaʻahó, ke fai mamaʻo ia mei heʻetau ʻofa ki hotau ʻOtuá. Ko e tokotaha tuí ke ne fakahoifua lelei ʻaki ʻene ngāue, naʻe fakatupu ʻe Kalaisi ʻi māmani, mo ʻene loto ke talitali loloa ange ʻi he māmani ko ení, ʻi he ta‘u ngāue mo e faingataʻa mo e talitali kātaki, kaeʻoua ke tukuange fakalangilangiʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ki he mālōlōʻanga taʻengata ʻi he langi tonu

Thursday, 7 December 2017

Tu'apulelulu 7 Tisema, 2017

Siosiua 21:41-45; 1:13; 23:14; Nom 35:7; Teut 7:24; 11:31 

Siosiua 21:41-45
"41Ko e lau kātoa ‘o e ngaahi kolo ‘o e kau Līvai ‘i he loto tofi‘a ‘o ha‘a ‘Isileli, ko e kolo ‘e fāngofulu mā valu, mo honau ngaahi ‘api takatakai. 42Na‘e takitaha ‘a e kolo ‘a e ngaahi ‘api na‘e takatakai ki ai: ko e anga ia ‘o e ngaahi kolo kotoa ko ia. 43Ko ia na‘e tuku ‘e Sihova ki ‘Isileli ‘a hono kotoa ‘o e fonua na‘a ne fuakava ke foaki ki honau tupu‘anga; pea na‘a nau ma‘u ia, ‘o nofo ai. 44Pea na‘e fakanonga‘i ‘e Sihova kinautolu mei he potu fua pē, ‘o hangē ko ia kotoa na‘a ne fuakava‘aki ki honau tupu‘anga: pea na‘e ‘ikai ha taha ‘i honau ngaahi fili ‘e tu‘u ‘i honau ‘ao; na‘e tuku ‘e Sihova ki honau nima honau ngaahi fili kotoa pē. 45Na‘e ‘ikai ke tō kelekele ha momo‘i me‘a ‘e taha ‘i he ngaahi lelei na‘a ne tala‘ofa ki ha‘a ‘Isileli; na‘e hoko hono kotoa."

Sios 21:43 “Ko ia naʻe tuku ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻa hono kotoa ʻo e fonua naʻá ne fuakava ke foaki ki honau tupuʻangá, pea naʻa nau maʻu ia ʻo nofo ai”. Ko e niʻihi ʻo e ngahai koló naʻe ʻikai ke kau kinautolu ʻi he koloa ʻa ʻIsilelí (Sīpinga, ko Keseli v.21) pea ko niʻihi ʻoku ʻasí, ʻoku ʻikai kau kinautolu ʻi he puleʻi ʻe ʻIsilelí ʻi ha taimi loloa (Sīpinga, ko e ongo kolo Filisitia ia, ko Eleteki mo Kipetoni v.23). Ko e ngaahi hingoa ko eni ʻoku mahino pe ʻenau ʻasi ʻi he vahé, ʻi he ʻaho ʻo Siosiua. Ko e laki ʻo e fonuá naʻe kei toe ke fai ha ngāue ki ai, hili ʻa e vahe ko ení (13:1 ; 15:63 ; 16:10 ; 17:12,13) Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tonunga ʻi he fakakakato ʻa e palomesi kotoa pe kuó ne ʻoange ki ʻIsilelí. Ko e fakakakato ʻa e ngaahi palomesi ʻe niʻihi naʻe fai ia ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa atú, ka ko e palomesi taki taha naʻe fakakakato. Ko e ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá ʻe fakakakato ia ʻo fakatatau ki heʻene taimi tepile, ʻo ʻikai ko kitautolu ka ʻoku tau ʻiloʻi pe, ko ʻEne folofola ʻoku pau. Ko e lahi ʻetau ako ki he palomesi ʻa e ʻOtuá kuo fakakakato, pea ʻe hoko atu hono fakakakató, ko e faingofua ange ke tau ʻamanaki ki he meʻa ʻe hoko maí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau taʻefaʻakataki, ʻo tau fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ke ngāue mai ʻi he founga pau he taimí ni, pe ʻoku totonu kia kitautolu ke tau tonunga ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo ʻokú ne fiemaʻu kitautolu ke tau fai mo tau falala kiate ia koeʻuhí ko e kahaʻú. Ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ko e ʻOtua tauhi palomesi, naʻá ne foaki ki ʻIsileli ʻa e fonua ʻo fakatatau ki he ngaahi palomesi naʻá ne fai mo ʻenau ngaahi kuí, ʻo kau ai ʻa Mosese mo e kau peteliaké. Pea ko e tanaki atu ki hono ʻoange kiate kinautolu ʻa e fonuá naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālōlō. ʻIo, ko e taipe ia ki he Kenani fakalangai, ʻa ē kuo palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi “Ka ka ʻilonga kinautolu naʻe maʻu ia, naʻá ne fakamafai kinautolu ke hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá” (Sn 1:12). Tui falala kia Kalaisi, he ko e mālōlō moʻoní ia.

