Fakamaau
7:9-15; 6:5,33; 8:10; Senesi 46:2,3; 24:4; ‘Ekisoto 13:18; 1 Samiuela 14:9,10
Fakamaau 7:9-15
"9Pea ‘i he pō ko ia na‘e folofola mai ‘a e ‘Eiki kiate ia ‘o pehē, Tu‘u, ‘o ‘alu hifo ki he ‘apitanga tau; he kuo u tuku ia ki ho nima. 10Ka ‘o kapau ‘oku ke manavahē ke ‘alu hifo, ‘alu hifo mo ho‘o talavou ko Fiula; 11pea te ke fanongo ki he‘enau lau, pea hili ia ‘e mālohi ho nima ke hifo ki he ‘apitanga tau. Pea ne ‘alu hifo ai mo ‘ene talavou ko Fiula ki he ngata‘anga ‘o e kau to‘o mahafu na‘e ‘i he ‘apitanga. 12Pea ko e kau Mitiani mo e kau ‘Amaleki, mo e ngaahi ha‘a ‘Ālepea, na‘a nau fakaholo atu ‘i he fonua ‘i lalo, ‘o hangē ha he‘e honau tokolahi; pea ko e me‘a ki he‘enau fanga kāmeli na‘e ‘ikai malau, ‘ene hangē ko e ‘one‘one ‘i he matātahi hono lahi.
13Pea ‘i he a‘u atu ‘a Kitione, pea tā ‘oku fakamatala ‘e ha tangata ‘ene misi ki ha toko taha kehe, ‘o ne pehē, Siini, na‘a ku misi, pea tā ko ha keke mā pa‘ale na‘e teketeka hifo ki he ‘apitanga tau ‘o Mitiani, ‘o ne a‘u ki he Tēniti, ‘o taa‘i ia, pea holo, ‘o ne fulihi ia ke mafuli, pea tekefili ‘i lalo ‘a e Tēniti.
14Pea tali ‘e he taha, ‘o pehē, ‘Oku ‘ikai ko e me‘a kehe ia, ka ko e heletā ‘a Kitione ko e foha ‘o Soasi ko ha tangata ‘Isileli; kuo tuku ki hono nima ‘e ‘Elohimi ‘a Mitiani mo hono kotoa ‘o e hōsitē.
15Pea ‘i he fanongo ‘e Kitione ki he lau ‘o e misi mo hono faka‘uhinga, na‘a ne fai ‘ene lotu; pea ne foki ki he ‘apitanga ‘o ‘Isileli, ‘o ne pehē, Mou tu‘u, he kuo tuku ‘e Sihova ‘a e tau ‘a Mitiani ki homou nima."
Fakamaau 7:9 “Pea ʻi he po ko ia naʻe
folofola mai ʻa e ʻEikí kiate ia ʻo pehē. “Tuʻu ʻo ʻalu hifo ki he
ʻapitangataú, he kuou tuku ia ki ho nimá”.
Kuo fakatokosiʻi ʻa e kau tau ʻa Kitioné, naʻe
fakateunga ia ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e makatuʻunga lelei ko hono langa hake ʻo
ʻene tuí ki ʻolunga. Tuʻu hake he kuo tuku koe ki lalo ʻi he tokolahi ʻa e kau
tangata ʻi he kongakaú. He kuou tuku ia ki ho nimá ko e kotoá ʻe ʻaʻau ia. ʻOku
ʻafio pe ʻe he ʻEikí ʻa e taʻepau ʻa hono kakaí, pea ko e hā ha fakalotolahi te
nau ala toʻo mei ha meʻa siʻisiʻi. Naʻá ne ʻafioʻi pe ʻa e meʻa ʻe hoko kia
Kitione ʻi he fuʻu tokolahi ʻo e ʻapitanga ʻe ʻalu ki laló, pea ne fekau kiate
ia ke ʻalu ki lalo mo fanongo ki he meʻa te nau lea ʻakí, kae piki pe ʻene tuí,
ki he meʻa ʻoku lea ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe teuteu ʻe he ʻOtuá ha misi ʻi he
ʻulu ʻo e toktoaha ʻo e kau Mitiané pea fakatonuleaʻi ia ʻi he ngutu ʻo e
tokotaha, pea naʻe ʻomai ia kia Kitione ke ne fanongo ki ai, ki he misí mo hono
fakatonulea pea ʻai ai hono ngaahi filí, ke nau ʻiloʻi ʻa ʻ ene ikuná, ko e kau
fakalotolahí naʻa nau talaki ʻa ʻenau fihí. Neongo ko e ngaahi fili kinautolu
ʻo e ʻOtuá, ka naʻa nau maʻu pe ʻa e ngaahi visone pea mo e ivi ke nau kumi
ʻaki fakaekinautolu pe ʻenau totonú. Pea ki he kau angahalá ke toumuʻa fakatokangaʻi
pe honau fakaʻauhá. Ko e misi ʻoku ngali maʻu pe ha mahuʻinga siʻisiʻi ki ai,
ka ko e fakatonulea ki aí, ʻokú ne fakamoʻoniʻi, ko e katoá ko e haʻu ia mei he
ʻOtua, pea ʻiloʻi ai, ko e hingoa Kitioné ʻokú ne fakafonu ʻa e loto ʻo e kau
Mitianí ʻi he manavahē. Ko e kiʻi kongakau tokosiʻi ʻoku taki ʻe Kitioné, kuo
ʻilo ia ʻe he kau Mitianí ʻo fekauʻaki mo kinautolu, pea ko kinautolu ia te nau
ʻasi mai ko e foʻi keke pale, te ne hanga ʻo laiki mo fakaʻauha ʻa e tenití, ko
e kau Mitianí mo ʻene kongakau. Naʻe toʻo eni ʻe Kitione ko e taukapoʻi ʻene
lava meʻá, ʻo ʻikai ke ne toe toloi, ka naʻá ne hū mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá,
pea ne foki mai mo e falala ki heʻene kau tangata ʻe toko tolungeau, ko
kinautolu ia ʻa e hoosite ʻa e ʻEikí pea ko kinautolu ia naʻá ne taumuʻa ki ai
ke nau fakahaofi ʻa ʻIsilelí. Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ke tau lea
ki he ʻOtuá mo hū kiate Ia, mo ʻulo ʻa e hala kuo fakaava mei Hevaní. Ko e
ʻOtuá kuopau ke ne maʻu ʻa e fakafetaʻi he te ne fakalotolahiʻi ʻa ʻetau tuí.
Ko ʻetau tuʻu ia ki he ʻOtuá ʻia Kalaisí
No comments:
Post a Comment