Monday, 31 July 2017

Monite 31 Siulai, 2017

Teutalonome 32:3-6; 31:29; ‘Ekisoto 33:19; 2 Samiuela 22:31; Saame 116:19; ‘Aisea 63:16

Teutalonome 32:3-6
"3He te u fanongonongo ‘a e huafa ‘o Sihova:
Mou tuku ‘a e mā‘olunga ‘o hotau ‘Otua.
4Ko Makatu‘u ia–‘oku haohaoa ‘ene ngāue;
Ko ‘ene ngaahi founga kotoa ‘oku fakakonisitūtone:
Ko e ‘Otua ‘o e Mo‘oni, pea ta‘eha‘ane hala,
5Kuo nau fai kākā ki ai
(tala‘ehai ko ‘ene fānau, ko honau mele pē);
Ko e to‘utangata fāsi‘a mo angakehe.
6‘Oku pehē koā ho‘omou totongi ‘a e ‘Eiki,
‘A e kakai vale mo ta‘e‘atamai?
‘Ikai ko ho‘o tamai ia na‘e ma‘u koe?

Kuo ne ngaohi koe, mo fokotu‘u koe?"

Teutalonome 31:29
"29He ‘oku ou ‘ilo, ka hili ‘eku pekia te mou mātu‘aki fakaka‘anga kimoutolu, pea te mou afe mei he hala kuo u tu‘utu‘uni atu; pea ‘e fakafetaulaki mai kiate kimoutolu ha kovi ‘i he ngaahi ‘aho ‘amui; koe‘uhi ko ho‘omou fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ke fakatupu ‘ene houhau ‘i he ngāue ‘a homou nima."

2 Samiuela 22:31
"31Ko e me‘a ki he ‘Otua–ko hono ‘alunga ‘oku haohaoa:
Ko e folofola ‘a e ‘Eiki kuo ‘osi-‘a-sivi ia;
Ko e fakaū ia ki he kakai ‘oku hūfanga kiate ia."

Saame 116:19
"19‘I he ngaahi loto‘ā ‘o e fale ‘o Sihova,
‘I he lotolotonga ‘o‘ou, si‘i Selusalema.
Halelu‘ia!"

'Aisea 63:16
"16He ko ‘emau tamai koe, he tala‘ehai ‘oku toka‘i kimautolu ‘e ‘Epalahame, pea tala‘ehai ‘oku ‘ilo‘i kimautolu ‘e ‘Isileli: ko koe, ‘e Sihova, ko ‘emau tamai; ko ho huafa talu mei tuai ko homau Koeli "

KO E ʻULUNGAANGA ʻO E ʻOTUÁ. Ko e ʻulungaanga ʻo ʻIsileli. Ko e fakahaaʻi fakaofo ʻa e lahi mo e faitotonu ʻa e ʻOtuá (v.3,4). Pea ke fanongonongo ʻa e Huafa ʻo Sihová ke fakahaaʻi hono ʻulungaangá mo ʻene haohaoa ʻa Sihová. ʻO takua ʻa e lahi ki he ʻOtuá ʻo fakamoʻoniʻi hono ivi mafimafi mo e poto, mo hono lotolotonga fakalukufua “Ko Makatuʻu ia”. Ko e fuofua taimi eni ke ui peheʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he Tohitapú. Ko hono fakamatalaʻi hono ivi taʻeliliu, tōnunga, mo e ʻofa, ʻa ē naʻe fakahaaʻi ʻia Kalaisi mo e kosipeli, pea faʻu ai ʻa e makatuʻunga taʻe ueʻia ʻo tau langa ai ʻetau ʻamanaki fiefia, pea halaʻatā ha toe meʻa ke ne lava ʻo ikunaʻi ʻe ne ngaahi kaveingá, pe tamateʻi ʻene ngaahi palomesí. Pea ʻi he malu ʻo ʻene maluʻí ʻoku tau ʻilo ai ʻa e hufangaʻanga mei he kotoa hotau ngaahi filí, pea mei he kotoa hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Pea ko e kotoa hotau fakafiemalie fakalaumalie ʻi māmani ʻoku haʻu mei he ʻOtuá, he ko hotau makatuʻú ʻa Kalaisi ko e ʻOtua ʻo e fakamoʻui (Ais 32:1,2 ; Mt 16:18). Ko ʻene ngāué ʻoku haohaoa. Ko e kotoa hono ʻalungá ʻoku fakamaauʻi. he ko e ʻOtua ia ʻoe moʻoní.

Ko e naʻinaʻi maʻolunga ʻo fakafepakiʻi ʻa ʻIsileli (v.5) “ʻOku nau fakaʻauʻauha pe kinautolu” ko e ʻulu kotoa ʻoku puke pea ko e loto kotoa ʻoku vaivai mo fevaleaki. Naʻe ʻikai ke fakaʻauha kinautolou ʻe he ʻOtuá, ko ʻene faitotonu mo e totonu ʻoku ʻi ai. Ko kinautoul pe ʻoku nau faