Thursday, 30 November 2017

Tu'apulelulu 30 Novema, 2017

Siosiua 20:1-6; Ekisoto 21:13; Nomipa 35:6,11,12,14; Teuta. 19:29

Siosiua 20:1-6
"1PEA folofola ‘a Sihova kia Siosiua. 2‘O pehē, Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, Mou vahe‘i hamou ngaahi kolo hūfanga, ‘a ia na‘a ku lea ai kiate kimoutolu ‘ia Mōsese; 3koe‘uhi ke hola ki ai ‘a e tāmate kuo ne te‘ia ha taha ko e fāinoa mo e ta‘e‘ilo: ke ai hamou hūfanga mei he tongitoto. 4Pea te ne hola ki ha taha ‘o e ngaahi kolo ko ia, pea te ne tu‘u ‘i he matanikolo, ‘o fakamatala ‘ene me‘a ki he mātu‘a ‘o e kolo ko ia; pea te nau fakahoko ia ki he kolo, pea te nau tuku hano ‘api ke ne nofo mo kinautolu. 5Pea kapau ‘e tuli ‘e he tongitoto kiate ia, ka ‘e ‘ikai te nau tuku ia ki hono nima, ‘a e tangata tāmate, koe‘uhi ko ‘ene taa‘i ‘a e tangata ko ē ko e fāinoa, ka na‘e ‘ikai ko e fehi‘a fuoloa ki ai. 6Pea te ne nofo ‘i he kolo ko ia, ‘o a‘u ki he‘ene tu‘u ‘i he ‘ao ‘o e fakataha ke fai hono fakamaau, ‘o a‘u ki he pekia ‘o ia na‘e taula‘eiki-lahi ‘i he taimi ko ia: pea ‘e toki foki ‘a e tangata tāmate, ‘o ‘alu ki hono kolo mo hono fale, ‘a e kolo na‘a ne hola mei ai."

Sios 20:1,2 “Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Siosiua, ʻo pehē, Mou vaheʻi hamou ngaahi kolo hufanga ʻa ia naʻá ku lea ai kiate kimoutolu ʻia Mosese”. Ko e ngaahi kolo hufangá ʻoku makehe pe kinautolu mei he toenga ʻo e ngaahi kolo ʻo ʻIsilelí. Ko ha kakai foʻou, ʻi ha fonua foʻou, naʻá ne fiemaʻu ha puleʻanga foʻou ʻoku totonu ke ngāue. Ko e taha ʻi he ngaahi ngāue naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ke fai, ʻi he taimi te nau hū ai ki he fonua ʻo e talaʻofá, ke nau vaheʻi ha ngaahi kolo pau. “Ko e ngaahi kolo hufanga” ʻo nau fokotuʻu kinautolu ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe pe ʻo e fonuá. Ko honau ngaahi taumuʻá ke maluʻi ʻa e fakamaau taʻetotonú, kae tautefito ʻi he ngaahi keisi ʻo e fai sauní. Ko e sīpingá, kapau leva ʻe fai ʻe ha taha ha meʻa fakatuʻutamaki ʻo mate ai ha taha kehe, ʻo ʻikai ko haʻane fakakaukau tamate, ʻe lava ke ne hola ki ha kolo hufanga ke ne hao ki ai, kaeʻoua kuó ne maʻu ʻa e fakamaau totonu. Ko e kau Livaí te nau ngāue ki he ngaahi kolo ko ení. Pea te nau fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻo e fakamaauʻanga mo lelei ke tauhi Ko Sīsū Kalaisi hotau “Kolo hufanga” (Hep 6:18-20) He ko e fakamoʻui ʻokú ne foakí ʻoku faikehekehe ia mo e hufanga ʻoku foaki ki he tokotaha tamate tangatá. Ko hono moʻoní ko e tokotaha angahalá kuopau ia ke haʻu kia Kalaisi (Mt 11:28-30). Pea ko e moʻoni ʻe tahá ko ia naʻe ʻuluaki haʻu ia kia kitautolu (Lk 19:10). Ko e kau faifekau Livaí naʻa nau ngāue ʻi he ngaahi kolo hufanga ʻo ʻIsilelí, naʻe ʻikai ke nau ʻalu kinautolu ʻo kumi ʻa e kakaí ke tokoniʻi. ʻI he taimi ʻoku tau ʻalu ai kia Kalaisí ʻoku ʻikai ha fakamaauʻanga ke fakapapauʻi ʻoku tau halaia. ʻOku tau ʻiloʻi pe ʻoku tau halaia! Ko e ʻuhinga ia naʻa tau hola ai kia Kalaisí. Naʻe ʻikai ke tau tuʻu pe ʻi he matapaá ʻo talitali ai. Naʻa tau hū ki he matapā kuo fakaava (Sn 10:9) Pea naʻe talitali kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻo tau ʻiloʻi fakalelei, heʻikai ke tau toe sio ʻi he halaiá (Sn 5:24 ; Lm 8:1). Ko e toko taha ne hola ki he kolo hufangá te ne kei ʻi ai pe he koló ka ko kitautolu ʻoku tau hū atu mo hū mai ʻo maʻu meʻakai (Sn 10:9).

Wednesday, 29 November 2017

Pulelulu 29 Novema, 2017

Siosiua 19:49-51; 14:1; 18:10; 24:30


Siosiua 19:49-51
"49Pea ‘osi ai ‘enau vahe fonua mo tu‘utu‘uni kau‘ā; pea na‘e foaki ‘e ha‘a ‘Isileli ha tofi‘a kia Siosiua ko e foha ‘o Nuni ‘i honau lotolotonga: 50‘o hangē ko e fekau ‘a e ‘Eiki na‘a nau tuku kiate ia ‘a e kolo na‘a ne kole ki ai, ‘a Tīminati-sela ‘i he fonua mo‘unga ‘o ‘Ifalemi: pea na‘a ne langa ‘a e kolo ‘o nofo ai. 51Ko e ngaahi tofi‘a eni na‘e vahe ‘e ‘Eliesa ko e taula‘eiki, mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni mo e hou‘eiki ‘ulumotu‘a ‘i he ngaahi matakali ‘a ha‘a ‘Isileli, ‘o nau fai talotalo ki ai ‘i Sailo, ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ‘i he mata Tēniti Fe‘iloaki‘anga. Pea ‘osi ai ‘enau vahe fonua."

Sios 19:49 “Pea ʻosi ai ʻenau vahe fonua mo e tuʻutuʻuni kauʻā, pea naʻe foaki ʻe haʻa ʻIsileli, ha tofiʻa kia Siosiua ko e foha ʻo Nuni ʻi honau lotolotonga ʻo hangē ko e fekau ʻa e ʻEikí. “Ko e lava ʻeni hono vahe ʻa e fonua ko Kenaní ki he ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí. Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga elei naʻe makatuʻunga ai ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻa e kauʻāfonua ʻo e ngaahi tofiʻa taki, pea ke ʻoua naʻa liliu ʻa e fonua ʻo e talaʻofa ki ha fiemaʻu taautaha ʻa e kakaí. 1) Ko e ngaahi kauʻa naʻe ʻoange ki he matakali takitaha ko honau ʻelia ia, ko hono fakaʻaiʻai ʻenau fepikiʻakí, mo ʻenau tahá ke malohi ʻa e matakali takitaha. 2) Ko e ngaahi kauʻafonua ʻokú ne laineʻi ʻa e ngaahi ʻelia ʻo e faifatongia mo e monūʻia, ke lava ʻo tokoni ki he matakali takitaha ke nau tupu mo matuʻotuʻa. 3) Ko e ngaahi kauʻa ke ne holoki ʻa e fepakipaki pea ke ne taʻofi ʻa e holi ʻa ha taha ke nofo ʻi he ngahai ʻelia pe ia ʻoʻona. 4) Ko e ngaahi kauʻaá naʻe fakakakato ʻa e palomesi tofiʻa ki he matakali taki taha, naʻe ʻoange pe ia kimuʻa, ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sekopé. (Sen 48:21,22). Ko Siosiuá naʻá ne tatali pe kaeʻoua kuo kakato kotoa ʻa e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ʻi honau ngaahi tofiʻa kimuʻa ia pea ne toki fiemaʻu ha ʻelia moʻona, naʻá ne fiemalie pe ʻoka taʻefeʻunga ʻa e ʻelia, kaeʻoua kuó ne sio kia kinautolu mo e kotoa honau ngaahi feituʻu takitaha, pea ko e sīpinga ia ki he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu kakaí mo e kau lotu moʻoní. Naʻe fiemaʻu ʻe Siosiua ke ne maʻu ʻa Timinate-sela, ʻoku ʻikai ko ha kolo lahi ʻeni, pe tuʻu ʻi he feituʻu lelei tahaʻo e fonuá ka ʻoku tuʻu pe ia ʻo ofi ki Sailo, ʻa e feituʻu ʻoku tuku ai ʻa e ʻaʻake ʻo Sihová. Kuopau ke tau kaungāngāue mo Sihova, ʻo kapau ʻoku tau fiemaʻu ke ʻilo ʻa hono finangaló, pea kuopau heʻikai ke tau falala ki heʻetau mahino pe aʻusiá (Palo 3:6) pea kuopau ke tau maʻu ʻa e mahino ko iá, koeʻuhi ke tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá. Ko Siosiuá naʻá ne mei lava pe ke ne fili ʻa e feituʻu taki taha ʻo e fonuá maʻa hono tofiʻa, ka naʻá ne tuku ʻa e kakai kehe ke nau ʻuluaki, pea ke nau maʻu ʻa e ʻelia lelei taha ʻo e fonuá he ko ia pe ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua fakaleveleva mo taʻengata (1 Kol 10:24 ; Filipai 2:2-4)

Tuesday, 28 November 2017

Tusite 28 Novema, 2017

Siosiua 19:40-48; Fkm 1:35; 18:1,27,29

Siosiua 19:40-48
"40Ko hono fitu ‘o e talotalo na‘e tonu ki he matakali ‘o ha‘a Tani mo honau ngaahi fāmili. 41Pea ko e kau‘ā ‘o honau tofi‘a ‘a Sola, mo ‘Esitaoli, mo ‘Ili-semesi; 42mo Sa‘ala-pini, mo ‘Esialoni, mo ‘Ītela; 43mo ‘Eiloni, mo Tīmina, mo ‘Ekiloni; 44mo ‘Eliteke, mo Kipetoni, mo Pealati; 45mo Sīhuti, mo Pene-pēlaka, pea mo Kati-limoni; 46mo Me-siakoni, mo Lākoni, mo e tafafonua ‘oku fehangahangai mo Siopa. 47Ka ko e vahe ‘o ha‘a Tani na‘e ‘ikai ke ngata ai, ka na‘e ‘alu atu ‘a ha‘a Tani, ‘o tau mo Lēsemi, ‘o nau hamu ia, ‘o taa‘i ‘aki ‘a e mata ‘o e heletā, ‘o nau ma‘u ia ‘o nofo ai, ‘o nau fakahingoa ‘a Lēsemi ko Tani, ‘o tatau mo e hingoa ‘o honau tupu‘anga ko Tani. 48Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a Tani mo honau ngaahi fāmili; ko honau ngaahi kolo ia mo honau ngaahi vilisi."


Sios 19:40 “Ko hono fitu ʻo e talotaló naʻe tonu ki he matakali ʻo haʻa Taní mo honau ngaahi fāmili.” Ko e tofiʻa eni ʻo e haʻa Taní. Ko Taní ko e tama ia ʻi he fānau tangata ʻa e ongo sinifu ʻo Sekopé, ko ha matakali ia naʻe puleʻi ʻe he kau fakamaau kinautolu pea pehē pe mo e ngaahi matakali kehé, ʻo fai ʻaki ʻa e poto mo e founga mo e fakaʻohovale pe kuo maʻu ʻa e ngaahi faingamalie ke fakafepakiʻi hono ngaahi filí, ʻo hangē ha ngata ʻokú ne uʻu fakafokifā pe ʻa e muivaʻe ʻo e tokotaha fonongá, pea ko e lave ia kia Samisoni, naʻe kau ʻi he matakali ko eni ʻo Taní, naʻe fakamaau ki ʻIsileli, pea ne fakahaofi kinautolu mei he nima ʻo e kau Filisitiá, ʻo ʻikai ko e kau fakamaau kehe, ke fai tau mo e kau Filisitiá ʻi he ngaahi malaʻetaú. Ka naʻe taʻeʻamanekina ke ne tanu ʻa e kau Filisitiá ʻi he ʻauha ʻa e temipale ʻo Takoni, ko e ʻotua tamapua ʻo e kau Filisitiá, ʻo hangē ko hono tala ʻe Sekopé. ʻOkú ne uʻu ʻa e vaʻe ʻo e hoosí. Ko e tō foʻohake ʻa ia ʻoku heka ai. ʻI he hoko atu ʻa e tala ʻo Taní, “Ko hoʻo fakamoʻuí kuo tatali ki ai, ʻe Sihova” (Sen 49:18). Naʻá ne fakamamafaʻi kia Tani te ne hoko ko e taki malohi ʻo kapau te ne falala ki he ʻOtuá tokotaha pē ʻo ʻikai ko hono malohí mo e poto fakanatulá. He ko kinautolu ʻoku malohi, mo manakoa pe taleniti„ia, ʻoku toutou ai ʻa e faingofua ke nau falala pe kiate kinautolu, ʻi heʻenau falala ki he ʻOtuá, ʻa ē naʻá ne ʻoange kia kinautolu ʻenau ngaahi meʻaʻofá. Ko e matakali eni ʻo Taní kuo nau maʻu tofiʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofa, ʻo nau fakakakato ʻa e tala muʻaki naʻe fai kia kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻia Sekope ko honau tupuʻanga. Ko ia, ʻoku tuha mo kitautolu kuo tau kau ʻi he fāmili ko eni ʻo e ʻOtuá, ʻi heʻeta tuʻu ʻia Kalaisi, ko e fakakakatoʻanga ʻo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ke tau fakafetaʻi ki he ʻOtua ʻi he meʻa ʻoku tau ʻi ai pea ke ne maʻu mo ʻetau falala ʻo ʻoua ʻe fetoʻoaki, tuʻunga ʻi he ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá kuo tau taʻimālie ʻi he ngaahi ʻahó ni.

