Friday, 4 November 2016

Falaite 4 Novema, 2016

Nomipa 22:1-4, 33:48 ; ʻEkisoto 15:15; Fakamaau 11:25 

Nomipa 22:1-4
"(1) PEA vakai ‘e Pēlaki, ko e ‘alo ‘o Sīpoa, ‘a e ngaahi me‘a kuo fai ‘e ‘Isileli ki he kau ‘Āmoli. (2) Pea mātu‘aki līfusia ‘a Moape ki he kakai ko ē, he ko e kakai lahi: pea nau hoha‘a telia ‘a ha‘a ‘Isileli. (3) Pea lea ‘a Moape ki he mātu‘a Mitiani, Ko ‘eni, ‘e ‘emohia ‘e he hōsitē ni ‘a e me‘a kotoa ‘oku takatakai kiate kitautolu, ‘o hangē ko e ‘emohia ‘e he pulu ‘a e musie ‘o e vao. (4) Pea ko Pēlaki ko e ‘alo ‘o Sīpoa na‘e Tu‘i Moape ‘i he taimi ko ia."

Nomipa 33:48
"(48) Pea nau hiki mei he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō."

ʻEkisoto 15:15
"(15) Toki tāfu‘ua ‘a e hou‘eiki ‘o ‘Ītomi ia. Ko e kau to‘a ‘o Moape kuo nau puke ‘i he fakalīfulifusia: Kuo vai ‘a e nofo Kēnani kotoa."

Fakamaau 11:25 
"(25) Pea ko eni, hoke lelei hake koā ‘ia Pēlaki ko e foha ‘o Sīpoa ko e Tu‘i Moape? Pea hono momo‘i fakakikihi ‘e ia mo ‘Isileli, pe fai tau mo kinautolu?"

Ko ʻIsileli eni ʻi Moape ʻi he kauvai ʻo Sonatani ʻo hanga ki Seliko (21:36). Ko e ngataʻanga ʻeni ʻo e fononga ʻa ʻIsileli, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he tohi Nomipá, pea naʻe toki hoko atu ʻa e fakamatalaʻi ʻo e fononga ʻa ʻIsilelí ʻe he Tohi Siosiuá. ʻI he Vahe 22-24 ʻoku toʻo mamaʻo ai kitautolu mei he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí. ʻOku tau tokanga heni kia Pelaki, ko e tuʻi Moape, pea mo Pelaní. Ko Pelani naʻe totongiʻi ia ʻe Pelaki, ke ne fakaʻauha ʻa ʻIsileli, ʻi he ʻuhinga fakalaumalie. Ko Moape heʻikai ke fehangahangai mo ha kau tau ʻIsileli. Ka naʻe ʻilo ʻe Pelaki, ko hono filí ko Sihoni, kuo ikunaʻi ia ʻe ʻIsileli. Pea ko e ʻuhinga ia, ʻo ʻene manavahē naʻa ko ia mo hono puleʻangá ʻe hoko, ʻi hono ikunaʻí. Ka kuo tāpui ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli, ke ʻoua te ne ʻohofi fakakautau ʻa Moape (Teutalonome 2:1-9). Naʻe ʻikai ʻilo eni ia ʻe Pelaki, pe naʻe ʻikai tui ia ki ai. Pea ko ia mo hono kakaí, naʻa nau mate he manavahē. Naʻe ʻilo pe ʻe Pelaki ia he ʻikai lava ia o fehangahangai mo ʻIsileli ʻi he malaʻe taú pea ne ikuna. Ka naʻá ne fakapapauʻi pe ʻe ia ke nau fepaki mo ʻIsilelei ʻi ha lēvolo ʻe taha, ko e tau fakalaumalié. Pea ʻi heʻenau manavahē, naʻá nau fetuʻutaki ki he kau mātuʻa Mitianí ko ʻenau ʻamanaki te nau fai ha faʻahinga meʻa ke nau hao ai. ʻOku ʻuhinga pehē pe ʻa e tangata fakamāmaní, ʻoku fā holo ko e fakamahalo pe. Ki ha meʻa ke hao ai mei heʻene manavahē. Ko e taumuʻa ia, naʻe ui ai ki tautolu ʻe he ʻOtuá ʻia Kalaisi, ko ʻetau moʻuí ʻoku tuʻu kotoa ʻiate ia. Pea ko e moʻui taʻengatá kuo ʻosi kamata, pea mo hono fiefiá, he neongo ʻoku tau ʻi he sino fakataimi pe, ko e sino teuteu, mo e ʻamanaki lelei ki he sino taʻengata, ʻe foki mai mo Kalaisi ke fakakakato ʻa e huhuʻi hotau sinó. (Lo 8:25)

No comments:

Post a Comment