Teutalonome 30:1-6
"1PEA ka hoko ‘a e ngaahi me‘a ko ia kiate koe, ‘a e monū mo e mala kuo u tuku ‘i ho ‘ao, pea ka faifai pea ke fakamanatu ki ai ‘i he ngaahi pule‘anga kuo fakahee‘i koe ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua, 2pea ke foki kia Sihova ko ho ‘Otua, mo fakaongo ki hono le‘o ‘i he ngaahi me‘a kehekehe kuo u tu‘utu‘uni atu he ‘aho ni, ‘e koe mo ho fānau, ‘o fai‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto mo e kotoa ‘o ho laumālie; 3pea ‘e toki liliu ‘e Sihova ko ho ‘Otua ho‘o nofo pōpula, pea te ne ‘alo‘ofa kiate koe, pea te ne foki ‘o tānaki koe mei he ngaahi kakai na‘e fakamovetevete ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 4Neongo ‘oku ai ha ni‘ihi ‘o ho kau fakahē ‘oku ‘i he taupotu ‘o e langi, ka ‘e tānaki koe, ‘o ‘omi mei ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 5pea ‘e fakahū koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ki he fonua na‘e ma‘u ‘e ho‘o ngaahi kui, pea te ke ma‘u ia, pea te ne fai lelei kiate koe, mo fakatokolahi‘i koe ke hulu atu ‘i ho‘o ngaahi kui. 6Pea ‘e kamu ho loto ‘e Sihova ko ho ‘Otua, mo e loto ‘o ho hako, ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto, mo e kotoa ‘o ho laumālie, koe‘uhiā ke ke mo‘ui."
Teutalonome 4:30
"30Ka hoko ‘a e mamahi kiate koe, pea mo‘ua koe ‘e he ngaahi me‘a na, ‘e fakakuokuonganoa ange ha taimi te ke foki mei ai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fanongo ki hono le‘o"
Teutalonome 1:26
"26Ka na‘e ‘ikai te mou loto ke ‘alu hake, ka mou paetaku‘i ‘a e folofola tonu ‘a Sihova ko homou ‘Otua."
Saame 126:4
"4Liliu ‘emau pōpula,‘e Sihova,
Hangē ko e ngaahi tafenga vai ‘i he feitu‘u ko Tonga."
Selemaia 32:37
"37ko au eni te u tānaki kinautolu mei he ngaahi fonua kehekehe kuo u sese‘e kinautolu ki ai, ‘i he‘eku ‘ita, mo ‘eku houhau, mo e tuputāmaki lahi; pea te u toe ‘omi kinautolu ki he potu ni, pea te u ‘ai ke nau nofo nonga"
KO E MONŪʻIA HILI ʻA E FOKI KI HE ʻEIKÍ. Naʻe tala ʻe Mosese ki he kau Hepeluú ko e taimi pe kuo nau mateuteu ai ke foki ki he ʻOtuá ʻokú ne mateuteu mo ia ke maʻu kinautolu. He ʻoku fai meesi ʻa e ʻOtuá ki he taʻetuí. Ko e ʻalu mamaʻo mei he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú te lava ʻo fakakaukau ki aí. Neongo, kapau naʻe fakakaukau ʻa e kau Siú ia ke nau ʻalu ʻo mavahe mei he ʻOtuá ke maumauʻi ʻenau moʻuí. ʻOku kei tuʻumaʻu pē ʻa e ʻOtuá ke fakafoki mai kinautolu. Ko e ʻOtuá te ne foaki kia kinautolu ʻa e fakafoʻou fakalaumalie ʻi loto. (Ko e kamu honau ngaahi lotó). ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kitautolu mo fakafoki ange kitautolu kiate ia foki. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ako ha meʻa mei heni, kaeʻoua pe kuo ngangana honau māmaní ʻo takatakaiʻi kinautolu. Ko e mamahi mo e faingataʻa ʻoku ngalingali ʻe fakaava ai honau matá ki he meʻa kuo folofola ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamavahe ko e ʻehe angahala mei he ʻOtuá? ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke ke hē mamaʻo ai he kuo palomesi ʻa e ʻOtuá ko ha kamata foʻou ʻo kapau ko koe pē te ke foki kiate ia, ke toe fakalelei mo e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū pea te ke ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotó mo e kotoa ho laumalié. Ko hono moʻoní naʻa nau fuʻu mamaʻo ʻi he tuʻunga fakaʻatamai ʻo e taimi lolotongaā, ka ko e kau fai kalusefai ʻo e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻenau mamata pē ki he ʻEikí. Ko e foʻi houa pē ʻe taha kuo nau ului ki he ʻOtuá. “HE ko Kalaisí ko e ngataʻanga ia ʻo e laó, ka „e maʻoniʻoni ʻa e tangata kotoa pe ʻoku tui (Lo 10:4). Ko Kalaisi” ko e ngataʻanga ʻo e laó” ʻi he founga ʻe ua. ʻOkú ne fakahaohaoaʻi ʻa e fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ki māmani. Ka ko ia pē ʻa e ngataʻanga ʻo e laó ʻi hono fakahoa ʻa e lao kia Kalaisí, ko e laó ʻoku ʻikai hano ivi ke fai fakamoʻui he ko e fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa ki he kau tui falalá.
No comments:
Post a Comment