Monday, 27 November 2017

Monite 27 Novema, 2017

Siosiua 19:32-39; Teut 33:23

Siosiua 19:32-39
"32Pea ko hono ono ‘o e talotalo na‘e tonu ki ha‘a Nafitalai, ‘io, ki ha‘a Nafitalai mo honau ngaahi fāmili. 33Pea ko honau vahe na‘e kamata mei Hēlefi mo e ‘oke ‘i Sa‘ananimi, pea kau ai ‘a ‘Ataminekepi, mo Siapinili, ‘o fai atu ki Lākumi; pea na‘e tū‘ulu ki Soatani. 34Pea afe ‘a e kau‘ā ki lulunga ki ‘Asenoti-Tepoa, ‘o ‘alu atu mei ai ki Hūkoki: pea ne lave ki Sepulone mei he tonga, pea ki ‘Āseli mei lulunga pea ki Siuta-Soatani mei hahake. 35Pea ko e ngaahi kolo ‘aa‘i ko Sītimi, Sieli, mo Hāmati, ‘a Lākati mo Kineleti: 36mo ‘Ātama, mo Lama, mo Hasoa: 37mo Kētesi, mo ‘Etilei, mo ‘Enihasoa; 38mo ‘Īloni, mo Mikitali-‘ela, ‘a Hōlemi mo Pete-‘ānati, mo Pete-semesi: ko e kolo ‘e hongofulu mā hiva mo honau ngaahi vilisi. 39Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a Nafitalai mo honau ngaahi fāmili; ko honau ngaahi kolo mo honau ngaahi vilisi."

Sios 19:32 “Pea ko hono ono ʻo e talalotó naʻe tonu ki haʻa Nafetalaí, ʻio ki he haʻa Nafetalaí mo honau ngaahi fāmilí”. Ko e hingoá ni ko hono ʻuhingá “Ko e fefaʻuhi”, ko hono tapuaki ʻoku ʻuhinga ia ki he “ikuna ʻo e fefaʻuhi”, he ʻokú ne hangē ha tia kuo tukuangé, ʻo taʻe ʻi ai haʻane hū ʻo kau ʻi he ngaahi faingataʻá, ʻo hangē ko ha kau tangata naʻe akoʻi kuo ʻilo ia ʻi he palofisai ko ení, pea hangē ia ko ha ʻulungaanga ʻo e matakali ko ení, pea ʻikai ke hangē ia ko ha ngāue ʻa ha pulu pe ko e ʻasi, ke na holi ki he faingofua mo e tauʻatāina mei heʻena fakaongosiá. ʻOku fakakaumeʻa mo longomoʻui, kae liliu vave. Naʻe hangē ha tia ʻoku hola mei hono ngaahi filí ʻo ʻikai ke hangē ko e laione ke fehangahangai mo kinautolu. Naʻá ne hangē ha taha kole ke fakamolemole ia, ʻaki ʻene ngaahi lea lelei mo vilitaki ke fai meesi, naʻe ʻikai ke ne hangē ha tangata-tau, ke ʻeke fakamahiki pe ko e tali fefeka. Ko e taha ʻo e kau ʻeikitau ʻo ʻIsilelí, ko e tokolahi taha ʻo ʻene kau sotiá, naʻe mei he matakali ko ení (Fkm 4:6-8). ʻIo, ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, he ko Ia pe naʻá ne fai ʻa e vahe ʻo e ngaahi tofiʻa ki he ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí. Pea naʻe ʻilo ai ʻa e faikehekehe lahi ʻo e ngaahi lotó pea mo e faikehekehe ʻa e taha mo e taha, ka naʻe tokoni kotoa ʻa e tuʻunga ko iá ki he fakaʻofoʻofa mo e malohi ʻo e sinó. He ko Siuta naʻe hangē ia ha laioné, ko Isaka naʻe hange ia ha ʻasí, ko Tani naʻe hangē ia ha ngatá, pea ko Nafitalaí naʻe hangē ia ha tiá. Ko ia ai, ke ʻoua naʻa hoko ʻa e faikehekehe mo e ngaahi meʻaʻofá ko e fevalokiʻaki pe ko e femehekaʻaki ʻa e taha mo e taha, ka ko e fetokoniʻaki ʻi hono langa hake ʻa e sosaietí ʻo e lotú mo e moʻui fakaʻOtua ʻia Kalaisi ke maʻumaʻuluta mo manakoa, he ko ʻetau tuʻuaki ʻa e foʻi moʻui ʻa Kalaisi mo hono fakaʻaiʻai ʻa e māmaní ke nau moʻui, ʻi he moʻui ʻia Kalaisi. Pea ʻaonga hotau natulá mo ʻetau meʻaʻofa mei he ʻOtuá.a

Sunday, 26 November 2017

Sapate 26 Novema, 2017

Siosiua 19:24-31; 11:8; Sen 10:19; Fkm 1:31; 1 Tuʻi 9:13

Siosiua 19:24-31
"24Pea ko hono nima ‘o e talotalo na‘e tonu ki he matakali ‘o ha‘a ‘Āseli mo honau ngaahi fāmili. 25Pea na‘e kau ki honau vahe ‘a Helekati, mo Hali, mo Pēteni, mo ‘Akisafi: 26mo ‘Ālameleki, mo ‘Āmati, mo Mīsali: pea na‘e lave ki Kāmeli ‘i lulunga, pea ki Sīhoalipinati. 27Pea na‘e foki fakahahake ki Pete-Tākoni, ‘o lave kia Sepulone, pea ki he tele‘a ‘o Sīfita-‘eli ki he tokelau, ki Pete-‘ēmeki mo Neieli: ‘o ne ‘alu fakato‘ohema ki Kāpuli. 28Pea ki ‘Epeloni, mo Lēhopi, mo Hāmoni, mo Kana, ‘o a‘u ki Fu‘u Saitoni: 29pea afe mai ‘a e kau‘ā ki Lama, pea ki he kolo ko e talitau‘anga ‘o Taia: pea afe ‘a e kau‘ā ki Hosa, ‘o tū‘ulu ki tahi fe‘unga mo e laine ‘o ‘Akisipi: 30ko ‘Uma foki mo ‘Ēfeki mo Lēhopi: ko e kolo ‘e uofulu mā ua mo honau ngaahi vilisi. 31Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a ‘Āseli, mo honau ngaahi fāmili, ko honau ngaahi kolo ia mo honau ngaahi vilisi."

Sios 19:24 “Pea ko hono nima ʻo e talotaló naʻe tonu ki he matakali ʻo haʻa ʻAselí mo honau ngaahi fāmili”. Ko e fakatokanga ki he tapuaki ʻe ʻAseli, naʻe hangē ia ko e koloaʻia ʻa hono matakalí, ʻo ʻikai ko e maá pe ʻi hono fiemaʻuá, ko ʻene tuʻutai mo masani ʻo aʻu ki he tuʻunga fakaetuʻi, ʻa e masani ʻo e haʻa ʻAselí, pea mo ʻene hū koloa ki tuʻa ki he ngaahi matakali kehé, kae pehē ki he ngaahi fonua kehé. Ko Aselí ko e tama ia ʻa e kaunanga ʻa Lia ko Silipa, ko hono toko ua ʻaki eni ʻa ʻAseli, pea ko e ʻuhinga ʻo e ʻAselí “Ko e monūʻia”, ʻi hono fāʻeleʻí, naʻe pehē ʻe Lia “kuo u monūʻia, he kuo kamata ke lau au ʻe he fefiné ko e monūʻia (Sen 30:13) He Ko Lesieli mo Liá naʻá na feʻauʻauhi, ʻi heʻena lova pe ko hai ʻe maʻu fānau tokolahí. Naʻá na fakatou ʻave ʻene kaunangá kia Sekope, ko ʻene ongo sinifu. Pea ko Aseli eni, kuo vahe ʻa hono tofiʻa ʻi he fonuá, naʻe palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá, ki hono tupuʻanga pea ko monūʻia ia, heʻe hala! Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ʻa ʻEne founga, ke lava ʻo ngāueʻaki ʻa e kakai taʻeʻamanekiná ke nau fakaaʻu ʻa ʻEne ngaahi kaveingá mo ʻEne palaní. Kaekehe naʻe ʻi he tofiʻa ʻo Aselí ko e kolo ʻe uofulu ma ua mo e ngaahi kolo iiki, ko hono kauʻā hono tofiʻa naʻe ʻalu atu ʻo maʻu mai ʻa moʻunga Kamelí, he ko e moʻunga ia ʻo e fuaʻiʻakau ko e anga ē ʻo hono monūʻiá. ʻOku fevalevalei ʻa e māmaní ʻi he feinga ke maʻu koloa. Ka ko Sīsuú ʻoku mamaʻo atu ia ʻi he taha kotoa pē ʻi heni, pea ʻi he ʻamanaki kotoa pē. Ko e lave ia ʻa e ʻapositolo “Seuke, ʻoku mou ʻilo ʻa e ʻofa ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, heʻene koloaʻia ka ne hoko ko e masiva, koeʻuhi ko kimoutolu, koeʻuhi ko e meʻa ʻi heʻene masiva ke mou hoko ko e koloaʻia” (2 Kol 8:9). Naʻá ne haʻu ʻo nofo ʻi hotau lotolotonga ʻo ʻikai ʻi hono ngeiá, kae hoko ʻo masiva, ʻo tokonaki ha mālōlō maʻa kitautolu. Ko Kalaisi naʻá ne fiefia ʻo ʻikai ʻiate Ia pe, pe ko ʻEne hū ki hono tofiʻa, ka ko ʻEne talangofua ke pekia, ke fakapapauʻi ʻa e tofiʻa taʻengata maʻae kotoa ʻo hono kakaí, he fakamolemole ʻenau angahalá, kae maʻu ʻa e mālōlō faka-Hevaní.

Saturday, 25 November 2017

Tokonaki 25 Novema, 2017

Siosiua 19:17-23; Fkm 4:6,12; 1 Sam 28:4; 2 Tuʻi 4:8; Saame 89:12

Siosiua 19:17-23
“17Ko hono fā ‘o e talotalo na‘e tonu kia ‘Īsaka, ‘io, ki ha‘a ‘Īsaka mo honau ngaahi fāmili. 18Pea na‘e tu‘u ‘i honau vahe ‘a Sisilili, mo Kesuloti mo Sūnemi: 19mo Hafalaimi, mo Sioni, mo ‘Anahalati: 20mo Lāpiti, mo Kisioni, mo ‘Ēpesi: 21mo Lēmeti, mo ‘Eni-kānimi, mo ‘Eni-hata, mo Pete-pāsisi: 22pea lave ‘a e kau‘ā ki Tepoa, mo Sahasuma, mo Pete-semesi: pea na‘e tū‘ulu honau kau‘ā ki Soatani: ko e kolo ‘e hongofulu mā ono mo honau ngaahi vilisi. 23Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a ‘Īsaka mo honau ngaahi fāmili: ko honau ngaahi kolo ia mo honau ngaahi vilisi.”