Wednesday, 6 December 2017

Pulelulu 6 Tisema, 2017

Siosiua 21:34-40; 20:8; Teut 4:43; 1 Kalo 6:77 

Siosiua 21:34-40
"34Pea ko e ngaahi fāmili ‘o ha‘a Mēlali (ko hono toe ia ‘o e fa‘ahinga Līvai) na‘e tō kiate kinautolu mei he matakali ‘o Sepulone, ‘a Siokenami mo hono ‘api takai ‘a Kāleta mo hono ‘api takai; 35‘a Tīmena mo hono ‘api takai, ‘a Nahalali mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 36Pea mei he matakali ‘o Lūpeni, ko Pēseli mo hono ‘api takai, mo Siahasi mo hono ‘api takai, 37ko Ketemoti mo hono ‘api takai, mo Mefaati mo hono ‘api takai: 38ko e kolo ‘e fā. Pea mei he matakali ‘o Kata, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata tāmate ko Lemoti-Kiliati mo hono ‘api takai, mo Mehanemi mo hono ‘api takai; 39‘a Hesiponi mo hono ‘api takai, mo Siasea mo hono ‘api takai: ko hono kotoa ko e kolo ‘e fā. 40Ko e ngaahi kolo ia na‘e tō ki ha‘a Mēlali mo honau ngaahi fāmili; ko e toe ia ‘o e ngaahi fāmili ‘o Līvai; pea ko honau ‘inasi na‘e tō ko e kolo ‘e hongofulu mā ua."

Sios 21:34 “Pea ko e ngaahi fāmili ʻo haʻa Melali (ko hono toe ia ʻo e faʻahinga Livai) naʻe to kiate kinautolu mei he matakali ʻo Sepulone” Ko hono tolu ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e haʻa Livaí, ko Melalinaʻe ngāue ia ʻi he ngaahi kolo ʻo e matakali Sepuloné. Pea ki he matakali ʻo Lupení, naʻa nau ʻi he hahake kinautolu ʻo e Tahi Maté (1 Kalo 6:78), pea ki he matakali ʻo Katá, naʻa nau ʻi he hahake ʻo Soataní, naʻa nau mei he Tahi Maté ʻo meimei aʻu atu ki he Tahi Kalelí ʻenau nofó. Pea ko e kolo hufanga ko Peselí mo hono ngaahi ʻapi takai ʻi he tofiʻa ʻo haʻa Lupení naʻe tuku mo ia ki he haʻa Livai ʻo Melalí, ko e mamaʻo taha ia ki he tonga ʻo e tafaʻaki ki he hahake ʻo Soataní. Pea ko e kolo hufanga ʻe taha ko Lemoti Kiliati, ʻi he tafaʻaki hahake pe ʻo Soataní. Ko e hala ki he ngaahi kolo hufangá, naʻe movete atu pe ʻi he fonua koeʻuhí ka ʻi ai ha taha ʻIsileli te ne ngāueʻaki ko ha kiʻi maile siʻisiʻi te ne ʻalu ai, ʻo ne aʻu leva ki he taha ʻo e ngaahi kolo hufangá. Ko e kotoa ʻo e ngaahi kolo hufanga ʻeonó naʻe tuku kotoa kinautolu ki he kau Livaí. Ko Hepeloni naʻe vaheʻi ia ki he kau taulaʻeiki (v.55). Ko e ngaahi kolo hufangá naʻe tuku ia ki he founga ko ení koeʻuhi ko e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí naʻa nau fai ʻa e ngaahi fatongia faka-fakamaauʻanga ʻi he ngaahi keisi tamate tangata taʻefakakaukauʻi. Ko e ngaahi kolo ia naʻe to mei he ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí, ki he haʻa Melalí mo honau ngaahi fāmilí pea ko honau ʻinasi naʻe toó, ko e kolo ʻe hongofulu ma ua. ʻOku tuha mo kitautolu ke tau hanga ʻo tokangaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻofa ʻa hotau ʻOtuá. Naʻá ne ʻoange honau ngaahi tofiʻa pea ne ʻomi ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Livaí ke nau huluni ʻi honau lotolotongá maʻa honau tokoniʻi fakalaumalie kinautolu ʻo nau fetokoniʻaki, naʻe foaki ʻe he ʻOtuá honau ngaahi tofiʻá pea nau foaki ʻe kinautolu ʻa e ngaahi ʻapi ʻo e haʻa taulaʻeiki mo haʻa Livaí, pea fai leva ʻe kinautolu ʻenau tafaʻaki fakaemoʻui fakalaumalie. Ko hotau taau ē, ke tau ngāue fakataha mo fetokoniʻaki. Fai ia he ko e moʻui foʻou ia ʻia Kalaisí.

