Teutalonome 30:15-20
"15Vakai, kuo u tuku ‘i ho ‘ao he ‘aho ni ‘a e mo‘ui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi; 16he‘eku fekau koe he ‘aho ni ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono hala, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo fekau, mo konisitūtone, ka ke mo‘ui mo tupu, pea ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u. 17Ka ‘o kapau ‘e hanga kehe ho loto, ‘o ‘ikai te ke fakaongoongo, kae tohoaki koe, mo ke lotu ki ha ngaahi ‘otua kehe, mo tauhi ki ai; 18‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni te mou mātu‘aki mole ai; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani, ke hū ki ai ‘o ma‘u. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako, 20ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fakaongo ki hono le‘o, pea ke pīkitai kiate ia: he ko ia ia ho‘o mo‘ui‘anga, mo e lōloa‘anga ‘o ho ngaahi ‘aho: ka ke nofo ‘i he kelekele na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, ke ‘atu mo‘onautolu."
Teutalonome 4:26
"26‘oku ou ui ki he langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ‘o fakamo‘oni te mou mātu‘aki mole ke vave mei he funga fonua ‘oku mou a‘a ai ‘i Soatani ke ma‘u; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ai, ka te mou mātu‘aki ‘auha."
Teutalonome 8:19
"19Ka ‘oka faifai pea momo‘i ngalo ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ka ke muimui ‘otua kehe, mo tauhi ki ai, mo lotu ki ai; ‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni, te mou mātu‘aki ‘auha."
Teutalonome 11:26
"26Vakai, ‘oku ou tuku ‘i homou ‘ao he ‘aho ni ha monū mo ha mala"
KUO TUKU ʻA E MATE MO E MOʻUÍ ʻI HONAU LOTOLOTONGÁ. Ko e tangata kotoa pē ʻokú ne fakaʻamu ke maʻu ʻa e moʻuí mo e leleí, pea ke ne hola mei he maté mo e koví, ʻokú ne holi ki he fiefia, kae manavahē he mamahi. Ko ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, naʻá na kai ʻa e fua ʻo e ʻakau naʻe tapu, ʻi he ʻamanaki ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, ka ko e mamahi ʻo e ʻiló naʻá na maʻú. Ko e ʻilo ʻo e leleí naʻe mole ia kae maʻu pē ʻa e ongoʻi ʻo e koví. Ka ko e fiekaungā mamahi ia ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻikai ke ne ʻoange ki he tangata ki ʻolunga ʻi heʻene hē ʻaʻana ka kuó ne fakamanako ʻa e tangata ʻaki ʻene folofolá, koeʻuhi ko e ʻilo ʻo e lelei mo e koví ke ne ngaohi ia ki he fiefia taʻengata, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko ʻene tōnounou ʻa e tangatá. He kapau te nau ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi kiate ia, te nau moʻui mo fiefia. Pea kapau leva ʻe ʻi ai ha taimi te nau liʻaki ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi ʻotua kehe ko ʻenau ʻauhá ia. Pea ko e ʻuhinga ia ʻo e Fuakava Foʻoú, ki he meʻa tatau kuo tuku mai ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e moʻuí mo e mate, ʻa e lelei mo e kovi. ʻIlonga ʻa ia te ne tuí ʻe moʻui, pea ko ia heʻikai tuí ʻe moʻua. (Mk 16:16). Ko e tuí ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofa, mo e talangofua. ʻIo, ko e meʻa ko ē naʻe lea fakatokanga ki ai ʻa Mosese. Ko e fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni. Kae hili mei ai ha taimi loloa, naʻe fakahoko ia ʻe Paula ʻi he founga ʻo e fakatonuhia ʻo e kau angahala ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi (Lm 10:6-9). Kāinga Moʻui Foʻou, ko e moʻui mo e mate, mo e lelei mo e kovi, kuo tuku mai ke tau faʻiteliha ki ai. Ko e founga ʻoku taha pē, ko e tui falala kia Kalaisi. Ko ia ʻe tuí ʻe moʻui taʻengata, ka ʻikai tuí ko e mate taʻengata.
No comments:
Post a Comment