Sios 19:17 “Ko hono fā ʻo e talotaló naʻe tonu kia Isaka, ʻio ki he haʻa Isaka mo honau ngaahi fāmilí”. Ko e talotalo hono fā eni naʻe fakahoko ʻi Sailo ki he matakali ʻe fitu ʻo ʻIsilelí, naʻe valokia ʻe Siosiua, ʻi heʻenau faituai ke nau kau he vahe tofiʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Pea naʻe tonu ʻa e talotalo hono faá kia Isaka mo hono fāmilí. Ko Isaká ko e tama ia hono nima ʻa Liá. Ko e ʻuhinga ʻo e Isaka “ʻOku ai ha totongi” ʻi he pehē ʻe Lia kuo totongi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene ʻoatu ʻene kaunangá ki hono husepanití (Sen 30:18). Ko e tapuaki naʻe fai ʻe Sekope kia Isaka naʻá ne pehē, “Ko Isaka ko e asi malohi. ʻOku tokoto ʻi he vahaʻa lotoʻasipi. Pea ko hono fonuá ʻoku fakaʻofoʻofa..”(Sen 49:14,15) Ko e kau tangata ʻo e haʻa Isaká ʻoku nau malohi mo faʻa ngāue, kae tefito ki he fangamanu ʻo hangē ki he ʻasi, te ne faʻa kataki ʻi he fua kavenga, pea ko hono ʻapí ʻoku fakaʻofoʻofa. Ko Isaká ko ʻene vakai ki ha meʻa ke lelei naʻe punou ki lalo hono umá ke fua hake. ʻOkú ne tuku kia kitautolu ʻa e mata ʻo e tuí, ke tau sio ki he mālōlō fakalangi ke lelei, pea ko e fonua ʻo e talaʻofá, ke fakaholomamata hono fiefia, pea ke tau ʻai ʻetau ngaahi ngāue lolotonga ke faingofua, pea ke tau fakalotolahiʻi ʻa e kakai kehe, ke punou ki lalo hotau umá kia kinautolu. Ko Isaka, naʻá ne kakapa siʻisiʻi pe ki he ngaahi meʻa fakapuleʻangá mo fakakautaú. Ko e matakali ko ení naʻe tātātelau ha lave kia kinautolu ʻi he hisitoliá. Pea ko honau tofiʻa eni naʻe ʻi ai ʻa e kolo ʻe 16, mo honau ngaahi fanga kiʻi kolo iiki, pea kiʻi meʻa eni naʻa nau ʻiloa ai ʻi honau tofiʻá, ʻia 1 Kalonikali 12:32, ko e houʻeiki ʻe toko 200 ʻi he matakali ʻo Isaká, naʻa nau mahinoʻi ʻa taimi, ko e ola ia ʻenau ʻiló mo fakamaau naʻe tokoni ki hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻa e kakaí, pea tali ʻenau angí ʻe honau kāinga kotoa. Ko e kau taki ʻo e ʻahó ni ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa tatau, ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko he sosaietí. Koeʻuhi ke palaniʻi ʻa e leleitaha he ngāue ʻa e siasí, kae tefito ki hono ʻiloʻi ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Friday, 24 November 2017

24 Falaite Novema, 2017

Siosiua 19:10-16; 12:22; Senesi 49:13; 2 Tuʻi 14:25; 1 Kalo 6:72

Siosiua 19:10-16
"10Pea ko hono tolu ‘o e talotalo na‘e tonu ki ha‘a Sepulone mo honau ngaahi fāmili: pea ko e kau‘ā ‘o honau tofi‘a na‘e ‘alu ki Sāliti: 11pea a‘u hake honau kau‘ā ki lulunga, ki Mālala, ‘o ne lave ki Tapeseti ki he vai ‘oku ‘i he ‘ao ‘o Siokiniami: 12pea na‘e ‘alu foki mei Sāliti ki hahake mo e hopo‘anga la‘ā ki he tafafonua ‘o Kisiloti-tepoa; ‘o fou atu ki Tapelati, ‘o ‘alu hake ki Siafia: 13pea mole atu mei ai ki hahake ki Kati-hefeli, mo ‘Eti-kasini: Pea ‘asi ‘i Līmoni ‘a ia ‘oku afe atu ki Nea: 14pea takai ia ‘e he kau‘ā mei he tokelau ki Hanatoni, ‘o tū‘ulu ki he tele‘a ‘o Sifitaeli: 15ko Kātaki foki mo Nahalali, mo Similoni, mo ‘Ītala, mo Pētelihema: ko e kolo ‘e hongofulu mā ua mo honau ngaahi vilisi. 16Ko e tofi‘a ia ‘o ha‘a Sepulone mo honau ngaahi fāmili: ko honau ngaahi kolo ia mo honau ngaahi vilisi."


Sios 19:10 “Pea ko hono tolu ʻo e talotalo naʻe tonu ki haʻa Sepuloné mo honau ngaahi fāmilí”. Ko e matakali ko eni ʻo Sepuloné naʻe mafola atu ia ki he tahi lahi ki he hihifó, pea ki he tahi ʻo Taipiliō ki he hahake, ko e tali ia ki he palofisai ʻa Sekopé (Sen 49:13). Ko Sepuloné te ne hoko ko e taulanga ū ki he ngaahi vaká, mo e ngaahi vaka koloa ʻo e tahi lahí (Tahi Meteleniane) pea ko e ngaahi vaka toutai ʻo e Tahi Kalelí. Ke tau tokangaʻi ko hono vahevahe ʻo e ngaahi konga fonua ki he matakali taki taha ʻo ʻIsileli, ko e ngaahi fakapalofisai ia naʻe fai ʻe Sekopé, pea naʻe hoko kotoa pē ia. Naʻe ʻikai ko ʻenau fili maʻa kinautolu ʻa e ngaahi tofiʻá ni, pe ko hono vahevahe kia kinautolu ʻe he talotaló, ka kuo fai eni ʻe he ʻOtuá heiʻilo naʻa lava ke tuʻu ʻenau falalá ʻiate Ia, pea neongo ʻene anga kehekehe mo feituʻu kehekehe, lea ko ʻene tafe taha mai pe mei he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Pea talamai ʻe he ʻapositolo ko Pitá “Ha taha ke fakamālōʻia, pe ko e ʻOtuá mo Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻi he lahi ʻo ʻene meesi naʻá ne fakatupufoʻou kitautolu, ke maʻu ha ʻamanaki ʻoku moʻui ko e meʻa ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū mei he pekiá” (1 Pita 1:3). Ko e lea ʻa Pitá ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefia mo e ʻamanaki ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, pea kuo ui kitautolu ki he ʻamanaki moʻui ʻo e moʻui taʻengata. Ko ʻetau ʻamanakí ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻo e kahaʻú, he ko e moʻui taʻengatá, ʻoku kamata ia ʻi he momeniti ʻoku tau falala ai mo tui kia Kalaisí, pea mo tau kau ai ki he fāmili ʻo e ʻOtuá. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tuku pe ʻa e moʻoni ʻo ʻetau tui ʻiate kitautolu, pe ko e hā pe ha faingataʻa ʻo taimi kuopau ke tau fehangahangai mo ia. Ko e fakaʻosi ʻo taimí ko e ʻaho fakamaau ʻo Kalaisi, ʻoku fakamatala ki ai ʻa Loma 14:10 mo Fakaha 20:11-15. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ʻa e fakamaau mo e fakatanga te ke fehangahangai mo iá, heʻikai uesia ho laumalié ʻo kapau kuó ke tali ʻa e meʻaʻofa ʻa Kalaisí, ko e fakamoʻui ʻo taʻengata.

Thursday, 23 November 2017

Tu'apulelulu 23 Novema, 2017

Siosiua 19:1-9; Fkm 1:3; 1 Sam 30:27; 1 Kalonikali 4:28

Siosiua 19:1-9
"1PEA ko hono ua ‘o e talotalo na‘e tonu kia Simione, ‘a e matakali ‘o ha‘a Simione mo honau ngaahi fāmili, pea ko honau tofi‘a na‘e tō ‘i he loto tofi‘a ‘o ha‘a Siuta. 2Pea na‘a nau ma‘u moonau tofi‘a ‘a Peasipa (pe ko Sipa), mo Mōlata;1 Kal 4.28-33 3mo Hasa-suali, mo Pala, mo ‘Āsimi: 4mo ‘Elitolati, mo Pētuli, mo Hoama: 5mo Sikilaki, mo Pete-makapoti, mo Hasa-Susa; 6mo Pete-lepaoti, mo Saluheni: ko e kolo ‘e hongofulu mā tolu mo honau ngaahi vilisi.
7Ko ‘Eni, ko Līmoni, mo ‘Ēteli, mo ‘Āsani: ko e kolo ‘e fā mo honau ngaahi vilisi. 8Pea mo e ngaahi vilisi kotoa pē na‘e tu‘u takatakai ki he ngaahi kolo ko ia, ‘o a‘u ki Pealati-pea, ‘a Lama-Tonga. Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a Simione mo honau ngaahi fāmili. 9Ko e tofi‘a ‘o ha‘a Simione na‘e tō mei he vahe ‘o ha‘a Siuta: he ko e ‘inasi ‘o ha‘a Siuta na‘e lahi fau kiate kinautolu: ko ia na‘e ma‘u tofi‘a ‘e ha‘a Simione ‘i he loto tofi‘a ‘o e fa‘ahinga ko ia."

Sios 19:9b “Ko ia naʻe maʻu tofiʻa e haʻa Simioné, ʻi he loto tofiʻa ʻo e faʻahinga ko iá” (Siuta). Ko Simioné naʻe ʻikai ke ne maʻu ha tofiʻa tauʻatāina, ka naʻa nau nofo pe ʻi he mafola ʻo e fonuá ʻi he tofiʻa ʻo Siutá. Ka naʻe ʻuluaki tala pe ʻe heʻenau tamaí, ʻe Sekope (Sen 49:5-7) Pea ki mui maí ko Simione mo Siutá, te na ngāue fakataha, ʻia 1 Kalo 4:24-27, ʻokú ne fakamatalaʻi naʻe tokolahi ʻa e hako ʻo Simioné, ka naʻa nau tokosiʻi ange pe ʻi haʻa Siuta. Ko e tofiʻa ʻo e fānau ʻa Siutá naʻe lahi ia ʻi heʻenau fiemaʻú. Ko e kau Siutá naʻe ʻikai ke nau fakafepaki, ke nau faʻao honau ngaahi koló, ka ko ʻenau ʻuluaki tokoni ia naʻe fai ʻi honau kauʻāfonuá. Pea ko e sīpinga moʻuí ia. Kapau ko e tokotaha tui moʻoni, ʻokú ne ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakamoʻoniʻi ko e faingataʻa ʻe ʻiate ia pe, tali lelei ʻa e meʻa ʻoku hoko he ʻahó, heʻikai ke ne fakavaʻivaʻingaʻi pe fakamamahiʻi ha taha ʻokú ne falala ange kiate ia, kapau te ne maʻu ha me„a fakataʻetotonu mo e talanoa ʻoku kau kovi kiate ia, ʻoku puke pe ʻo ʻikai te leaʻaki ki ha taha kehe. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai te ne kumi ʻa e lelei ʻaʻana, pea ʻoku ʻikai te ne moʻui fakangalingali, ka ko hono loto totonu pe, he ʻokú ne loto pe ke ne tali, pea mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai maʻu ʻe hono tokouá.

Ko ia naʻe toʻo mei he ʻinasi ʻo Siutá naʻe hoko ia ko e tofiʻa foʻou. Ko e ʻofa tauhi ʻa e ʻOtuá naʻe fai ki he matakali ʻo Simione. Ko e palofisai ʻa Sekope ki he matakali ko ení, naʻe pehē “Teu tufaki kinaua ʻi haʻa Sekope” (Sen 49:7). Ko e ngaahi kolo ʻo Simioné naʻe vahevahe ia ʻia Siuta, ʻo tuʻu takatakai pe, tukukehe ʻa e tafaʻaki ki he tahi lahí. Ko e haʻu eni ʻa Simione, ʻo na kau fakataha mo Siuta (Fkm 1:3). Pea hiliange pe ia naʻe ʻi ai ha fiefia ʻi he ouau, ʻi he pipiki ʻa e tokolahi ʻo e matakalí ni ki he fale ʻo Tevita ʻi he taimi ʻo e angatuʻu ʻa e matakali ʻe 10 kia Selopoame, naʻe ʻikai kau ai ʻa Simione, ko e meʻa lelei mo fungani ʻete hoko ko e kaungaʻapi lelei, ʻi heʻete tui falala kia Kalaisí.

Wednesday, 22 November 2017

Pulelulu 22 Novema, 2017

Siosiua 18:21-28; 15:8; 2 Sam 21:14; Aisea 10:29

Siosiua 18:21-28
"221Pea ko eni ‘a e ngaahi kolo na‘e kau ki he matakali ‘o ha‘a Penisimani, mo honau ngaahi fāmili, ko Sielikō, mo Pete-hokela, mo ‘Emeki-kesisi: 22mo Pete-‘ālapa, mo Sima-laimi, mo Pēteli: 23mo e ‘Āvimi, mo Pala, mo ‘Ōfila: 24mo Kēfali-‘Āmoni, mo e ‘Ōfeni, mo Kepa: ko e kolo ‘e hongofulu mā ua mo honau ngaahi vilisi. 25Ko Kinione, mo Lama, mo Pealoti: 26mo Mīsipa, mo Kēfila, mo Mosia: 27mo Lēkemi, mo ‘Ilipili, mo Tālala: 28mo Siela, ‘a ‘Ēlefi, mo Siepusi (ko Selusalema ia), ‘a Kipiati, ‘a Kiliati: ko e kolo ‘e hongofulu mā fā mo honau ngaahi vilisi. Ko e tofi‘a ia ‘o ha‘a Penisimani mo honau ngaahi fāmili."