Tuesday, 5 December 2017

Tusite 5 Tisema, 2017

Siosiua 21:27-33; 12:5; 20:7; Nomipa 35:6

Siosiua 21:27-33
"27Pea ko ha‘a Kēsoni, ko e taha ‘i he ngaahi fa‘ahinga Līvai, na‘e tō ki ai mei he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate, ko Kōlani ‘i Pēsani, mo hono ‘api takai; mo Pē-‘esitela mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e ua. 28Pea mei he matakali ‘o ‘Īsaka, ko Kisioni mo hono ‘api takai, ko Tapelati mo hono ‘api takai; 29ko Siamuti mo hono ‘ani takai, ko ‘Eni-kānimi mo hono ‘api takai: 30ko e kolo ‘e fā. Pea mei he matakali ‘o ‘Āseli, ko Mīsali mo hono ‘api takai, ko ‘Apitoni mo hono ‘api takai; 31ko Helikati mo hono ‘api takai, mo Lēhopi mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 32Pea mei he matakali ‘o Nafitalai, ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata-tāmate ko Kētesi ‘i Kāleli, mo hono ‘api takai, pea mo Hāmoti-toa mo hono ‘api takai, mo Kaletani mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e tolu. 33Ko e lau ‘o e ngaahi kolo ‘o ha‘a Kēsoni mo honau ngaahi fāmili, ko e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi ‘api takatakai."


Sios 21:27 “Pea ko haʻa Kesoni, ko e taha ʻi he ngaahi faʻahinga Livaí, naʻe tō ki ai mei he vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé, ʻa e kolo hufanga ʻo e tangata tamaté. Ko Kolani ʻi Pesani mo hono ʻapi takai”. Naʻe tauhi pe ʻe he ʻOtuá ʻene palomesi ke tufaki ʻa e kau Livaí ʻi ʻIsileli (Sen 49:7). He naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻa e ngaahi kolo ʻe fangofulu ma valu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi kolo hufangá. Pea naʻe hoko ia ko e hā tapuaki ki ʻIsileli, ke nau maʻu ʻa e kau sevāniti ko eni ʻa eʻ Otua moʻuí, ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, mo lahi ʻo e fonuá mo nau fakaʻinasiʻaki ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e kakaí (Teut 33:10). He ʻoku fakamoʻoni mai ʻa e ʻapositoló, “Ko ia naʻá ne ui kimoutolu ki ai ko e tokotaha ia ʻoku fai ki heʻene leá, pea te ne fai foki ʻa e meʻá ni” (1 Tes 5:2) ko ia aí, falala kakato ki he Folofola ʻa e ʻOtuá he kuopau ke ne fai ʻe Ia. He naʻe ʻikai ko e ngaahi kolo pe ʻi he tafaʻaki ki hahaké naʻe maʻu ʻe haʻa Kesoni Livaí, ka ko e matakali ʻo Isaká, ki he Tokelau ia ʻo haʻa Manasé ki he hihifo, kaeʻumaʻā ʻa e kolo hufanga maʻae tamate tangata ko Ketesi, mo hono ngaahi ʻapi takaí, pea mei he matakali ʻo ʻAselí mei he matatahi Meteteliané, ʻi he Tokelau ia ʻo e Moʻunga Kamelí (1 Kalo 6:71-74) pea mo e haʻa Nafitalai ki he hihifo mo e Tokelau ia ʻo e Tahi Kalelí. Ko ia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá maʻa hono kakaí, ke ʻi ai ha kau ngāue fakalaumalie ke nau tauhi mo tokangaʻi ʻa hono kakaí, he ko e fonua foʻou kuo nau fakanofonofo ki ai, mo maʻu tofiʻa ai, ko e kakai ʻoku ʻi aí, ko e kakai tauhi ʻaitoli mo lotu hiteni. Pea ko kitautolu leva ia ʻi he ʻahó ni ʻoku tau nofo ʻi he māmani kuo tō he angahalá, pea ʻoku ʻi ai ʻa hono ngaahi fili tuʻu fonua. Ko ho ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ko e lotu fakakakano. “Seuke, He kapau leva ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e meheká mo e fetuʻusi, ʻikai ʻoku mou fakakakano, mo laka fakaetangata pe?” (1 Kol 3:3). He ko hotau uí ke tau kalisitiane fakalaumalie, ke ke ʻoange ʻa e taloni hoʻo moʻuí ke ʻafio ai ʻa Kalaisi mo pule.

