Friday, 28 July 2017

Falaite 28 Siulai, 2017

Teutalonome 31:14-22; 32:15-17; ‘Ekisoto 33:9; Nomipa 14:42 ; Fakamaau 2:12

Teutalonome 31:14-22
"14Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Ko eni ‘oku ‘unu‘unu mai ‘a e taimi ke ke pekia: ui mai ‘a Siosiua, ‘o mo tutu‘u kimoua ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ka u feia ha tu‘utu‘uni kiate ia. Pea ō ‘a Mōsese mo Siosiua, ‘o na tutu‘u ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga. 15Pea hā ‘a Sihova ‘i he Tēniti ‘i ha pou ‘ao: pea tu‘u ‘a e Pou-‘ao ‘i he matapā ‘o e Tēniti. 16Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Ko eni te ke toka mo ho‘o ngaahi kui; pea ‘e tu‘u ‘a e kakai ni, ‘o tango ki he ngaahi ‘otua kehe ‘o e fonua ‘a ia ‘oku nau ‘alu ke nofo ai, pea te nau li‘aki au, ‘o maumau ‘eku kovinānite ‘a ia kuo u fai mo kinautolu. 17Pea ‘e langa‘i ‘eku ‘ita kiate kinautolu ‘i he ‘aho ko ia, pea te u li‘aki kinautolu, pea te u hanga kehe meiate kinautolu, pea ‘e tuku kinautolu ke keina, pea ‘e mo‘ua kinautolu ‘i he ngaahi kovi mo e faingata‘a lahi; ko ia te nau pehē ‘i he ‘aho ko ia, ‘Ikai kuo mo‘ua kitautolu ‘i he ngaahi kovi ni koe‘uhi ‘oku ‘ikai ‘i hotau lotolotonga ‘a hotau ‘Otua? 18Pea ko au ē te u hanga kehe ‘i he ‘aho ko ia, koe‘uhi ko e kovi kotoa kuo nau fai, he‘enau hanga ki he ngaahi ‘otua kehe. 19Ko ia mo tohi ma‘amoutolu ‘a e ta‘anga ni, pea te ke ako ia ki ha‘a ‘Isileli: ‘ai ia ki honau ngutu, ke hoko ‘a e ta‘anga ni ko e fakamo‘oni ma‘aku ki ha‘a ‘Isileli, 20he ka u ka ‘omi kinautolu ki he kelekele ne u fuakava ai ki honau tupu‘anga, ‘oku mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi: pea kuo nau kai ke mākona, pea nge‘enge‘e; pea te nau toki hanga ki ha ngaahi ‘otua kehe, ‘o tauhi kiate kinautolu, pea te nau ta‘etoka‘i au, ‘o maumau ‘eku kovinānite. 21Pea ka faifai pea hoko kiate kinautolu ‘a e ngaahi kovi mo e faingata‘a lahi, pea ‘e toki lea hake ‘a e ta‘anga ni ‘i honau ‘ao ko e fakamo‘oni: he tala‘ehai ‘e ngalo ‘i he ngutu ‘o honau hako; he ‘oku ou ‘ilo ‘enau ngaahi filio‘i ‘oku fai ni, ka kuo te‘eki ke u fakahū kinautolu ki he fonua na‘a ku fuakava ai. 22Ko ia na‘e tohi ‘e Mōsese ‘a e ta‘anga ni ‘i he ‘aho pē ko ia, pea ne ako ia ki ha‘a ‘Isileli."

Teutalonome 32:15-17
"15Ka ‘i he sino leva ‘a Sesuluni, pea ne ‘aka–
Kuo ke sino, kuo ke nga‘eke, kuo ke putoputa!–
Pea ne toki li‘aki ‘a e ‘Otua na‘e ngaohi ia,
‘O ne va‘inga‘aki hono makatu‘u fakamo‘ui‘anga.
16Na‘a nau fakafua‘a‘i ia ‘aki hani kehe,
Na‘a nau fakatupu ‘ene houhau ‘aki ha koto fakalielia pē.
17Na‘a nau feilaulau ki hani fa‘ahikehe ‘ata‘i ‘otua 
Koni ‘otua na‘e ‘ikai te nau ‘iloa,
Koni fo‘ou toki tupu ni,

Na‘e ‘ikai vavana ai ho‘omou ngaahi kui."

