Teutalonome 31:23-30
"23Pea ne feia ha tu‘utu‘uni kia Siosiua, foha ‘o Nuni, ‘o ne pehē, Ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali: he ko koe te ke fakahū ‘a ha‘a ‘Isileli ki he fonua na‘a ku fuakava ai kiate kinautolu: pea ko au te u ‘iate koe. 24Pea ‘i he faifai pea faka‘osi ‘e Mōsese ‘ene tohi ‘a e ngaahi lea ‘o e lao ni ‘i ha tohi ke ‘osi‘osingamālie. 25Pea toki tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a e kau Līvai na‘e fua ‘a e ‘a‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova, ‘o pehē, 26To‘o ‘a e tohi lao ni, ‘o tuku ‘i he tafa‘aki ‘o e ‘A‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova ko homou ‘Otua, ke nofo ai ko e fakamo‘oni kiate koe. 27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia. 28Fakataha mai kiate au ‘a e kau mātu‘a ‘o homou ngaahi matakali, mo homou kau ‘ōfisa, ka u ‘a‘au ‘i honau telinga ‘a e ngaahi lea ni, ‘o ui ki hēvani mo māmani ke fakamo‘oni kiate kinautolu. 29He ‘oku ou ‘ilo, ka hili ‘eku pekia te mou mātu‘aki fakaka‘anga kimoutolu, pea te mou afe mei he hala kuo u tu‘utu‘uni atu; pea ‘e fakafetaulaki mai kiate kimoutolu ha kovi ‘i he ngaahi ‘aho ‘amui; koe‘uhi ko ho‘omou fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ke fakatupu ‘ene houhau ‘i he ngāue ‘a homou nima. 30Pea ‘a‘au ‘e Mōsese ‘i he telinga ‘o e fakataha kātoa ‘o ‘Isileli ‘a e ngaahi lea ‘o e ta‘anga ni kotoa, kae‘oua ke ‘osi."
Teutalonome 4:26
"26‘oku ou ui ki he langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ‘o fakamo‘oni te mou mātu‘aki mole ke vave mei he funga fonua ‘oku mou a‘a ai ‘i Soatani ke ma‘u; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ai, ka te mou mātu‘aki ‘auha."
Teutalonome 9:6,24
"6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe. 24Ko e koto angatu‘u ho‘omou fakafeangai kia Sihova talu e ‘aho na‘a ku fua ‘ilo ai kimoutolu."
Teutalonome 32:1
"1FOKOTU‘U telinga mai, ‘a langi ka u lea atu; Pea fakafanongo ‘a māmani, ki he ngaahi lea ‘a hoku ngutu"
Siosiua 1:8
"8‘E ‘ikai mahu‘i mei ho ngutu ‘a e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘aho mo e pō, koe‘uhi ke ke tokanga ke fai ‘o hangē ko e me‘a kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monū‘ia ‘i he me‘a ‘oku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai."
KO HONO FAKANOFO ʻO SIOSIUA KE NE HOKO KO E TAKI ʻO ʻISILELI. Pea ke tataki ʻa e kakaí ki he fonua ʻo e talaʻofá. (Ko Mosese heʻikai ke ne lava ʻo hū, ko ʻene talangataʻa Nom 20:12). Ko Siosiua ko e ʻuluaki lave kiate ia ʻia ʻEkisoto 17:9 he ko ia pē naʻá ne tokoni kia Mosese ʻi he ngaahi taʻu lahi (Sios 1:1). Ko e taha hono mafai poto ki he lakangá. Ko ʻene “TUI”. He ko e taha ia ʻa e kau asiasi ʻe toko 12 ki he ʻuluaki hū ki Kenaní, pea ko ia pe mo Kelepi naʻá na tui ko e ʻOtuá pe te ne lava ʻo tokoniʻi ʻa ʻIsileli ke ikunaʻi ʻa e fonuá (Nom 13:1, 14:30). Naʻe tala ʻe Mosese kia Siosiua tuʻo ua ʻi he vahé ni ke loto toʻa mo tuʻu kalikali(malohi) (31:7,23). Ko hono moʻoni, ko e kaveinga fakailifia ʻa e kakai ʻe toko tolu miliona ke nau tokanga ki ai, pea nau nofo hifo ʻo kikihi mo taki ʻaki ki he taú. Ko hono kumi ʻa e lotolahí ko Siosiua pē ʻa e tesi lahi taha koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá naʻe ʻiate ia, pea koeʻuhí naʻá ne maʻu ʻa e tuí ko e ʻOtuá pē, te ne fai ʻa e meʻa kotoa pe, kou ne palomesi ki ai ki ʻIsileli.
Naʻe ʻiloʻi pe ʻe Mosese, ko ʻIsileli neongo kuo nau sio kotoa ʻi he ngāueʻa e ʻOtuá, ka te nau angatuʻu mei honau ngaahi lotó. Pea ʻoku nau tuha totonu mo e tautea ʻa e ʻOtuá, neongo ʻenau toutou maʻu ʻene meesí. Naʻa nau fuʻu ongongataʻa mo angatuʻu ʻi honau natulá. Ko e meʻa tatau mo kinautolu ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ʻetau fefaʻuhi mo e angahalá. Ko e fakatomala tuʻo taha he mahina pe tuʻo taha he uike, ʻoku ʻikai pe ke feʻunga ia. Ka kuopau ke tau tafoki tuʻu maʻu mei heʻetau ngaahi angahala ki he ʻOtuá, pea tuku kiate ia ʻi heʻene meesi fou ʻia Kalasi ke ne fakamoʻui kitautolu. ʻOku ʻikai ko ʻetau haʻu mo foki ki he kakano mo māmani, ka ke tau liʻoa hotau kotoá ʻi he tui taʻetoe veiveiua mo ʻene ngāue maʻa hota fakamoʻuí.
No comments:
Post a Comment