Monday, 4 December 2017

Monite 4 Tisema, 2017

Siosiua 21:20-26; 20:7; 1 Kalo 6:66-67 

Siosiua 21:20-26
"20Pea ki he ngaahi fāmili ‘o ha‘a Kōhate ko e kau Līvai, ‘io, ki hono toe ‘o e hako ‘o Kaha (e, na‘e tō honau ngaahi kolo mei he matakali ‘a ‘Ifalemi. 21Pea na‘e tuku kiate kinautolu ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata tāmate, ‘a Sikemi mo hono ‘api takai ‘i he fonua mo‘unga ‘o ‘Ifalemi, pea mo Kēseli mo hono ‘api takai; 22mo Kipisaimi mo hono ‘api takai, mo Pete-hōloni mo hono ‘api takai: 23ko e kolo ‘e fā. Pea mei he matakali ‘o Tani ko ‘Eleteki mo hono ‘api takai, ko Kipetoni mo hono ‘ani takai: 24ko ‘Esialoni mo hono ‘api takai, ko Kati-līmoni mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 25Pea mei he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘a Ta‘anaka mo hono ‘api takai, mo Kati-līmoni mo hono ‘api takai: 26ko e kolo ‘e ua. Pea ko e lau ‘a e ngaahi kolo na‘e tō ki hono toe ‘o e ngaahi fāmili ‘o ha‘a Kōhate ko e kolo ‘e hongofulu mo honau ngaahi ‘api takatakai."

Sios 21:26 “Pea ko e lau ʻo e ngaahi kolo naʻe tō ki hono toe ki he ngaahi fāmili ʻo haʻa Kohaté ko e kolo ʻe uofulu mo honau ngaahi ʻapi takatakai”. Ko hono toe ʻo e ngaahi fāmili ʻo e haʻa Kohaté naʻa nau kau pe ʻi he matakali Livaí, ka naʻe ʻikai ke nau taulaʻeiki pea ko honau ngaahi koló, naʻe tuʻu tefito ʻi he tofiʻa ʻo e vaeua ʻo Manasé, ʻi he hihifo ʻo Soataní. Pea hangē ko Hepeloní, Sikemi fakatouʻosi kinaua ko e ongo kolo ʻo e kau Livaí, pea toe ongo kolo hufanga. Ko Sikemi naʻe mahuʻinga makehe ia ki ʻIsileli. He ko e feituʻu naʻe aʻu ki ai ʻa ʻEpalame ʻi Kenani, pea ne maʻu ʻa e palomesi ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo Kenani (Sen 12:6,7). Pea ko e feituʻu naʻe fakatau ai ʻe Sekope ha konga fonua (Sen 33:19) ʻo ne nofo ai pea ko e tuʻuʻanga ia ʻo e ʻuluaki kolomuʻa ʻo e puleʻanga fakatokelau (1 Tuʻi 12:25). Ko e matakali kotoa ʻo ʻIsilelí, naʻe teuteuʻi mo fakakoloa ʻaki ʻa e ʻinasi ʻa e kau Livaí ʻi he ngaahi koló. Ko kinautolu kotoa, ko e kakai ʻa e ʻOtuá, pea ko ia ai kuo nau maʻu ʻa e kotoa ʻo e kau Livaí, ʻi honau lotolotonga. ʻUluaki ke fakahaaʻi ʻa e angaʻofa kia kinautolu, he ko e ʻOtuá naʻá ne fakanofo kinautolu (Teut 12:19 ; 14:29). Pea ko kinautolu, ko e kau maʻu meʻa mei he ʻOtuá pea ke fakahaaʻi ʻe he kakaí ʻenau loto houngaʻia, ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he lelei ʻa e ʻOtuá. Ua, ke nau maʻu ʻa e faleʻi mo e akonaki meia kinautolu, pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau lava hake ai ki tapanekalé, ke fai ʻa e talatalá kia kinautolu ʻoku nau ʻi aí, ʻoku nau lava pe ʻo ʻalu ki he ngaahi kolo ʻo e kau Livaí, mo nau ako ai ki he lelei hono ʻiloʻi ʻo e ʻEikí. Pea ko kinautolu ʻoku nau ʻi he ʻolitá ke tauhi ʻa e fatongia ki he ʻEikí ke nau sio ai ʻoku ʻikai ha fakanofo fakaʻotua ʻe liʻaki ʻi ai, pea ke nau movete ʻi he fonuá ke nau vakaiʻi ʻoku ʻikai ha ʻaitoli mo e lotu fakahē ʻoku fai ʻi he fonuá. Ko kinautolu ia ʻi he laó mo ʻenau ngāue ʻoku faí. Fēfē kitautolu, ʻoku tau ʻia Kalaisi, pea mo e tataki mo e fakaivia ʻa e Laumalie Maʻoniʻoní. ʻOku totonu ke tau fai ʻEne ngāué, ko e fakamoʻui ʻa e kakai, pea hoifua ʻa e ʻOtuá.