‘Ekisoto 33:9
"9Pea ka hū leva ‘a Mōsese ki he Tēniti, na‘e ‘alu hifo ‘a e Pou-‘ao ‘o tu‘u ‘i he mata tēniti, ‘o alea mo Mōsese."

Nomipa 14:42
"42‘Oua te mou ‘alu hake; he ‘oku ‘ikai ‘i homou lotolotonga ‘a Sihova; na‘a te‘ia kimoutolu ‘i he ‘ao ‘o homou ngaahi fili."

Fakamaau 2:12
"12Pea na‘a nau li‘aki ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘enau ngaahi kui, ‘a ia na‘a ne ‘ohake kinautolu mei ‘Isipite, ‘o nau muia ‘a e ngaahi ‘otua kehe, ha ngaahi ‘otua ‘o e kakai na‘e nofo takatakai kiate kinautolu, pea nau punou ki ai: pea na‘a nau fakahouhau‘ia ‘a Sihova. "

KO HONO TALAMUʻAKI ʻO E ANGATUʻU ʻA ʻISILELÍ. Ko e ʻOtuá ʻokú ne vavangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku kei mamaʻo kia kitautolu haʻa tangatá. Ko Mosese eni mo Siosiua kuo na ʻi he matapā ʻo e tapanekalé ke nau ʻi ai mo e ʻOtuá. Pea naʻe toe tala pe kia Mosese ko e taimi nounou pē, pea kuopau ke mate. ʻOku tala ʻe he ʻapositolo “Pea hangē kuo tuʻutuʻuni ki he kakaí ke mate ta tuʻo taha pē, hili ko iá ko e fakamaau pe” (Hep 9:27). Ko e maté kuopau, tui kia Kalaisi leva mo falala kiate ia, ko hoʻo teuteú ia.

ʻI he fai manavaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻá ne fakataha mo kinaua ʻi he pou ʻao, pea ko e pou ʻaó naʻe tuʻu ia ʻo laka ʻi he matapā ʻo e tapanekalé. Pea naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mosese, ko e hili ʻo ʻene pekiá, ko e kovinanite naʻá ne fai ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli mo honau ʻOtua, ʻe mātuʻaki maumau. 1. ʻE liʻaki ʻe ʻIsileli ʻa e ʻOtuá he ko e maumauʻi ʻo e kovinanite ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ko e tukuakiʻi kuopau ke ʻai ia ki he tangatá, ko ia naʻá ne maumauʻi. Heʻikai liʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá, ko kinautolu te nau ʻuluaki liʻaki ia. Te nau lotu kinautolu ki he ngaahi ʻotua ʻo e kau Kenaní. Ko e kau angatuʻu ʻo mavahe meia Kalaisi, kuo hoko ʻo ʻOtua ʻenau paʻangá kuo puleʻi kinautolu ʻe he manumanu pē kuo nau ʻotua ki honau keté, pea ko honau ikuʻangá ko e malaʻia (Fili 3:18,19). 2. Pea ko e ʻOtuá te ne liʻaki ʻa ʻIsileli ko ʻene faitotonu, te ne hanga ʻo liʻaki ʻa kinautolu ʻoku taʻe faitotonu, ʻo liʻaki ia, ko hono laumalie mo e kelesí te na liʻaki kinautolu, pea ʻikai toe ʻaonga ke akoʻi pe faleʻi kinautolu, he kuo fakafefeka kinautolu ʻe honau ngaahi ʻaitolí, pea ko e ngaahi koví mo e ngaahi faingataʻá ʻe tō kia kinautolu, he ʻe fūfū ʻe he ʻOtuá hono fofongá meia kinautolu, ʻi he fūfū ʻe he ʻOtuá hono fofongá, ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai hano ʻaonga ke kei fai. ʻOku mahuʻinga ʻa ʻetau tauhi ki he ʻOtuá, ʻi he meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, he te ne ongoʻi kitautolu maʻu pē.

No comments:

Post a Comment