Fakamaau 20:24-29; Teutalonome 10:8; 18:5; Siosiua 18:1;
24:33; 1 Samiuela 4:3,4
Fakamaau 20:24-29
"24Pea toe ‘unu‘unu atu ‘a ha‘a ‘Isileli ki ha‘a Penisimani ‘i hono ua ‘o e ‘aho. 25Pea ‘alu atu ‘a Penisimani mei Kipea ke fakafetaulaki kiate kinautolu ‘i hono ‘aho ua, pea nau toe taa‘i ki he kelekele ha toko taha mano mā toko valu afe ‘o ha‘a ‘Isileli, ko e kau to‘o heletā kotoa pē. 26Pea ‘alu hake ‘a ha‘a ‘Isileli kotoa pē mo e kakai kotoa, pea nau a‘u ki Pēteli, ‘o nau fetāngihi, mo nau nofo ‘i he potu ko ia ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘o nau ‘aukai ‘i he ‘aho ko ia ‘o efiafi; pea nau feia ‘i he ‘ao ‘o Sihova hani feilaulau-mōifua moni feilaulau-‘ofa. 27Pea huhū ‘e ha‘a ‘Isileli kia Sihova, (he na‘e ‘i he potu ko ia ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o ‘Elohimi ‘i he ngaahi ‘aho ko ia, pea fakafeangai ki ai ‘i he ngaahi ‘aho ko ia ‘e Finiasi ko e foha ‘o ‘Eliesa ko e foha ‘o ‘Ēlone) ‘o pehē, Ka u toe ‘alu atu koā ke fakahoko tau mo e hako ‘o Penisimani ko hoku tokoua, pe te u tuku? 28Pea folofola mai ‘a e ‘Eiki, ‘Alu hake pē, he ko e ‘apongipongi te u tuku ia ki ho nima.
29Pea fakatoka malumu ‘e ‘Isileli takatakai ki Kipea."
Fakamaau
20:24 “Pea toe ʻunuʻunu atu ʻa haʻa ʻIsileli ki haʻa Penisimani ʻi hono ua ʻo e
ʻahó”.
Ko e hili
eni ʻa e fetangihi ʻa haʻa ʻIsileli he ʻao ʻo e ʻEikí mo toe ʻeke ai pē ki he
ʻEikí, pe tenau toe fakahoko tau ai pe mo e haʻa Penisimaní ko e tali ʻa e
ʻEikí, “ʻAlu atu pe ki ai” pea ko e ʻuhinga ia ʻo ʻenau toe ʻunuʻunu atu ki
haʻa Penisimani pea hanga mai ʻa e haʻa Penisimaní ʻo nau taaʻi ai pe ʻa
ʻIsileli ha toko 18,000 ʻi he ʻaho hono uá ʻo nau toe ulungia pē. Neongo naʻe
fakangofua ʻe he ʻOtuá ʻo fakakaukau ʻa ʻIsilelí ia ki he ikuna, kae toe fai pe
ʻe he ʻOtuá honau akoʻi ʻo ʻIsileli, he ko ʻenau fetangihi ko e fakaʻilonga ʻo
ʻenau taʻeloto ki he ola ʻo e taú kuo nau maʻu. Kaekehe, ko e moʻui
fakalaumalie, ko ha moʻui ʻoku siviʻi, he ko e ʻOtuá ʻoku ngāue he meʻa kotoa
pe, peaʻoku fou mai ʻi he ngaahi faingataʻa, koeʻuhi ke toʻo kituʻa ʻa e ngaahi
meʻa ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku „ikai fakahoifua kiate Ia. Pea ʻoku totonu leva ke
ʻoua te tau sio ki he ngaahi faingataʻa ko e tautea. Tokangaʻi ange, ko e ʻOtuá
ʻoku ʻikai ke ne ngāue ke ngaohi kitautolu ke tau fiefia, ka ke fakakakato ʻene
kaveinga moʻuí. Pea ʻoku ʻikai ko e palomesi ko eni maʻae tokotaha kotoa pē, ka
ʻoku maʻa kinautolu pe ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá he naʻe ui kinautolú ʻo fakatatau
ki heʻene taumuʻá (Lo 8:28) Pea ko kinautolu kuo ui pe “ului” ko kinautolu ia
kuo hūkia ʻe he Laumalie Maʻoniʻoní ʻo nau malava ai ke nau maʻu ʻa Kalaisi pea
ko e kakai pe ia ʻoku hā ai ʻa e meʻa foʻou, he ko ha ʻatamai foʻou kuo ʻai ai
ʻa e moʻuí. ʻOku nau falala ki he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ko e moʻui ko e ʻai
koloa, he ʻoku nau sio atu kinautolu ki heʻenau nofo malu ʻi hevani ʻo ʻikai ʻi
māmani pea ʻoku nau ako ke nau tali, ʻoua ʻe lotomamahi ʻa e langa mo e
fakatanga koeʻuhí ko e ʻOtuá ʻoku ʻiate kinautolu.
ʻOkú ke ʻofa ki he ʻOtuá mo tali loto lelei ʻa e
meʻa kotoa pē ʻo e ʻaho takitaha? Tuʻu foki ʻi he ʻEikí hoʻo manako maʻu pe.
No comments:
Post a Comment