Sunday, 3 December 2017

Sapate 3 Tisema, 2017

Siosiua 21:9-19; 15:10, 13, 42, 55; 15:24; 1 Kalo 6:55,57 

Siosiua 21:9-19
"9Pea na‘a nau foaki mei he matakali ‘o ha‘a Siuta mo ha‘a Simione ‘a e ngaahi kolo ‘oku tu‘u heni honau hingoa: 10pea na‘e tō ki ha‘a ‘Ēlone, ko e taha ‘i he ngaahi fāmili ‘o ha‘a Kōhate ‘i he hako ‘o Līvai (he na‘e ‘anautolu ‘a e ‘uluaki talotalo)– 11‘Io, na‘a nau foaki kiate kinautolu ‘a e kolo ‘a ‘Ā‘apa, ko e tupu‘anga ‘o ‘Ānaki (ko Hepeloni ia ‘i he fonua mo‘unga ‘o Siuta), pea mo e ‘api takatakai ki ai. 12Ka ko e tuku‘uta ‘o e kolo mo hono ngaahi vilisi, na‘a nau tuku kia Kēlepi ko e foha ‘o Sīfune moono tofi‘a.
13‘Io, na‘a nau tuku ki he hako ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ‘a e kolo hūfanga ‘o e tangata tāmate, ‘a Hepeloni mo hono ‘api takai, mo Līpina foki mo hono ‘api takai, 14ko Siatili foki mo hono ‘api takai, mo ‘Esitemoa foki mo hono ‘api takai; 15mo Hōloni mo hono ‘api takai, mo Tēpili mo hono ‘api takai; 16mo ‘Eni mo hono ‘api takai, mo Siuta mo hono ‘api takai, ko Pete-sēmesi mo hono ‘api takai; ko e kolo ‘e hiva mei he ongo matakali ko ia. 17Pea mei he matakali ‘o Penisimani, ko Kipione mo hono ‘api takai, ‘a Kepa mo hono ‘api takai; 18‘a ‘Anatoti mo hono ‘api takai, mo ‘Alamoni mo hono ‘api takai: ko e kolo ‘e fā. 19Ko e lau ‘o e ngaahi kolo ‘o e kau taula‘eiki ko e hako ‘o ‘Ēlone, ko e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi ‘api takatakai."

1 Kalo 6:54 “Pea ko eni honau nofoʻanga fakaʻapitanga ʻi honau ngaahi feituʻu. Ko e haʻa ʻEloné ko taha ia ʻi he ngaahi fāmili ʻo Kohaté (he ko kinautolu naʻe fuofua talotalo kiaí”. Ko e matakali Livaí, naʻe ʻikai ke ʻoange hanau ʻelia makehe ʻi he fonuá ʻo hangē ko e ngaahi matakalí ka naʻa nau nofo pē ʻi he fonuá koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e kakaí ʻo e matakali kotoa pē, ʻi heʻenau lotu mo ʻenau hū ki he ʻOtuá. Pea ko e kau Livaí naʻe ʻoange pe kia kinautolu ʻa e ngaahi kolo pe ko e ngoueʻanga ʻi he ngaahi ʻelia pe naʻe vahe ki he ngaahi matakali kehé (Sios 13:4, 33) Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi matakalí, ke nau hanga ʻo vaheʻi ha ngaahi kolo makehe, ke hoko ko e ngaahi kolo hufanga (Nom 35), ko e ngaahi kolo ko iá, ke teuteu pe kinautolu ko e hufangaʻanga maʻa ha taha te ne fai ha meʻa ʻo mate ai ha taha ko ha fakatuʻutamaki, ʻo ʻikai ko ha fakakaukau fakapō. Ko e tuʻutuʻuni ko iá naʻe ngali taʻemahuʻinga pe ki he kakaí, ʻi he taimi naʻe ʻoange aí, ʻi he teʻeki ke hū ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e taimi lahi, ʻoku ʻomai ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e ngaahi akonakí, pea ʻoku ʻikai ngali feʻunga ia kia kitautolu ʻi he momeniti ko iá. Ka ki muʻa atú ʻoku tau lava ʻo sio lelei ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ko iá, kuo ngalo ia ʻiate kitautolu, ko e ʻOtuá ʻoku lelei maʻu pe, ʻo ʻikai ha kovi pe taʻefeʻunga ʻiate ia. Pea ko hotau palopalemá ia, ko e taʻefalala mo taʻefietalangofua ki he ʻOtuá. ʻOua ʻe liʻaki ʻa e ngaahi lesoni ʻo e Tohitapú, koeʻuhí ko hono fakaikiiki ʻoku ngali ʻa e ʻikai ke te fiekau ki aí. Talangofua ki he ʻOtuá ʻi he taimí ni ʻi he kahaʻu te ke toki ʻiloʻi mo mahino leleiange ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo ʻEne ngaahi akonakí. He ko ia pe ʻa e leleí mo poto mo ʻilo, pea ʻoange pe kiate ia, ke poto tokotaha pe ia. He ko Sīsuú naʻe fakaongoongo kakato ki heʻene tamaí, neongo ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ka ko e sīpinga ia ʻo e moʻuí ke tau faí. He naʻá ne pehē ʻi Ketisemani “Kae kehe ke ʻoua naʻa fai ki hoku loto ka ki hoʻoú pē” (Mt 26:30). Ko e sīpinga ia ʻo e talangofua ki he ʻOtuá ʻo tatau ai pē mate mo e moʻui.