Sios 18:28 “Ko e kolo ʻe hongofulu ma fā mo honau ngaahi vilisi. Ko e tofiʻa ia ʻo haʻa Penisimani mo honau ngaahi famili”. Ko Penisimani eni mo hono tofiʻa naʻe tuʻu ia ʻi loto ʻi he vahaʻa ʻo Ifalemi ki he Tokelau, pea mo Siuta ki he tongá. Ko e foʻi lea “tofiʻa” ʻoku ʻuhinga ia ko e koloa, ko ʻete koloa, pe ko ʻete meʻa tonu, ʻo fakafehokotaki ia ki he ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá, pea kia kinautolu te nau ʻi he fonua ʻo talaʻofá (Sen 13:14-17). Pea ʻi he taimi naʻe ngāueʻaki ai ʻa e lea ko ení ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe ʻikai ke ʻuhinga ia, pe ko e hā ha loto ʻo ha taha ke fai ki heʻene fānaú. Ka ko e ʻOtuá ko ia ʻoku ʻAʻana ʻa e meʻa kotoa pe ʻo e māmaní, pea ko ia te ne ʻoange ki hono kakaí ha konga kelekele, ko hoʻona ia tofiʻa, pea ko Ia pe te ne hanga ʻo fakapapauʻi honau ngaahi kauʻāfonua pea ne palomesi ke ʻoange ʻa e tofiʻa ko iá kia kinautolu. Neongo, ko e fakakaukau ki he tofiʻa ʻo ʻIsileli, naʻe fakalaka mai ia mo fakafaingofua ʻa e fakatahataha ʻo e fonuá ni. Ka ko Tevita mo Selemaia naʻa na fakapapauʻi fakatouʻosi, ko e ʻOtuá ʻiate Ia pe, ko e tofiʻa moʻoni pe ia ʻa hono kakaí, ʻa ia ko ʻIsileli ia (Sa 16:5 ; Sele 10:16) pea pehē mo kinautolu kuo nau tui mo falala moʻoni kia Kalaisí, he ko e kakai moʻoni ia ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke nau ʻilo ʻa e fiefia mo fakakakato ʻenau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Pea ʻou halaʻatā ʻa e māmani ko ení ha meʻa ke ne lava ʻo ʻomi ha tofiʻa, ʻo fakahoa ki he ʻOtua ʻe Ia. Ko Penisimani eni mo hono fāmilí kuo nau maʻu tofiʻa mo e ngaahi kolo, ʻi he ʻOtuá pē, pea moʻoni ʻa Pita “Ko e meʻa ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū mei he pekiá, ʻio ke maʻu ha tofiʻa ʻoku taʻeʻauha mo taʻemele mo taʻemae, ʻa ia kuo taʻofia ʻi Hevani mo ʻo moutolu” (1 Pita 1:4) Ko ʻIsileli naʻa nau sio kinautolu ki he tofiʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofa (Nom 32:19) neongo naʻe uesia ʻa e tui ʻa e kakaí ʻe he kau Kenani hiteni naʻe ʻi aí. Ko e kau kalisitiane ʻo e ʻahó ni ʻoku nau sio fakamaʻumaʻu ki he tofiʻa ia ʻe taha – ko e moʻui taʻengatá ʻi he kolo taʻengata ʻo e ʻOtuá, kuo taʻofia ʻe he ʻOtuá ʻa e tofiʻá, ʻoku ʻikai ʻauha pe mele pe ʻe uesia ʻe he angahala, ko hoʻo kau he tofiʻá, ʻo kapau te ke falala kia Kalaisi ko ho Fakamoʻui.

Tuesday, 21 November 2017

Tusite 21 Novema, 2017

Siosiua 18:11-20; Sen 28:19; Sios 15:7-9; 16:1,5; Fkm 1:23 ; 2 Tuʻi 23:10

Siosiua 18:11-20
"11Pea na‘e tō mai ‘a e ‘inasi ‘o e matakali ‘o ha‘a Penisimani mo honau ngaahi fāmili: pea na‘e ‘alu atu honau vahe ‘i he vaha‘a ‘o ha‘a Siuta mo ha‘a Siosifa. 12Pea ko honau kau‘ā ‘i honau matāfonua ki he tokelau na‘e kamata mei Soatani; ‘o ‘alu hake ki he mui mo‘unga ‘o Sielikō, ‘o tuku ia ki he saute, ‘o ‘alu hake ‘i he fonua mo‘unga ki lulunga, ‘o tū‘ulu ki he toafa ‘o Pete-‘āveni. 13Pea mole atu ‘a e kau‘ā mei ai ki Lusa, ki he mui mo‘unga ‘o Lusa, ki he tokelau (ko Pēteli ia); pea ‘alu hifo ‘a e kau‘ā ki ‘Ataloti-‘ātali ‘i he tafa‘aki mo‘unga ‘oku tu‘u mei he potu saute ‘o Pete-holoni-lalo. 14Pea afe atu ‘a e kau‘ā, ‘o takai ‘a e matāfonua lulunga ki he tonga, mei he mo‘unga ‘oku ‘i he ‘ao ‘o Pete-hōloni ‘i hono potu tonga, pea na‘e tū‘ulu ki Kiliati-peali (ko Kiliati-sialimi ia), ko e kolo ‘o ha‘a Siuta: ko hono feitu‘u lulunga ia. 15Pea ko hono matāfonua tonga na‘e kamata mei he taupotu ‘o Kiliati-sialimi, pea ‘alu atu ‘a e kau‘ā ki lulunga,‘o tū‘ulu ki he fauniteni ‘o e vai ‘o Nefitoa: 16pea ‘alu hifo ki he ngata‘anga ‘o e mo‘unga ‘oku hanga ki he tele‘a ‘o e foha ‘o Hīnomi, ‘a ia ‘oku tu‘u ‘i Tele‘a-Lifaimi mei he tokelau, pea ‘alu hifo ia ki he tele‘a ‘o Hīnomi ki he mui mo‘unga ‘o ha‘a Siepusi, ‘o tuku ia ki he tokelau: pea ‘alu hifo ki ‘Eni-lokeli: 17pea afe mei he tokelau, ‘o fou atu ki ‘Eni-semesi, ‘o mole atu ki Keliloti, ‘a ia ‘oku fehangahangai mo Hakenga Kula, ‘o ‘alu hifo ki he Maka ‘o Pōhani ko e hako ‘o Lūpeni: 18pea ‘alu atu ai ki he mui mo‘unga ‘oku hanga ki he ‘Alapā ‘o tuku ia ki he saute, ‘o hifo ki he ‘Alapā: 19pea ‘asi atu ‘a e kau‘ā ki he mui mo‘unga ‘o Pete-hokela, ‘o tuku ia ki he saute: pea na‘e tū‘ulu ‘a e kau‘ā ki he muitolotolo noate ‘o e Tahi Māsima, ‘a e ngata‘anga ‘o Soatani mei he tonga: ko e kau‘ā tonga ia. 20Pea ko Soatani ko e kau‘ā ia ‘i he matāfonua hahake. Ko e tofi‘a ia ‘o ha‘a Penisimani, ‘a hono ngaahi kau‘ā takatakai, mo hono ngaahi vahe."


Sios 18:11 “Pea naʻe tō mai ʻa e ʻinasi ʻo e matakali ʻo haʻa Penisimaní mo honau ngaahi fāmilí..” Ko e ʻinasi ʻi he fonuá ʻo e matakali ʻo Penisimani. ʻI he ʻofa tauhi ʻa e ʻOtuá naʻe tuʻu hoko atu pe ki haʻa Siosifa. Ko Penisimaní, ko e tokoua e ia ʻe taha ʻo Siosifa. Pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá naʻe ʻi ai ʻa Siuta, pea ko e matakalí ni kimui atu, naʻá ne taha pe mo Siuta ʻo ne piki ki he taloni ʻo Tevita, pea ʻi he temipalé ʻi Selusalema. Ko e talotalo naʻe toho ia ʻi Sailo ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi he matapā ʻo e Tapanekale mo e houʻeiki ʻulumotuʻa ʻo e fakataha ʻo ʻIsilelí (19:51) ki he tofiʻa ʻo haʻa Penisimani. Ko e ʻOtua taʻe ʻi ai ha fehalaaki ʻi hono potó naʻá ne tataki ʻa e ola ʻo e talotalo naʻe fai maʻae haʻa Penisimaní. Ko e ngaahi kauʻāfonua ʻo e ʻinasi taki taha naʻe faikehekehe hono tohó pea ko e tofiʻa ʻo e matakali taki taha naʻe tuha pe mo hono ʻuhinga ʻo e matakali ko iá. Ko e kotoa ʻo e ngaahi feʻauhi, mo e ngaahi ʻeke siokita, naʻe maluʻi lelei pe ia ʻe he fakanofonofo poto ʻa e ʻOtuá. Ko hai naʻá ne vahevahe ʻa e moʻunga mo e teleʻa, ʻa e koane mo e vao, ʻa e ngaahi matavaí, mo e ngaahi vaitafe, ʻa e ngaahi kolo lalahi mo e ngaahi vilisi, naʻe fai ʻaki ia ʻa e haohaoa ʻo e faitotonu, ʻo ne fakafepakiʻi ʻa e launoa mo e muhumuhu taʻefakalotú. Ko e vahe tofiʻa naʻe fai ʻe ha sevaniti ʻa Kalaisi, ʻo ne tuku ki ha faingataʻa pe mamahi? Ko Sihova naʻá ne fai ʻo fakatatau pe ki hono finangalo maʻa mo maʻoniʻoni. ʻOku tau lakalakaimonū mo fiemalie? He ko e lelei kotoa pe ko e haʻu ia mei ʻolunga, ʻo ʻikai mei hotau fuʻu toafa, pe ko ʻetau ngaahi aʻusiá. Loto maʻulalo ʻi hoʻo maʻu ʻa e meʻaʻofa taʻe ʻi ai hano taau ʻe taha. Fakangaloʻi naʻe ʻikai ko ha nima naʻá ne ʻoatu ʻa e leleí, ke ke puke ia, fakafisi ki ho lotó, ʻokú ke puleʻi pe ʻe koe hoʻo meʻa kotoa, ka ke ʻiloʻi ko e tokotaha ia ʻo e matavai ʻoku tafe mai mei he fauniteni ʻo e ʻofa ʻia Sīsū Kalaisi, pea moʻoni ʻa e potó “ʻOku ʻai ʻa e talotalo ki he konā, Ka ko hono tonú ʻoku meia Sihova ʻataʻatā (Palo 16:33)

Monday, 20 November 2017

Monite 20 Novema, 2017

Siosiua 18:8-10; Senesi 13:17; Nomipa 34:16-29; Ngaue 13:19

Siosiua 18:8-10
"8Pea na‘e tutu‘u ‘a e tu‘unga me‘a, ‘o ‘alu: pea tu‘utu‘uni ‘e Siosiua kiate kinautolu na‘e ‘alu ke tohi ‘a e fonua, ‘o pehē, ‘Alu, ‘o foli ‘a e fonua, ‘o tohi ia, pea foki kiate au, pea te u fai ‘a e talotalo ma‘amoutolu ‘i heni, ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘i Sailo. 9Pea ‘alu atu ‘a e kau tangata, ‘o nau ‘asi atu ‘i he fonua, ‘o nau tohi ia fakafo‘i kolo ‘i ha tohi, ko e tofi‘a ‘e fitu: pea na‘a nau omi kia Siosiua, ki he ‘apitanga ‘i Sailo. 10Pea fai talotalo ‘e Siosiua ma‘anautolu ‘i Sailo, ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki: pea na‘a ne vahevahe ai ‘a e fonua ki ha‘a ‘Isileli, ‘o faka-e-honau-ngaahi-vahe."

Sios 18:8b “Pea teu fai ʻa e talotalo maʻa moutolu ʻi heni, ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi Sailo” Ko e kau ʻIsipité naʻe mahino kia kinautolu pea naʻa nau ako ʻi hono saveaʻi ʻo e fonua fakaesaienisi, pea meia kinautolu naʻe ako ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngāue ko iá, ke vahevahe fakatofiʻa ʻa e fonuá. Ko ia ai, ko e toko tolu naʻe fili mei he matakali kotoa pe ke nau ʻalu ʻo fai ʻa hono saveaʻi ʻa e fonuá mo hiki mai ʻa hono fakamatalaʻi ʻo e toenga ʻo e fonuá ʻa e meʻa te nau lava ʻo faí, pea te nau vahevahe ia ki he konga fonua ʻe fitu, pea ko e matakali ʻe fitú ko honau takitaha ia tofiʻa, pea ko hono tukunga ʻo e ngaahi tofiʻá, naʻe fakapapauʻi ia ʻaki ʻa e talotalo ʻo fakatatau ki honau tokolahi fakafoʻimatakali. Pea lolotonga hono fai ʻe he kau saveá ni ʻa e ngāue fakatuʻutamaki ko ení, he ko e fonua muli, pea ko honau ngaahi filí ka naʻa nau lotolahi pe, he naʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá, he naʻa nau foki hao kotoa mai pe ki Sailo kia Siosiua. Ko e molumalu ē ʻo e fai ʻo e lotu, kuo haʻu ʻa e kau savea. Ke fakahoko ʻa e talotala maʻae ngaahi matakali ʻi he ʻao ʻo Sihová. ʻI he hiliange ʻa e savea ko ení naʻe ʻiloʻi ai, ko e tofiʻa ʻo e haʻa Siuta, ʻoku fuʻu lahi ʻo taʻehoatatau mo e savea naʻe faí. Ko ia ai, ko e tofiʻa ʻo Simioné, naʻe toʻo ia mei ai, pea ʻoku ngalingali ʻe pehē pe, pea mo e tofiʻa ʻo Tani, ʻe toʻo mei he tofiʻa ʻo Siuta. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo, tuʻunga ʻi he toʻohi ko eni ʻa e ngaahi matakali ʻIsilelí “Ka mou ʻai muʻa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoua naʻa tokonaki ki he kakano ke kanoni ʻene ngaahi holí (Lo 13:4) ʻOku tau ʻi he kuonga fakaʻosi, ʻoku nānāfaki ʻa e foki mai ʻa Kalaisi, ke tau ʻa mei he mohé he kuo ofi eni hotau fakamoʻuí (v.11) pea tuku ʻa e manako māmaní, he ko e haʻu ʻa Kalaisí ʻokú ne fiemaʻu ke ʻilo ʻa hono kakaí, ʻoku nau maʻa ʻi loto pea mo tuʻa fakatouʻosi, he kuo fakakofuʻaki kitautolu ʻa Kalaisi (Kal 3:27). Ko ʻetau taha mo e kakai kehe ʻi he pekia, telio mo e toetuʻu ʻa Kalaisi (ko e papitaiso ia). Pea huʻi leva ai ʻa e kakano mo ʻene ngaahi holi ʻa ē ʻoku fakatoupikoi ai ʻa e niʻihi, ʻi he moʻui ʻa Kalaisí.


