Teutalonome 31:9-13
"9Pea na‘e tohi ‘e Mōsese ‘a e lao ko ia, ‘o ne ‘ange ki he kau taula‘eiki ko e hako ‘o Līvai, ‘a kinautolu na‘a nau fua ‘a e ‘A‘ake ‘o e kovinānite ‘a Sihova, pea ki he kau mātu‘a ‘Isileli: 10pea tu‘utu‘uni ‘e Mōsese kiate kinautolu, ‘o pehē, ‘I he faka‘osi ‘o ha fitu‘i ta‘u, ‘i he taimi tu‘utu‘uni ‘i he ta‘u ‘o e tukuhifo, ‘i he Kātoanga Fale-lou‘akau 11‘i he ha‘u ‘a ‘Isileli kātoa ke fakahā kinautolu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he potu te ne fili ki ai, pea te ke lau ‘a e lao ko eni ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa, ke nau fanongo ki ai. 12Fakataha ‘a e kakai, ‘a e kau tangata, mo e kau fefine, mo e tamaiki, mo ho‘o muli ‘oku nofo ‘i ho kolo, koe‘uhi ke nau fanongoa, pea koe‘uhi ke nau ma‘u akonaki, mo ‘apasia kia Sihova ko homou ‘Otua, pea ke nau tokanga ke fai ‘a e ngaahi me‘a kehekehe ‘o e lao ni; 13pea ke fanongo ‘e he‘enau fānau ‘a ia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ia, pea ke nau ako ke ‘apasia kia Sihova ko homou ‘Otua, lolotonga ‘oku mou nofo ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani ke ma‘u."
Teutalonome 4:10
"10‘a e ‘aho na‘a ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi mo e folofola mai ‘a Sihova, Fakataha mai ‘a e kakai kiate au, ka u tuku ke nau ongo‘i ‘eku lea, ke nau ako ai ke ‘apasia kiate au"
Teutalonome 15:1
"1‘I HE ‘osi ha fitu‘i ta‘u te ke fai ha tuku hifo pē."
Teutalonome 16:16
"16Ko e tu‘o tolu mālō ‘i he ta‘u ‘e hā ho‘o kau tangata kotoa pē ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he potu te ne fili ki ai; ‘i he Kātoanga Tapu-lēvani, pea ‘i he Kātoanga Lau-uike, pea ‘i he Kātoanga Fale-lou‘akau: pea ‘e ‘ikai te nau tu‘u mola pē ‘i he ‘ao ‘o Sihova"
Levitiko 23:34
"34Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, ‘I hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina fitu ko eni ‘e kamata ai ‘a e kātoanga Fale-lou‘akau, pea ‘e fai ia kia Sihova ‘o ‘aho fitu."
Nomipa 4:15
"15Pea ‘i he ‘osi ‘e ‘Ēlone mo ‘ene fānau ‘a e ‘ufi‘ufi ‘o e Potu Tapu, mo e nāunau kotoa ‘o e Potu Tapu ‘i he ‘amanaki hiki atu ‘a e ‘apitanga, pea hili ia ‘e toki hū ‘a ha‘a Kōhate ke fua: kae ‘ikai te nau ala ki he ngaahi me‘a tapu na‘a nau mate. Ko eni ‘a e kavenga ‘a ha‘a Kōhate ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga."
Siosiua 8:34,35
"34Pea hili ‘a e fai pehē, na‘a ne lau ‘a e ngaahi lea kotoa ‘o e lao, ‘a e tāpuaki mo e fakamala‘ia, ‘o hangē ko ia kotoa na‘e tu‘u ‘i he tohi lao. 35Na‘e ‘ikai ha momo‘i lea ‘i he me‘a kotoa na‘e tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a ia na‘e ‘ikai ke ‘a‘au ‘e Siosiua ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, mo honau kau fefine, mo honau tamaiki, pea mo e muli na‘e felemofafo ‘iate kinautolu."
KO E LAO KE LAU IA ʻI HE TAʻU ʻE FITU KOTOA PĒ. Ko e laó naʻ eʻomai ia ʻe Mosese (Sn 1:17). Fakatokangaʻi ange ko e lao mo e kelesi ko e tafaʻaki fakatouʻosi kinaua ʻo e natula ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ngāueʻaki kinaua kia kitautolu. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Mosese ʻa e laó mo e fakamaauʻangá, lolotonga iá naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ke fakamahuʻingaʻi mo fakaeʻa mai ʻa e meesi mo e ʻofa, pea mo e fakamolemole. Ko Mosese, naʻá ne lava ʻe ia pe, ko e tokotaha foaki mai ʻa e laó, lolotonga ko iá naʻe haʻu ʻa Kalaisi ke fakakkato ʻa e laó (Mt 5:7). Ko e natula mo e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ia ʻi he laó ʻi he taimí ni, ko e natula mo e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ia ʻia Sīsū Kalaisi. ʻO ʻikai toe fou mai ʻi he ongo lauʻimaka momoko, naʻe tohi ai ʻa e laó. Ko e fakahā meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he taimí ni ʻoku haʻu ia ʻo fou mai ʻi he moʻui ʻa e tokotaha. ʻI heʻetau ʻiloʻi lelei ange ʻa Kalaisí ko ʻene mahino ia ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakalakalaka ki muʻa.
Ko e lau molumalu ko ení ʻa e laó kuopau ke fai ia ʻi he taʻu ʻo e tukuange, ko e taʻu ia ʻe fitu kotoa pē. Ko e taʻu ko iá ʻoku mālōlō ai ʻa e kelekele (ʻikai fai hano ngoueʻi) ʻoku nau lava ke maʻu ai honau taimi faingamalie ke nau kau mai ki he ngāue ko ení. Ko e kau sevānití ʻe fakaʻatā mo kinautolu pea mo e kau masivá ʻoku ʻi ai ha nau moʻua, ʻoku fakaʻatā mo kinautolu pea ko e konga ia ʻo e ʻaonga ʻo e laó, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ʻe fai ʻa e talangofua ki ai pea ke tukuange kinautolu ke nau hoko ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi kuo vete ange kinautolu mei honau ngaahi haʻí. Ko e taʻu ʻo e tukuangé, ko e fakataipe ia ki he kelesi ʻo e kosipelí, ko ia ai ʻoku toe ui eni ko e taʻu ʻo e tali ʻo e ʻEikí, maʻa hotau fakamolemole mo e fakatauʻatāina ʻe Kalaisi ʻo ne unga kitautolu ke tau tauhi ʻene laó (Luke 1:74,75). Ko e katoanga ko eni ʻo e tapanekalé ʻoku fiemaʻu makehe ia ke nau fiefia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (Lev 23:40) pea ko e tuʻunga pe ia ʻoku ʻi ai ʻe tau fiefia ki hotau ʻOtuá ʻi heʻene fakamoʻui kitautolu ʻia Kalaisi.
No comments:
Post a Comment