Saturday, 2 December 2017

Tokonaki 2 Tisema, 2017

Siosiua 21:1-8; 14:1; Nom 35:2-3 

Siosiua 21:1-8
"1PEA ‘unu‘unu mai ‘a e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o ha‘a Līvai kia ‘Eliesa ko e taula‘eiki, pea kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni, mo e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘o e ngaahi matakali ‘o ha‘a ‘Isileli; 2pea nau lea kiate kinautolu ‘i Sailo, ‘i he fonua ko Kēnani, ‘o pehē, Na‘e tu‘utu‘uni ‘e he ‘Eiki ‘ia Mōsese, ke ‘omi hamau ngaahi kolo nofo‘anga, mo e ngaahi ‘api takai ma‘a ‘emau monumanu 3Ko ia na‘e foaki ‘e ha‘a ‘Isileli ki he kau Līvai mei honau ngaahi tofi‘a ‘a e ngaahi kolo ko eni, mo e ngaahi ‘api takatakai, ‘o hangē koe folofola ‘a Sihova. 4Pea fai ‘a e talotalo ma‘a e ngaahi fāmili ‘o ha‘a Kōhate; pea na‘e tō ki he hako ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ‘a ia ko e fa‘ahinga Līvai, ‘a e kolo ‘e hongofulu mā tolu mei he matakali ‘o Siuta, mo e matakali ‘o Simione, mo e matakali ‘o Penisimani. 5Pea na‘e tō ki hono toe ‘o ha‘a Kōhate ha kolo ‘e hongofulu mei he ngaahi fāmili ‘o e matakali ‘o ‘Ifalemi, mo e matakali ‘o Tani, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase. 6Pea na‘e tō ki ha‘a Kēsoni ha kolo ‘e hongofulu mā tolu mei he ngaahi vahe ‘o e matakali ‘o ‘Īsaka, mo ‘Āseli, mo Nafitalai, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase ‘i Pēsani. 7Na‘e tō ki ha‘a Mēlali mo honau ngaahi fāmili ha kolo ‘e hongofulu mā ua mei he matakali ‘o Lūpeni mo Kata, mo Sepulone. 8Pea na‘e foaki ‘e ha‘a ‘Isileli ki he kau Līvai ‘a e ngaahi kolo ko eni, mo e ngaahi ‘api takatakai, ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese. Na‘a nau talotalo ki ai."

Sios 21:1 “Pea ʻunuʻunu mai ʻa e houʻeiki ʻulumotuʻa ʻo haʻa Livaí kia ʻEliesa ko e taulaʻeiki pea kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni mo e houʻeiki ʻulumotuʻa ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí. Ko e kau Livaí ʻoku nau tokanga he ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e kotoa ʻo e kakaí he naʻa nau tatali pe, kaeʻoua kuo maau ʻa e fakanofonofo ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ki honau tofiʻa, kae kimuʻa ʻa e fai ʻenau kolé kia Siosiuá, naʻe ʻikai ke kau ʻa e haʻa Livaí ia, ʻi he maʻu tofiʻa ʻi he fonuá ʻi he lotolotonga honau fanga tokouá. Ko e kau Livaí, naʻe ʻi ai ʻenau totonu ke nau maʻu ʻa e vahe hongofulu, pea mo e polopolo, pea kuo nau maʻu ʻa e ngaahi kolo ʻe fāngofulu mā valu, ko honau nofoʻanga. Ka naʻe ʻikai ke nau talotalo ke teuteu maʻae kotoa ʻo e kau maʻoniʻoni, ko e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi. Ko e kakai tapu ko e faʻahinga ko iá naʻá ke meʻa tonu (1 Pita 2:9) pea kuopau ke nau ʻinasi ʻaki ia. Naʻa nau langa ʻenau ʻeke ko ení ʻi ha makatuʻunga lelei, naʻe ʻikai ko haʻanau lelei, pe ko e ngāue ʻanautolu, ka ko e fakakaukau faka-ʻOtuá. Ko e fekau ʻa e ʻOtuá naʻe ʻi he nima ia ʻa Mosese, ke ʻoange haʻanau ngaahi kolo. Ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli naʻá ne fehuʻi eni, pea ko e kau Livai, kuopau ke nau teuteu lelei ki ai. Ko hotau ʻEiki ko Sīsū, ko e tuʻi ia ʻo e siasi fakakalisitiane naʻá ne fakanofo mo ne pehē, “Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku Malanga ʻaki ʻa e Kosipelí, ke nau maʻu honau tauhí mei he kosipeli”. (1 Kol 9:14). Ko e konga ʻe ua ke tau tokanga ʻi he veesí ni. 1) Ko e siasi, kuopau ke ne poupou ki heʻene kau ngāue, he ko e fatongia ia ʻo e siasí, peá ne fai ʻi he leleitahá mo e totonu. 2) Ko e kau ngāué kalisitiane, ke ʻoua ʻe fakaholomui ʻa e kosipelí ʻi heʻenau tokanga ki he tokoni ʻoku fai kia kinautolu, he ʻoku faingofua pe hono mioʻi honau ʻulungaangá ʻe he ngaahi meʻa ʻo māmaní, pea nau kui ai, pea taʻeʻaonga ’a e ngāue naʻe faí.