Sunday, 19 November 2017

Sapate 19 Novema, 2017

Siosiua 18:2-7; 15:1; 16:1-4; 13:33; Fakam 18:9

Siosiua 18:2-7
“2Ka na‘e kei toe ‘i ha‘a ‘Isileli ha matakali ‘e fitu kuo te‘eki vahe hanau tofi‘a. 3Pea lea ‘a Siosiua ki ha‘a ‘Isileli, Ko futu ho‘omou fakatuai ke ‘alu atu ‘o ma‘u ‘a e fonua kuo foaki kiate kimoutolu ‘e Sihova ko e ‘Otua ‘o homou tupu‘anga? 4‘Omi hamou tu‘unga tangata ‘e toko tolu mei he matakali takitaha; Pea te u fekau atu kinautolu, pea te nau tutu‘u ‘o ‘alu atu ki he fonua, ‘o tohi ia koe‘uhi ko ha vahe tofi‘a ka fai: 5pea nau toki ha‘u kiate au. Pea te nau vahevahe ia ko e tofi‘a ‘e fitu; ‘e nofo ai pē ‘a Siuta ‘i hono vahe ‘i he feitu‘u ko Tonga, pea ko e fale ‘o Siosifa te nau nofo ai pe ‘i honau vahe ‘i he tokelau. 6Pea te mou tohi ‘a e fonua ko e tofi‘a ‘e fitu, pea te mou ‘omi hono tohi kiate au ki heni: pea te u fai ‘a e talotalo ma‘amoutolu ‘i heni ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko hotau ‘Otua. 7He ‘oku ‘ikai ke tofi‘a fakataha mo kimoutolu ‘a e kau Līvai, he ko e ngāue fakataula‘eiki kia Sihova ko honau tofi‘a ia: pea ko Kata mo Lūpeni, mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, kuo nau ma‘u honau tofi‘a ‘i he kauvai ‘e taha ‘o Soatani ki hahake, ‘a ia na‘e tufa kiate kinautolu ‘e Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova.”


Sios 18:2 “Ka naʻe kei toe ʻi haʻa ʻIsileli ha matakali ʻe fitu kuo teʻeki vahe hanau tofiʻa” Ko e matakali ʻe fitu ko eni ʻo ʻIsilelí kuo teʻeki ke ʻoange hanau tofiʻa ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe palomesi ki ai ʻa e ʻOtuá maʻa kinautolu. Naʻe fakakoloaʻi ʻa e kakai ko eni ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻa e koloa vete naʻa nau maʻu mei he kau Kenaní, ʻo nau moʻui ai pe ʻi he ngāue ʻa e ngaahi fili naʻe ikunaʻi mai kiate kinautolu, ʻo nau tokanga taha ki ai ʻi he lolotonga ʻene ngali faingofua mo fakatupu fiefia ange ia kia kinautolu, ʻi heʻenau tokanga ke maʻu ʻa e koloa ʻi honau ngaahi tofiʻá, pea heʻikai ke nau lava ʻo fai, kaeʻoua kuo ʻi ai ha ngaahi fakatuʻutamaki foʻou mo ha ongosia, pea mei aí te nau toki taʻeloto mo fehiʻa ki ai. Pea naʻe valokiʻi kinautolu ʻe Siosiua ʻi heʻenau fakatōtōʻohí pea ne hinoiʻi kinautolu ki he anga ʻenau hoko atú. Ko e tokolahi kuo nau afe mei he ngaahi fatongia totonu mo moʻoni, mo taʻofi kinautolu mei he fiemalie moʻoni, ʻaki ʻa e fakangalingali ʻo e faingataʻaʻia. Ka ki he ʻOtuá mo ʻEne kelesí, kuó ne ʻomi ai kiate kitautolu ha monū ʻo e fonua lelei, ko e Kenani fakalangi, ka ʻoku tau toʻohi ke toʻo hono koloa, kuo ʻikai ke tau hū ki he mālōlōʻanga ʻi he tui, mo e ʻamanaki, pea fiefia maʻoniʻoni. ʻOku ʻikai ke tau nofo ʻi Hevani, ka ko e meʻa ʻoku tau faí ko ʻetau teuteu ʻoku tuku ʻetau ʻofá ki he ngaahi meʻa ʻo ʻolunga pea ké fakatalanoa ki ai. Ko e hā hono loloa kia kitautolu. Ko e hā hono loloa ʻo ʻetau tuʻu ʻi he maama fakalangí? Pea tau liʻaki ʻetau faiʻofa koeʻuhi ko e loi mo e muná. (40) Naʻe ongo kia Siosiua ʻa e fakatuʻutamaki ʻo ʻenau toloi ko ení, pea hangē kuo nau liʻaki ke puke ki he koloa ʻo e fonua kuo ikuná. Naʻe ueʻi kinautolu ʻe Siosiua ke nau tuʻu ki ʻolunga ʻo toʻo ʻa e koloa ʻo honau ngaahi tofiʻá, he kuó ne mateuteu ke fai ʻene tafaʻaki ʻokapau te nau fai haʻanautolu. Kāinga Moʻui Foʻou, kuo ʻosi maau ʻa Kalaisi mo Kenani fakalangi, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne afeʻi hoʻo tokangá meiate Ia, ko māmani mo hono kiʻi lelei fakaetaimi, mo e kakano ʻe ʻauha. Puke ki hotau tofiʻa taʻengata ʻia Kalaisi, liʻoa ki ai.

Saturday, 18 November 2017

Tokonaki 18 Novema, 2017

Siosiua 18:1; Fakamaau 18:31; Sele 7:12


Siosiua 18:1
"1PEA kātoa mai ‘a e fakataha ‘o ha‘a ‘Isileli ki Sailo, ‘o nau fokotu‘u ‘a e Tēniti Fe‘iloaki‘anga ‘i he potu ko ia: pea na‘e vaivai ‘a e fonua kiate kinautolu."

Ko e tapanekalé ke langa ʻi Sailo. Ko e ngaahi matakali ʻo Siuta, Ifalemi mo Manase kuo nau nofo ʻi honau ngaahi tofiʻa, ka ko e toenga ʻo e ngaahi matakali naʻa nau kei movete holo pe ʻi he fonuá. Ko Sailo ia ʻoku tuʻu ia ʻi he feituʻu maʻolunga ʻoku maile ia ʻe 15 ki he Tokelau ʻo Selusalemá. Ko Siuta ki he fakatonga ʻo Sailó pea ko Ifalemi mo Manase ki he Tokelau. Ko e ʻaʻake ʻoku totonu ke hiki mai ia ki he feituʻu ʻoku faingamalie ange ʻi Kilikali. Ko Sailo naʻe filiʻi ki he kaveinga ko iá, ʻikai ha talaʻa. Ko e tataki ia ʻa e ʻEikí. Ko e kolo ko ení ʻoku ʻi he senitā ia ʻo e fonuá pea ʻoku faingamalie ki he kotoa ʻo e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí, naʻe feʻunga ʻaupito ki he ʻaʻake mo e Tapanekale ki he langilangi mo maluʻi ʻa e kotoa ʻo e fonuá, mo fakamaʻoniʻoni ia, pea ʻoku totonu pe ʻene ʻi he lotolotonga ʻo e fonuá. Ko Sailo, naʻe ʻi he tofiʻa ʻo Ifalemi, ko e matakali ia naʻe kau ki ai ʻa Siosiua. Ko e hingoa ʻo e koló ni ʻoku tatau ia mo e meʻa ne tomuʻa tala ʻe Sekope ʻa e Misaia (Sen 49:10). Mahalo pe ko e koló ni, naʻe ui pe ki he fatongiá ni ʻi he tuku ai ʻa e ʻaʻake mo hono ngaahi fatongiá, ʻo ne fakataipe ʻa hotau Fakamelino lahí ko e ʻEiki Misaia ʻi heʻene fai fakalelei ki he ʻOtuá maʻa kitautolu ʻo fou ʻi Heʻene fakalelei mo e hufia. Ko hoʻo maʻu ʻa e Misaiá ki hoʻo moʻuí, ko e kakato ia ʻa e Tapanekale ʻi Sailó. Kaekehe, naʻe tuʻu ʻi Sailo ʻa e Tapanekale, ʻo hoko ia ko e senitā faiʻangalotu ʻo ʻIsileli ʻi he laungeauʻi taʻu kaeʻoua kuo toki hiki ki Selusalema ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tevita. Ko e Tapanekalé, naʻe tauhi ki ai ʻa ʻIsilelí ʻo hangē ko e ʻapi ia ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe ʻi he toafa ai ʻa ʻIsilelí, pea naʻe tauhi ai ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinanite mo e ngaahi meʻa toputapu kehe. Ko e hingoa Tapanekale pe teniti feʻiloakiʻanga, ko hono ʻuhingá ke nau feohi ai mo e ʻOtuá pea ʻia Solomone, naʻá ne langa ʻe ia ʻa e temipalé naʻe tokonaki ʻe Tevita. Pea hiki leva ki ai ʻa e senitā faiʻangalotu ʻo ʻIsilelí. Ka ʻi he pekia ʻa Kalaisí naʻá ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá, kae fakamoʻua kitautolu ki Heʻene ngāué koeʻuhi ko ho sinó ko e temipale ia, ʻoku ʻafio ai ʻa e Laumalie Maʻoniʻoní, ʻi hoʻo tui falala kia Kalaisi (1 Kol 6:19,20).

Friday, 17 November 2017

Falaite 17 Novema, 2017

Siosiua 17:14-18; Nomipa 26:28-37; Fkm 1:19; 4:3,13

Siosiua 17:14-18
"14Pea fakalea ange ‘e he hako ‘o Siosifa kia Siosiua, ‘o pehē, Ko e hā kuo ke vahe mei ai ha ‘inasi pē taha mo ha tofi‘a pē taha? Ka ko e kakai lahi au: he kuo tu‘ulāhoko mai hoku tāpuaki ‘e he ‘Eiki! 15Pea tali ‘e Siosiua kiate kinautolu, Kapau ko e kakai lahi koe, pea ‘alu hake ‘e koe ki he vao, ‘o huo ma‘au ‘i ai, ‘i he fonua ‘o ha‘a Pēlisi, mo ha‘a Lifaimi, ‘o kapau ‘oku ke ‘efihia ‘i Mo‘unga-‘Ifalemi. 16Pea lea mai ‘a e hako ‘o Siosifa. ‘Oku ‘ikai te mau hao ‘i he mo‘unga, pea ko e ngaahi ha‘a Kēnani ‘oku nofo ‘i he talalo ‘oku nau ma‘u sāliote ukamea, ‘e kinautolu ‘oku nofo ‘i Petesani mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo kinautolu ‘i he talalo ‘o Sisilili. 17Pea lea ‘a Siosiua ki he hako ‘o Siosifa, ‘a ‘Ifalemi mo Manase, ‘o pehē, Ko e kakai lahi koe, pea, ‘oku lahi ‘a e ivi ‘oku ke ma‘u: ‘e ‘ikai taha pē ho vahe, kae ‘o‘ou ‘a e fonua mo‘unga: pea neongo ko e vao ia, ka te ke huo, pea ‘e ‘o‘ou hono ngaahi tele‘a: he te ke kapusi ‘a e ha‘a Kēnani neongo ‘oku nau fakasāliote ukamea, pea neongo ‘enau mālohi"

Sios 17:14 “Pea leaange ʻe he hako ʻo Siosifá kia Siosiua, ʻo pehē. “Ko e hā kuó ke vahe mai ai ha ʻinasi pe taha mo ha tofiʻa pe tahá? ka ko e kakai lahi au, he kuo tuʻulahoko mai hoku tapuakí ʻe he ʻEikí!” Ko e fakakaukau faikehekehe ʻe ua ʻi he fakanofonofo ʻo e fonua ʻo e talaʻofá. ʻUluaki, ko Kelepi naʻá ne toʻo moʻona ʻa e meʻa naʻe ʻoange kiate ia ʻe he ʻOtuá, pea ne hoko atu ke fakakakato ʻa e palani ʻa e ʻOtua maʻana (14:12). Naʻá ne falala pe foki ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá ke kapusi kituʻa ʻa e kau angahala Anaki naʻa nau ʻi hono tofiʻá, pea naʻe vave ʻene hoko ia ki hono fonuá (15:14,15). Uá. Ko e matakali ʻe ua ʻo Siosifa naʻe ʻoange kia kinaua ʻa e konga fonua koloaʻia ko hona tofiʻa, ka naʻa nau manavahē ke nau kapusi kituʻa ʻa e kakai hiteni naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá. Ka naʻe kole ange ʻe Siosiua kia kinautolu ke nau fakapapauʻi honau loto moʻoní ʻuluaki ʻaki ʻenau huo ʻa e ngaahi ʻelia naʻe vaoa ʻoku ʻataʻataá. Naʻa nau loto ki ai ka naʻa nau tonounou pē ke hoko atu pea naʻa nau nofo pe mo e kau Kenaní (Fkm 1:27). Ko e moʻui lotu moʻoni ʻoku ʻikai ke ne leleiʻia ʻi he koví. Ko e tuʻutuʻuni fakaʻapositoló “ka ʻikai fiengāue ha taha, ke ʻoua foki naʻa kai” (2 Tes 3:10). ʻOku ʻai eni kia kinautolu ʻoku nau taʻeloto ke ngāue, ʻo ʻikai ʻai ia ki he kau taʻelava ʻo ngāue. ʻOku fakatefito eni ki heʻetau ngāue fakalaumalie mo e tau neongo ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau kau ki he kapiteni ʻo e hoositē ʻa e ʻEikí, heʻikai te ne kalofaki ʻetau fakapikopiko mo e taʻefie ngāué. Ko ʻetau ngaahi laungá ke puke pe ʻe fiemalie, ka ko hotau ngaahi laumalié ʻoku ʻikai ke fiefia ia he toʻonga moʻui peheé, he ko e ola ia mei heʻetau fakapikopikó. Kāinga, ka ʻikai ʻa Kalasi he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha momoʻi meʻa ʻe taha. Ko hotau tuhá ko e tangutu maʻu pe ʻo ʻikai lava ha meʻa. ʻOku fiemaʻu kitautolu ʻe Kalaisi ke tau kapusi ʻa e holi kotoa pe mo fakaʻikaiʻi ʻetau manako māmani, ʻi hono angahala pea luluʻi ke ʻosi ʻa e fakapikopiko kotoa pe pea ke tau tauʻatāina ki hotau ʻOtuá ki heʻene tokoní pea ʻe maau ʻa e meʻa kotoa pē (1 Kalo 4:9,10).