Friday, 1 December 2017

Falaite 1 Tisema, 2017

Siosiua 20:7-9; 21:11, 32, 36; Eki 21:13; Nom 35:15; 1 Kalo 6:16; Lk 1:39

Siosiua 20:7-9
"7Ko ia na‘a nau tapui ‘a Kētesi ‘i Kāleli, ‘i he fonua mo‘unga ‘o Nafitalai, mo Sikemi ‘i he fonua mo‘unga ‘o ‘Ifalemi, mo Kiliati-a‘apa ‘i he fonua mo‘unga ‘o Siuta (ko Hepeloni ia). 8Pea ‘i Tu‘a-Soatani fe‘unga mo Sielikō, ‘i hahake, na‘a nau tuku ‘a Pēseli, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i he toafa, ‘i he Misoa na‘e kau ki he matakali ‘o Lūpeni; pea mo Lemoti ‘i Kiliati ‘i he matakali ‘o Kata, pea mo Kōlani ‘i Pēsani mei he matakali ‘o Manase. 9Ko e ngaahi kolo tu‘utu‘uni ia ma‘a ha‘a ‘Isileli kotoa, mo e muli na‘e nonofo mo kinautolu, ke hola ki ai ha taha kuo ne te‘ia fāinoa ha taha, ke ‘oua na‘a mate ia ‘i he ngāue ‘a e tongi-toto, kae‘oua ke ne tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fakataha."





Sios 20:9 “Ko e ngaahi kolo tuʻutuʻuni ia maʻa haʻa ʻIsileli kotoa, mo e muli naʻe nonofo mo kinautolu. ʻOku tau maʻu ʻi heni ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi kolo hufanga naʻe ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Ko ia naʻa nau pehē ke tapui ʻa e ngaahi kolo ko ení, ko e lea kamata ia honau fokotuʻu (v.7). Ko e kakai foʻou ʻi ha fonua foʻou, naʻe fiemaʻu ki ai ha puleʻanga foʻou. Ko e ngaahi taʻu lahi kimuʻa, naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Mosese ʻa e anga ʻo e ngāue ʻae puleʻanga ko ení. Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtua ʻo ʻIsilelí ke faí, ʻi he taimi te nau hū ai ki he fonua ʻo e talaʻofá, ke nau vaheʻi ha ngaahi kolo pau “Ko e ngaahi kolo hufanga”, pea ko e ngaahi kolo ko iá, ke tuʻu movete holo pē ʻi he fonuá. Pea ko honau taumuʻá ke maluʻi ʻa e taʻe-faitotonú, kae tautefito ki he ngaahi keisi ʻo e faisauní. Fakatātaá: kapau ko e ngāue fakatuʻutamaki haʻa taha ʻo mate ai ha taha kehe, ʻe lava ke ne hola ki ha kolo hufanga, ko e feituʻu pe ia te ne hao aí, kaeʻoua kuó ne maʻu ʻa e fakamaau totonu. Ko e kau Livaí naʻa nau faifatongia ʻi he ngaahi kolo ko ení. Te nau fakapapauʻi ko e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá ki he fakamaauʻangá, te nau tauhi ki ai (Nom 35:6 ; 35:11-28). Ko e ʻuhinga ʻo e hingoa ʻo e ngaahi kolo hufanga ko ení, ko e ʻai pe ia kia Kalaisi ko hotau Hufangaʻanga. Ko Ketesi, ʻoku ʻuhinga ko e maʻoniʻoni ko ʻetau hufanga he maʻoniʻoni ʻa Sīsuú, ko Sikemi, ko ha uma, ko e puleʻanga ʻoku ʻi hono funga umá, ko Hepeloni, ko e feohi mo e kau tuí, naʻe ui kinautolu ke feohi mo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEiki, ko Peseli, ko ha kolotau, ko e fuʻu malohi ia kia kinautolu kotoa pe, ʻoku falala kia Kalaisí. Ko Lemoti, ko e maʻolunga, pe ko e hakeakiʻi, ko Kalaisí naʻe hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtuá ki hono nima toʻomataʻú, ko Kolani ko e fiefia mo e hakailangitau, ʻia Kalaisí, ko e kotoa ʻo e kau maʻoniʻoni kuo fakatonuhia, pea ko e langilangi ko e fou kotoa mai eni ʻi hotau kolo hufangaʻanga ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Thursday, 30 November 2017