Thursday, 16 November 2017

Tu'apulelulu 16 Novema, 2017

Siosiua 17:7-13; 16:6,8,10; Fakamaau 1:27; 1 Kalonikali 7:29

Siosiua 17:7-13
"7Pea ko e vahe ‘o Manase na‘e kamata mei ‘Āseli, ‘o fai ki Mikimetata, ‘a ia ‘oku ‘i he ‘ao ‘o Sikemi: pea na‘e ‘alu ‘a e kau‘ā ‘i he to‘omata‘u ki he nofo ‘i ‘Enitapua. 8Ko e fonua ‘o Tapua na‘e kau kia Manase: ka ko Tapua, ‘a. ia ‘oku ‘i he kau‘ā ‘o Manase, na‘e kau ia ki ‘Ifalemi. 9Pea na‘e ‘alu hifo ‘a e kau‘ā ki Vaikaho‘ia ‘i hono potu tonga: ko e ngaahi kolo ko ia ‘i he ngaahi kolo ‘o Manase na‘e kau ki ‘Ifalemi: pea ko e kau‘ā ‘o Manase na‘e ‘alu ‘i he potu tokelau ‘o e vai, ‘o tū‘ulu ki tahi: 10ko hono potu tonga na‘e kau ki ‘Ifalemi, ka ko e tokelau na‘e ‘ia Manase. Pea ko hono kau‘ā ko e tahi: Pea na‘a nau lave ki ‘Āseli ‘i he tokelau, pea ki ‘Īsaka mei hahake. 11Pea na‘e kau kia Manase ‘i ‘Īsaka mo ‘Āseli ‘a Pete-sani mo hono ngaahi kolo fakaongo, pea mo ‘Ipileami mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo e kakai ‘o Toa mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo e kakai ‘o ‘Enitoa mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo e kakai ‘o Ta‘anaka mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo e kakai ‘o Mekito mo hono ngaahi kolo fakaongo, ‘io, ‘a e Tolu‘i Mo‘unga. 12Ka na‘e ‘ikai lava ‘e ha‘a Manase ke kapusi ‘a e kakai mei he ngaahi kolo ko ia: he na‘e kikihi ‘a e ha‘a Kēnani ke nofo ‘i he potu ko ia. 13Ka ‘i he faifai ‘o kaukaua ‘a ha‘a ‘Isileli, na‘a nau fakafatongia‘i ‘a ha‘a Kēnani, ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘aupito."

Sios 17:8 “Ko e fonua ʻo Tapua naʻe kau kia Manase, ka ko Tapua ʻa ia ʻoku ʻi he kauʻa ʻo Manase, naʻe kau ia ki Halemi” Ko e ngaahi kauʻāfonua ʻo e vaeua ʻo haʻa Manase. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa makehe ke tokangaʻi ʻi he tofiʻa ko eni ʻo Manasé, he naʻe ʻi ai ʻa e fetuʻutaki lahi ʻi he vahaʻa ʻo e matakali ko eni ʻo Manasé, pea mo Ifalemi. Ko e kolo ko Tapuá naʻe kau ia ki Ifalemi, ka ko e fonua naʻe fehokotaki ia mo Manase ka ko e ngaahi kolo lahi ai ʻo Ifalemi, ʻoku nau tuʻu mai kinautolu ki he kauʻāfonua ʻo e tofiʻa ʻo Manase, ʻo hangē ko ʻene ʻasi ʻia Vahe 16:9. Pea naʻe maʻu ʻe Manase ia ʻa e ngaahi kolo ʻi he tofiʻa ʻo Isaka mo Aseli. Ko e ʻOtuá ʻokú ne fokotuʻutuʻu ia ke peheé, neongo ke ʻoua naʻ I ai ha fefehiʻaʻaki, ka ʻoku totonu ke nau fefiohi ʻa e taha mo e taha ke tauhi ʻenau femaheniʻaki mo ʻenau fakaongoongo ʻi he vā ʻo e ngaahi matakalí, pea ko e ʻoatu ʻa e ngaahi ouau fakalotu, ʻoku nau ngāue ki he lelei ʻa e taha mo e taha kotoa. He neongo ko kinautolú ʻoku nau matakali kehekehe ka ko kinautolu ʻoku nau taha fakakatoa ko e ʻIsileli, pea kuo haʻi kinautolu ke nau feʻofaʻaki ko e fanga tokoua. Ko e meʻa tatau naʻe heʻaki ʻe he ʻapositolo ʻo fekauʻaki mo e siasí ʻi Filipai, he naʻe fai pe ʻa e akonaki mo e feohi, ka naʻe ʻikai ke nau tuʻu fakataha, pea pehē ʻe Paula “E, mou fakakakato ʻeku fiefia, ʻi hoʻomou loto taha, ke taha homou ʻofá, pea mou uoungataha, pea huʻufa taha homou feingá, ʻo ʻoua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekakeʻi, pe ko e feongoongooa, ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki, mou taki tah alau ʻoku lelei hake ʻa hono kāingá ʻiat eia” (Fili 2:2,3) Naʻe fakamamafa ʻa e ʻapositoló ki he taha fakalaumalie, ko e kole kia kitautolu ke tau ʻofa ki he kakai kehé, pea tau taha ʻi he laumalie mo e kaveinga. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fakataha aí, ʻoku tau tokanga ki he palopalema ʻa e kakai kehe ʻo hangē pe ko ʻetau tokanga ki heʻetau palopalema ʻatautolu. ʻOku tau fai ʻa e sīpinga moʻui ʻa Kalaisi. Ko hono tuku ʻa e kakai kehe ke fika ʻuluaki maʻu pe, pea ke tau aʻusia ʻa e taha he ʻoku tau taha pe ʻia Kalaisi, pea tuku kiate Ia ke ne pule ʻi he taloni ʻo ʻetau moʻuí.

Wednesday, 15 November 2017

Pulelulu 15 Novema, 2017

Siosiua17:1-6; Senesi 41:51; Nomipa 26:30,33; 27:1,5-7

Siosiua 17:1-6
"1PEA fai ‘a e talotalo ma‘a e matakali ‘o Manase; he ko e ‘uluaki foha ia ‘o Siosifa. Ko e me‘a kia Mākili, ko e ‘uluaki foha ‘o Manase ko e tupu‘anga ‘o Kiliati, ko e pāte‘i tau ia, ko ia na‘e tō kiate ia ‘a Kiliati mo Pēsani. 2Ka ko e talotalo na‘e fai ma‘a hono toe ‘o e hako ‘o Manase, ‘a honau ngaahi fāmili: ma‘a ha‘a ‘Apiesa, mo ha‘a Hēleka, mo ha‘a ‘Āselieli, mo ha‘a Sikemi, mo ha‘a Hēfeli, mo ha‘a Sēmita: ko e hako tangata ia ‘o Manase ko e foha ‘o Siosifa ‘i he lau fāmili. 3Ka ko Silofehati ko e foha ‘o Hēfeli, ko e foha ‘o Kiliati, ko e foha ‘o Mākili, ko e foha ‘o Manase, na‘e ‘ikai ha‘ane fānau tangata, ko e ngaahi ‘ōfefine pē: pea ko e hingoa ‘eni ‘o hono ngaahi ‘ōfefine, ko Māhala, mo Noa, ko Hōkela, Milika, mo Tīlisa. 4Pea nau ha‘u ki he ha‘oha‘onga ‘o ‘Eliesa ko e taula‘eiki mo Siosiua ko e foha ‘o Nuni, mo e hou‘eiki, ‘o nau pehē, Na‘e tu‘utu‘uni ‘e Sihova kia Mōsese ke ne ‘omi hamau tofi‘a fakataha mo homau kāinga. Pea ko ia na‘a ne vahe tofi‘a kiate kinautolu fakataha mo e kāinga ‘o honau tupu‘anga, ‘o hangē ko e folofola ‘a Sihova.  5Ko ia na‘e tō ha vahe ‘e hongofulu kia Manase–tuku kehe ‘a Kiliati mo Pēsani, ‘a ia ‘oku ‘i he kauvai ‘e taha ‘o Soatani; 6he na‘e ma‘u tofi‘a ‘e he hako fefine ‘o Manase fakataha mo hono hako tangata: pea ko e fonua ko Kiliati na‘e ma‘u ‘e hono toe ‘o e hako tangata ‘o Manase."

Sios 17:1 “Pea fai ʻa e talotalo maʻae matakali ʻo Manase, he ko e ʻuluaki foha ia ʻo Manase”. Ko e meʻa kia Manasé ko e vaeua ia ʻo e matakali ʻa Siosifá naʻe vahevahe ia ki he konga ʻe ua, ko e taha kuo nau ʻosi nofo kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo Soatani ki hahake. He ko e ʻuluaki foha ia ʻo Manase, naʻe faʻeleʻi ia ʻi ʻIsipite, ko hoʻona hingoa ka Makili, ko e pateʻitau ia, ʻo tō moʻona ʻa Kiliati mo Pesani (13:29-31). Pea ko e toenga ʻo e matakali ʻo Manase naʻe vahe honau tofiʻa ʻo kinautolu ki he hihifo ʻo Soataní ki he fāmili ia ʻe hongofulu. Naʻe faitonunga pe ʻa Siosiua ki he fekau ʻa e ʻOtuá naʻe fakafou mai ʻia Mosese, ʻo fekauʻaki mo e tofiʻa ʻo Silofehati naʻe ʻikai hano foha, ka ko e toʻutangata ia hono fā meia Manase, ka ko ʻene fānau fefine ʻe toko nima (Nom 26:33). Neongo ko e kakai fefine naʻe ʻikai ke nau kau ʻi he tukufakahoko ke maʻu tofiʻa ʻi he sosaieti ʻo ʻIsilelí. Naʻe vakaiʻi ʻe Mosese ʻa e tukufakaholo kimuʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea naʻe finangalo lelei ʻa e ʻOtuá ke ʻoange haʻanau tofiʻa, ʻo hangē ko ʻenau fiemaʻú (Nom 27:1-11). Ko hono moʻoní, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mosese ke tānaki ki he laó, ke ala tokoni ki he kakai fefine kehe ʻi he meʻa tatau pe, ke ʻoange ha nau tofiʻa. ʻOku faingofua pe ke fai ha fili, pe ko ha ʻuhinga koeʻuhi hangē kuo teʻeki ke fai ha meʻa pehē kimuʻa. Kae hangē pe ko Mosese mo Siosiua, ʻoku totonu ke tau vakaiʻi tokanga ʻa e taumuʻa ʻo e laó mo ʻene lelei ki he kakai kehé, pea toki fakapapauʻi. He ko kinautolu ʻoku nau fai ʻi he māmani ko ení ʻi hono toafá, ke fakapapauʻi ʻekinautolu ha feituʻu ʻi he tofiʻa ʻo e kau maʻoniʻoni ʻi he maama, ka ko kinautolu ʻoku nau fakaʻikaiʻi ia, te nau mole taʻengata taʻe ʻi ai ha tofiʻa. “ʻE ʻOtua ē, akoʻi kimautolu ʻi heni, ke mau tui mo talangofua pea ke ʻomi kiate kimautolu , ʻi he lotolotonga hoʻo kau maʻoniʻoní, ʻi he langilangi taʻengata.