Tu'apulelulu 30 Novema, 2017

Siosiua 20:1-6; Ekisoto 21:13; Nomipa 35:6,11,12,14; Teuta. 19:29

Siosiua 20:1-6
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Siosiua. 2‘O pehē, Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Mou vahe‘i hamou ngaahi kolo hūfanga, ‘a ia na‘a ku lea ai kiate kimoutolu ‘ia Mōsese; 3koe‘uhi ke hola ki ai ‘a e tāmate kuo ne te‘ia ha taha ko e fāinoa mo e ta‘e‘ilo: ke ai hamou hūfanga mei he tongitoto. 4Pea te ne hola ki ha taha ‘o e ngaahi kolo ko ia, pea te ne tu‘u ‘i he matanikolo, ‘o fakamatala ‘ene me‘a ki he mātu‘a ‘o e kolo ko ia; pea te nau fakahoko ia ki he kolo, pea te nau tuku hano ‘api ke ne nofo mo kinautolu. 5Pea kapau ‘e tuli ‘e he tongitoto kiate ia, ka ‘e ‘ikai te nau tuku ia ki hono nima, ‘a e tangata tāmate, koe‘uhi ko ‘ene taa‘i ‘a e tangata ko ē ko e fāinoa, ka na‘e ‘ikai ko e fehi‘a fuoloa ki ai. 6Pea te ne nofo ‘i he kolo ko ia, ‘o a‘u ki he‘ene tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fakataha ke fai hono fakamaau, ‘o a‘u ki he pekia ‘o ia na‘e taula‘eiki-lahi ‘i he taimi ko ia: pea ‘e toki foki ‘a e tangata tāmate, ‘o ‘alu ki hono kolo mo hono fale, ‘a e kolo na‘a ne hola mei ai."

Sios 20:1,2 “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, Mou vaheʻi hamou ngaahi kolo hufanga ʻa ia naʻá ku lea ai kiate kimoutolu ʻia Mosese”. Ko e ngaahi kolo hufangá ʻoku makehe pe kinautolu mei he toenga ʻo e ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí. Ko ha kakai foʻou, ʻi ha fonua foʻou, naʻá ne fiemaʻu ha puleʻanga foʻou ʻoku totonu ke ngāue. Ko e taha ʻi he ngaahi ngāue naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke fai, ʻi he taimi te nau hū ai ki he fonua ʻo e talaʻofá, ke nau vaheʻi ha ngaahi kolo pau. “Ko e ngaahi kolo hufanga” ʻo nau fokotuʻu kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe pe ʻo e fonuá. Ko honau ngaahi taumuʻá ke maluʻi ʻa e fakamaau taʻetotonú, kae tautefito ʻi he ngaahi keisi ʻo e fai sauní. Ko e sīpingá, kapau leva ʻe fai ʻe ha taha ha meʻa fakatuʻutamaki ʻo mate ai ha taha kehe, ʻo ʻikai ko haʻane fakakaukau tamate, ʻe lava ke ne hola ki ha kolo hufanga ke ne hao ki ai, kaeʻoua kuó ne maʻu ʻa e fakamaau totonu. Ko e kau Livaí te nau ngāue ki he ngaahi kolo ko ení. Pea te nau fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo e fakamaauʻanga mo lelei ke tauhi Ko Sīsū Kalaisi hotau “Kolo hufanga” (Hep 6:18-20) He ko e fakamoʻui ʻokú ne foakí ʻoku faikehekehe ia mo e hufanga ʻoku foaki ki he tokotaha tamate tangatá. Ko hono moʻoní ko e tokotaha angahalá kuopau ia ke haʻu kia Kalaisi (Mt 11:28-30). Pea ko e moʻoni ʻe tahá ko ia naʻe ʻuluaki haʻu ia kia kitautolu (Lk 19:10). Ko e kau faifekau Livaí naʻa nau ngāue ʻi he ngaahi kolo hufanga ʻo ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke nau ʻalu kinautolu ʻo kumi ʻa e kakaí ke tokoniʻi. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai kia Kalaisí ʻoku ʻikai ha fakamaauʻanga ke fakapapauʻi ʻoku tau halaia. ʻOku tau ʻiloʻi pe ʻoku tau halaia! Ko e ʻuhinga ia naʻa tau hola ai kia Kalaisí. Naʻe ʻikai ke tau tuʻu pe ʻi he matapaá ʻo talitali ai. Naʻa tau hū ki he matapā kuo fakaava (Sn 10:9) Pea naʻe talitali kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻo tau ʻiloʻi fakalelei, heʻikai ke tau toe sio ʻi he halaiá (Sn 5:24 ; Lm 8:1). Ko e toko taha ne hola ki he kolo hufangá te ne kei ʻi ai pe he koló ka ko kitautolu ʻoku tau hū atu mo hū mai ʻo maʻu meʻakai (Sn 10:9).