Tuesday, 14 November 2017

Tusite 14 Novema, 2017

Siosiua 16:5-10; 17:7-9; 18:13; Fakamaau 1:29

Siosiua 16:5-10
"5Pea ko e vahe ‘o ha‘a ‘Ifalemi mo honau ngaahi fāmili, ‘io, ko e kau‘ā ‘o honau tofi‘a na‘e kamata mei hahake, mei ‘Ataloti-‘ātali, ‘o fai atu ki Pete-holoni-‘olunga; 6pea ‘alu atu ‘a e kau‘ā ki lulunga ‘i Mikimetata, ‘o tuku ia ki he tonga; pea toki takai hake ‘a e kau‘ā ki hahake ki Ta‘anata-sailo, pea fou atu ai ki he potu hahake ‘o ‘Ianoa; 7pea hifo ai mei ‘Ianoa ki ‘Ataloti mo Na‘ala‘a, pea lave ki Sielikō, ‘o tū‘ulu ki Soatani. 8Mei Tapua na‘e ‘alu ‘a e kau‘ā ki lulunga ki Vai-kaho‘ia; pea na‘e ‘asi atu ki tahi. Ko e tofi‘a ia ‘o e matakali ‘o ha‘a ‘Ifalemi mo honau ngaahi fāmili. 9Pea ai mo e ngaahi kolo na‘e vahe‘i ‘Ifalemi ‘i he loto tofi‘a ‘o ha‘a Manase, ‘a e ngaahi kolo ko ia mo honau ngaahi vilisi. 10Ka na‘e ‘ikai te nau kapusi ‘a e kakai Kēnani na‘e nofo ‘i Kēseli, ka ka nofo ai pē ‘a e kau Kēnani ‘i he lotolotonga ‘o ‘Ifalemi, ‘o a‘u ki he ‘aho ni, ‘o nau ngāue fatongia."


Sios 16:5 “Pea ko e vahe ʻo haʻa ʻIfalemi mo honau ngaahi fāmilí”. “Ko e fakaʻilonga naʻe ʻai ki he haʻa Ifalemí, ko e ʻikai ke nau kapusi kituʻa ʻa e kau Kenani mei Keseli ko ʻenau taʻetokanga pē ko e lotofoʻi he ʻoku fiemaʻu ʻa e tui ki he palomesi ʻa e ʻOtuá he te ne ʻoange kia kinautolu ʻa e lavameʻa, ʻo kapau te nau feinga ke ikuna, pe ko ʻenau lotoʻaki ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá, he te ne tokoniʻi kinautolu ke nau kapusi ki tuʻa ʻa e kau Kenaní, pea heʻikai ha melino mo kinautolu. Naʻe nau ʻamanaki kinautolu te nau fiemalie ʻi he laó, te ne ʻomi kinautolu ke nau fakaʻapaʻapa, pea ke nau fakahaofi mei he loto manumanu, pea te nau maʻu tupu ʻi he ngāue ʻa e kau Kenaní. Ko e ʻikai ke nau tokangaʻi ʻa e fakatuʻutamaki, te ne uesia kinautolu ʻe heʻenau tauhi ʻaitolí. ʻOku tua ʻilo pe ʻi he ola ʻo e talanoá naʻe mamaʻo ʻaupito ʻa ʻIsileli ia, mei hono mapuleʻi ʻo e ʻaitolí ʻi he kakai kehe, pea vave ʻaupito ʻenau tō ʻo tauhi ʻa e ngaahi ʻaitolí. Kae ʻoiauē! ʻOku fēfē ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá he taimí ni, ʻenau faingataʻaʻia ʻi honau ngaahi fili ʻoku kei toé. Fakafetaʻi ki he ʻEikí. “Kuopau pē ke ne Hau, kaeʻoua ke ne tuku ʻa e fili kotoa pē ki hono lalo vaʻé” (1 Kol 15:25) Kapusi kotoa kinautolu kituʻa, he ko koe pe te ke lavea ai, ʻo mole mei he ʻOtua moʻuí ki he loí. Naʻe lahi ʻa e ngaahi feituʻu ongoongoa naʻe ʻi he tofiʻa ko eni ʻo e matakali ʻo Ifalemí, neongo ʻoku ʻikai fai ha lave ia ki ai ʻi heni. Ko e puleʻanga fakakatoa ʻo e matakali ʻe hongofulu, ʻoku toutou hoko ai ʻi he kau palofita, tautefito kia Hosea naʻe ui ia ko Ifalemi (Hos 5:3). Ko e ngaahi fakamatala ko eni ʻo e ngaahi kauʻāfonua, ʻokú ne fakamanatu mai kia kitautolu, ko hotau tuʻunga mo e teuteu ʻi he moʻui ko ení, pea ki hotau tofiʻa he kahaú, kuo fokotuʻutuʻu ia ʻaki pē ʻa e poto mo faitotonu ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke tau fiemalie ʻi hotau ʻinasi, he kuó ne ʻafioʻi ʻa e leleitahá maʻa kitautolu pea ko e kotoa ʻo e meʻa ʻoku tau maʻu, ʻoku lahi ʻanoa ia ʻi he meʻa ʻoku taau mo kitautolu ʻo makatuʻunga ʻia Kalaisi

Monday, 13 November 2017

Monite 13 Novema, 2017

Siosiua 16:1-4; 8;15; 17:14; 18:12,13; 1 Tuʻi 9:15; 2 Kalo 8:5

Siosiua 16:1-4
"1PEA na‘e fai talotalo ma‘a e hako ‘o Siosifa, pea tō kiate kinautolu ‘o pehē; na‘e kamata mei Soatani, fe‘unga mo Sielikō, ‘i he vai ‘o Sielikō mei hahake, ‘a e toafa, ‘o ‘alu hake mei Sielikō, pea fou ‘i he fonua mo‘unga ki Pēteli; 2pea na‘e ‘uhi atu mei Pēteli ki Lusa, pea fou atu ki he tafafonua ‘o ha‘a ‘Āleki ‘Ataloti; 3pea na‘e hifo ai ki lulunga ki he tafafonua ‘o ha‘a ‘Iafeleti, ‘o a‘u ki he tafafonua ‘o Pete-holoni-lalo mo Kēseli: pea ne tū‘ulu ki tahi.
4Pea ma‘u honau tofi‘a ‘e he hako ‘o Siosifa, ‘a Manase mo ‘Ifalemi."


Sios 16:1 “Pea naʻe fai talotalo maʻae hako ʻo Siosifa”. Ko Siosifá ko e taha ia ʻo e ngaahi foha ʻe hongofua mā ua ʻo Sekope, naʻe ʻikai ke ne maʻu ha hingoa fakamatakali ke ui ʻaki ia. Pea ko Siosifa ko e tama lahi ia ʻa e uaifi ʻo Sekope ko Lesielí ka naʻá ne maʻu ha ʻinasi loua ʻo e tofiʻá, pea ko e ʻinasi loua ko eni naʻá ne maʻú, naʻe vahe ki hono ongo fohá, ko ʻIfalemi mo Manase, he naʻe lau pe Sekope ʻe ʻoʻona kinaua (Senu 48:5). Ko e lahi taha ʻo e vaeua fakatokelau ʻo e fonuá naʻe kau ki hona matakalí. Ko hona tofiʻa naʻe tuʻu ia ʻi he uho ʻo e fonua ko Kenani, naʻe kamata mei Soatani ʻi he hahake, ki he tahi Meteteliane ʻi he hihifo, pea fou atu ʻi he kotoa ʻo e ʻatā ʻo Kenaní, pea ʻikai fehuʻia ʻa e fua ʻo e kelekelé mo moʻui, ko e tali ia ki he tapuaki ʻa Sekope mo Mosese (Sen 49:25,26 mo Teut 33:13). Ko e kauʻāfonua ʻo e tofiʻa ʻo ʻIfalemi naʻe vahevahe mei he tonga ʻia Penisimani mo Tani, ʻoku tuʻu ia ʻi he vahaʻa mo Siuta pea mei he tokelaú meia Manase. Kaekehe ko e foʻi talotalo ko ení naʻe fakapapauʻi ai ʻa e tofiʻa ki he ongo matakali ʻo Siosifa, ko Ifalemi mo Manase. Pea ko e ongo matakali ko ení naʻe fakatahaʻi pe kinaua ke na maʻu ʻa e ʻinasi tofiʻa pe ʻe taha, pea tupu ai ʻa ʻena lāunga kimui (17:14-18) pea naʻe fai pe ki he lāunga ko ia ʻa e fakalotolahi ʻa Siosiua. Ko e vahe tofiʻa ko ení ki he hako ʻo Siosifá, ʻoku mahino pe ko e foha ko eni ʻo Sekope, ko hono halanga moʻuí, naʻe ʻikai ke faingofua, ʻo kehe ia mei he toenga ʻo e fānau ʻa Sekope, he naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtua maʻana mei heʻene kei siʻi, ʻo aʻu ki heʻene hoko ko e taki ʻi ʻIsipite, pea ne fakahaofi ʻa Sekope mo hono fale kotoa mei he honge, naʻe taʻu ʻe fitú, pea tuʻunga ai ʻa e fou ki ai ʻa Sekope, ʻo fakaili ai ʻa haʻa ʻIsileli ʻi ʻIsipite ʻi he taʻu ʻe 430, ʻo nau toki foki mai ki Kenani, ko e fuʻu kakai lahi mo e puleʻanga malohi. Ko e vahe tofiʻa ko ení, kuo ʻikai ʻa Siosifa ia, ka ko e ʻinasi loua kuo tō moʻona, tuʻunga taha he pule aoniu ʻa e ʻOtuá pea ʻoku totonu mo kitautolu he ʻahó ni, ke tau lau hotau monū. Kuo tau lave ai ʻia Kalaisi, ke tau kau ai he fāmili tapuhā ʻo e ʻOtuá pea mo hono moʻui taʻengata.

Sunday, 12 November 2017

Sapate 12 Novema, 2017

Siosiua 15:61-63; Fkm 1:21; 2 Sam 5:6

Siosiua 15:61-63
"61‘I he Toafa, ko Pete-‘ālapa, ko Mītini mo Sēkaka; 62Mo Nipisani, mo Kolo-māsima, mo ‘Eni-keti: ko e kolo ‘e ono mo honau ngaahi vilisi.
63Ka ko e me‘a ki ha‘a Siepusi, ‘a ia na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai ke lava ‘e ha‘a Siuta ke kapusi kinautolu, ka ‘oku nau nonofo, ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Siuta, ‘i Selusalema, ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

Fakamaau 1:21
" 21Pea ko ha‘a Siepusi na‘e nofo ‘i Selusalema, na‘e ‘ikai kapusi kinautolu ‘e ha‘a Penisimani; ka ‘oku nonofo ‘a ha‘a Siepusi mo ha‘a Penisimani ‘i Selusalema ‘o a‘u ki he ‘aho ni."

2 Samiuela 5:6
"6Pea ‘alu ‘a e tu‘i mo ‘ene kau tangata ki Selusalema ke tau‘i ‘a e kau Siepusi na‘e nofo ‘i he fonua: ‘a ia na‘a nau lea kia Tēvita, ‘o pehē, ‘E ‘ikai te ke ha‘u ki heni, ‘o kapau ‘e ‘ikai te ke ‘ave mu‘a ‘a e kui mo e heke: ko ‘enau lau ‘e ‘ikai lava nai ‘e Tēvita."


Sios 15:63 “Ka ko e meʻa ki haʻa Siepusi ʻa ia naʻe nofo ʻi Selusalema, naʻe ʻikai ke lava ʻe haʻa Siutá ke kapusi kinautolu. “Ko e haʻa Siepusí naʻa nau nofo kinautolu ʻi Selusalema kimuʻa ʻi he teʻeki ke aʻu atu ʻa haʻa ʻIsilelí. Ko e kakai loto-fefeka ʻi heʻenau puke ki Selusalema, pea koeʻuhí ko e matakali ʻo Siutá naʻe ʻikai ke nau lava ʻo muimui ki honau muʻatala ke nau fakaʻauha kakato ʻa e kau Siepusí. Naʻe ʻikai ke finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakamelino ʻa ʻIsileli ki he kakai, naʻa nau nofoʻi ʻa e fonuá, ka ke kapusi kinautolu kituʻa, mo fakaʻauha kinautolu (Nom 33:52-55 ; Teut 7:1-5 ; 20:16- 18) Ko Selusalema naʻe ʻai mai hono kauʻāfonua ʻi he vahaʻa ʻo e tofiʻa ʻo Penisimani mo Siuta, ko e ʻuluaki taimi naʻe ʻikai mahino ia pe ko Selusalema ʻoku kau ki he matakali fē. Ko e matakali ʻo Siutá naʻa nau hamu ʻa Selusalema kimui (Fkm 1:8) ka ko Penisimani naʻe ʻikai ke nau lava ʻo kapusi kituʻa ʻa e kau Siepusí mei honau tofiʻá (Fkm 1:21). Pea hili ange pē ia, naʻe hoko ʻa Selusalema ko e kolo tapu, ko e kolo fakatuʻi, ko e kolo ʻo e tuʻi lahi, pea naʻe ngingila ʻaupito hono teuteuʻi ʻa e fonua kotoa ʻo ʻIsilelí. He naʻe palani pe ki ai ʻa e ʻOtuá ke pehē. Ko e ngaahi kolo ʻo e matakalí, naʻe leaʻaki ʻi he hisitolia ʻo Tevita. Ko e ngaahi kolo eni ʻi he toafa ʻo e matakali ʻo Siutá. Pea ko e toafa ʻo Siutá ko e tofiʻa lahi, pea ko ia naʻe Malanga ai ʻa Sione Papitaisó “Mou fakatomala he kuo ofi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (Mt 3:1) Ko e fakakoloa ʻo e koló ni, “ʻoku ʻikai fai ha talaʻa ki ai, ko e tali eni ki he tapuaki naʻe fai ʻe Sekope ki he matakalí ni (Sen 49:8). ʻI he fakalukufua ko Siuta, ko koe ia ʻe fakamālō ki ai ho ngaahi tokoua”. Ko e fakamālō ʻo ʻikai ko e meheka, ʻi hono tapuaki, ko e foʻu mai ai ʻa Kalaisi maʻa kitaua.

Saturday, 11 November 2017

Tokonaki 11 Novema, 2017

Siosiua 15:48-60; 10:41; 11:16; 18:14

Siosiua 15:48-60
"48Pea ‘i he fonua mo‘unga, ko Sāmili, mo ‘Iatili, mo Soko; 49mo Tana, mo Kiliati-sana (ko Tēpili ia), 50mo ‘Ānapi, mo ‘Esitemo, mo ‘Ānimi: 51mo Kōseni, mo Hōloni, mo Kilo: ko e kolo ‘e hongofulu mā taha mo honau ngaahi vilisi. 
52Ko ‘Ālapi, mo Tuma, mo ‘Ēsani: 53mo ‘Ianimi, mo Pete-tapua, mo ‘Ēfeki; 54mo Hūmeta, mo Kiliati-A‘apa (ko Hepeloni ia), mo Sioa: ko e ngaahi kolo ‘e hiva mo honau ngaahi vilisi.
55Ko Maoni, ko Kāmeli, mo Sifi, mo Siuta; 56mo Sisilili mo Sioketeami, mo Sānoa; 57ko e Kaini, ko Kipea mo Tīmina; ko e kolo ‘e hongofulu mo honau ngaahi vilisi.
58Ko Halihuli, ko Pete-sua, mo Kētoa; 59mo Ma‘alati, mo Pete-‘ānoti, mo ‘Eletekoni; ko e kolo ‘e ono mo honau ngaahi vilisi.
60Ko Kiliati-peali (ko Kiliati-sialimi ia), mo Lapa; ko e kolo ‘e ua mo hona ngaahi vilisi."

Siosiua 10:41
"41‘Io, na‘e taa‘i kinautolu ‘e Siosiua mei Kētesi-panea ‘o a‘u ki Kesa, pea mo e fonua kotoa ‘o Kōseni, ‘o a‘u ki Kipioni."

Siosiua 11:16
"16Ko ia na‘e puke ‘e Siosiua ‘a e fonua kotoa ko ia, ‘a e fonua mo‘unga mo e feitu‘u kotoa ko Tonga, mo e feitu‘u kotoa ‘o Kōseni, mo e Sēfelaa, mo e ‘Alapā, pea mo e feitu‘u mo‘unga ‘o ‘Isileli mo hono Sēfelaa."

Siosiua 18:14
"14Pea afe atu ‘a e kau‘ā, ‘o takai ‘a e matāfonua lulunga ki he tonga, mei he mo‘unga ‘oku ‘i he ‘ao ‘o Pete-hōloni ‘i hono potu tonga, pea na‘e tū‘ulu ki Kiliati-peali (ko Kiliati-sialimi ia), ko e kolo ‘o ha‘a Siuta: ko hono feitu‘u lulunga ia."


Sios 15:48 “Pea ʻi he fonua moʻunga”. Ko e ngaahi kolo eni ʻe tolungofulu mā valu ʻi he tofiʻa ʻo haʻa Siutá ʻi he ngaahi feituʻu moʻunga ʻo Kenaní, pea ko e konga eni hono tolú ʻi he tofiʻa ʻo e matakalí ni. Ko e ngaahi moʻunga, ko e faiʻanga ʻo e mālōlō, kae tautefito ki he mālōlō ʻo feohi pea mo e ʻOtuá. Ko e ngaahi kolo ʻi he ngaahi feituʻu moʻunga kehekehe ʻe nima, ko e kolo fakakatoa ai ʻe tolungofulu mā valu naʻe ʻikai ko ha nima fokotuʻutuʻu eni ʻo ha tangata. Kaekehe ko hono tala pe ia mei muʻa naʻe fai ʻe Sekope. “Ko e sepita meia Siutá ʻe ʻikai ke ʻave” (Sen 49:10). Ko e sepitá ʻoku hangē ha tokotoko, pea ko ha fakaʻilonga ia ʻo ha mafai fakaetuʻi ʻe haʻu mei he hako ʻo Siutá, ʻo ʻuhinga ia ki he Misaiá, ko ia ʻa e Sailo ʻe haʻu “ko e tokotaha ʻomi melino” ʻe haʻu meia Siuta. Ko e foʻi lea faka-Hepelū ʻoku liliu “ko e mālōlō” ʻoku ʻuhinga ia ko e melino ʻoku fakahuʻuhuʻu ki he tauʻatāina mei he hohaʻa mo e fepakipaki. Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli te nau mālōlō ʻi he fonua ʻo e talaʻofa (ʻEki 33:14 ; Teut 3:1-20 ; 12:9,10). Pea ki he kau ʻIsileli nofo holo pe, ʻoku ʻuhinga ʻa e mālōlō kia kinautolu, ko e tauʻatāina mei he hē takai holo mo e tau. ʻI he Tohi ko eni ʻa Siosiuá, ko e fakakaukau ʻo e mālōlō ʻoku felāveʻi mahino ia mo e fepaki mo e tau ʻa ʻIsileli mo honau kaungāʻapi. Naʻe palomesi ʻa e ʻOtuá ki hono kakaí ha feituʻu nonga ke nau nofo ai. Pea ʻoku maʻu ʻa e mālōlō ko eni ʻoku makatuʻunga ia ʻi he talangofua kakato ʻa ʻIsilelei ki he fekau ʻa e ʻOtuá ke kapusi kotoa ki tuʻa ʻa e kau Kenaní (11:23 ; 14:15) Pea ʻi he Fuakava foʻoú, ko e kau hiki tohi ko ʻenau lave ki he fakakaukau ʻo e mālōlō, ko e kau kalisitiane kuo tala kia kinautolu ko Hevani te ne ʻomi kia kinautolu ʻa e mālōlō mei he mate, mamahi, angahala pea mo e kotoa ʻo e ngaahi fefaʻuhi fakamāmaní (Hep 4:1 ; Fkha 21:4) ʻIo, pea ʻoku makatuʻunga taha pe ia ʻi he tui falala ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ki heʻene peka. telio mo ʻEne toetuʻu, ko ia pe hotau Hevani, hili ʻa e moʻui fua nounou ko eni pea tau hoko atu ki he Kenani ʻi Hevani, ko e mālōlō moʻoni pe ia.

Friday, 10 November 2017

Falaite 10 Novema, 2017

Siosiua 15:33-47; 10:3; Fakamaau 13:25; 16:31; 1 Sam 22:1; 2 Tuʻi 14:7,19

Siosiua 15:33-47
"33‘I he Sēfelaa, ko ‘Esitaoli, mo Sola, mo ‘Āsena: 34mo Sānoa, mo ‘Eni-kānimi, ko Tapua mo ‘Ēnami; 35ko Siamuti mo ‘Atulami, ko Soko mo ‘Āseka: 36mo Sa‘alaimi, mo ‘Atitaimi, mo Kētela, mo Ketelotaimi: ko e kolo ‘e hongofulu mā fā mo honau ngaahi vilisi. 37Ko Sīnani, mo Hātasa, mo Mikitali-kati; 38mo Tīlani, mo Mīsipa, mo Siokitili; 39ko Lākisi, mo Posikata, mo ‘Ekeloni; 40ko Kāponi, mo Lāmami, mo Kitelisi; 41mo Keteloti, ko Pete-Tākoni, mo Naama, mo Māketa: ko e kolo ‘e hongofulu mā ono mo honau ngaahi vilisi. 42Ko Līpina, mo ‘Ēteli, mo ‘Āsani; 43mo ‘Īfeta, mo ‘Āsena, mo Nēsipi; 44mo Kī‘ila mo ‘Akisipi, mo Mālesa: ko e kolo ‘e hiva mo honau ngaahi vilisi. 45Ko ‘Ekiloni mo e ngaahi kolo na‘e fakaongo kiate ia, pea mo hono ngaahi vilisi; 46mei ‘Ekiloni, ‘o fai ki tahi, ‘a e ngaahi kolo kotoa na‘e ‘i he tafa‘aki ‘o ‘Asitoti, mo honau ngaahi vilisi. 47Ko ‘Asitoti mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo hono ngaahi vilisi; ko Kesa mo hono ngaahi kolo fakaongo, mo hono ngaahi vilisi; ‘o a‘u ki he vaitafe ‘o ‘Isipite, mo e Tahi Lahi mo hono matāfonua."

Siosiua 10:3
"3Ko ia na‘e fekau atu ai ‘e ‘Ātonai-Sēteki ko e Tu‘i Selusalema kia Hōhami ko e Tu‘i Hepeloni, pea kia Pīlami ko e Tu‘i Siamuti, pea kia Siafia ko e Tu‘i Lākisi, pea kia Tēpili ko e Tu‘i ‘Ekeloni, ‘o pehē"

Fakamaau 13:25
"25Pea kamata ‘e he Laumālie ‘o Sihova ke o‘i ia ‘i ‘Apitanga-Tani, ‘i he vaha‘a ‘o Sola mo ‘Esitaoli."

Fakamaau 16:31
"31Pea na‘e ‘alu hifo hono kāinga mo e fale kotoa ‘o ‘ene ‘eiki, pea na‘a nau fata ia, ‘o ‘ohake, ‘o nau telio ‘i he vaha‘a ‘o Sola mo ‘Esitaoli, ‘i he fonualoto ‘o ‘ene ‘eiki ko Mānoa. Pea kuo ne fakamaau ‘a ‘Isileli ‘i he ta‘u ‘e uofulu."

1Samiuela 22:1
"1KO ia na‘e hiki ‘a Tēvita mei he potu ko ia, ‘o ne hola ki he ‘ana ‘o ‘Atulami: pea ‘i he fanongo ki ai hono kāinga, mo e fale kotoa ‘o ‘ene tamai, na‘a nau ‘alu hifo kiate ia ‘i ai."

2 Tu'i 14:7, 19
"7Na‘e tāmate‘i ‘e ia ha kau ‘Ītomi ‘e toko taha mano ‘i Tele‘a Māsima, ‘o ne hamu ‘a Sela ‘i he tau, ‘o ne fakahingoa ko Siokitili; pea talu ai pē. 19Pea nau fai hono puleaki‘i ‘i Selusalema, pea na‘a ne hola ki Lākisi: pea nau fekau atu ha ni‘ihi ke tulimui ki ai ki Lākisi, pea na‘a nau tāmate‘i ia ‘i ai."


Sa 47:4 “ʻOkú ne fili ke ʻotautolu pē ʻa e tofiʻá ni. ʻA e puleʻangá ni ʻo Sekope heʻene peleʻakí” Ko e foʻi lea “peleʻaki” ʻoku ʻuhinga ko e tokotaha ʻokú ne ʻofa ai. Pea ko e foʻi lea ia ʻe tokoni taha ʻi he Saamé ni ke mahino ʻa e ngaahi kaveinga ʻa e ʻOtuá. He naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsileli ko ʻEne kakai maʻoniʻoni, pea ʻi he tuʻunga ko iá naʻá ne ʻofa ʻiate kinautolu. ʻI heʻene fetalanoaʻaki mo Nikotimasi, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū, ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kuo fakalahi ki he kakai kotoa pē, ʻo hangē pe ko ʻIsileli (Sn 3:16) ʻEne ʻofa kia kinautolu. Ko e ngaahi kolo eni ʻi he tofiʻa ʻo Siuta ki he tafaʻaki fonua maʻulaló, pe ko e teleʻa. ʻOku lau ia ko e koló ʻoku hongofulu mā fa, ka ko e hingoa ia ʻoku hongofulu mā nima (v.33-36) he ko Ketela mo Kelelotaimi, ko e hingoa ʻe ua ʻi he kolo tatau pe ʻe taha. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻi heni ʻa Petelihema, ʻosiange, ko e kolo ia ʻo Tevita, pea naʻe hakeakiʻi ʻa e kolo ko ia ʻi hono ʻaloʻi ai hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi. Ko e kolo ko ia ko e leleitaha ia, ka ko Petelihema ʻEfalata, ko e siʻi fau ke lau ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siuta (Maika 5:2) tukukehe ange hono langilangi, ka naʻe siʻisiʻi ke fakamatalaʻi ʻi he ngaahi kolo. Kae mahalo ko e taha ia ʻi he ngaahi vilisi pe kolo iiki, naʻe ʻikai ke fakahingoá. Naʻe haʻu ʻa Kalaisi ke ʻoange ʻa e langilangi ki he ngaahi feituʻu naʻá ne aʻu ki ai, pea naʻe ʻikai ha langilangi ʻe ala maʻu meia kinautolu, pea kapau ʻoku langilangi ʻa e ngaahi feituʻu naʻá ne aʻu ki ai. Fakatauange ki he monūʻia, mo e tapuaki ʻo ha tokotaha ʻe pule ʻa Kalaisi ʻi hono lotó mo ʻene moʻuí, pea ko Ia ʻokú ne fai ʻa e moʻui ʻa e tokotaha ko ia, pea ko e kalisitiane fakalaumalie ia, ka ʻikai ke pule ʻa Kalaisi he moʻui, ko e kalisitiane fakakakano pē (1 Kol 3:1-4)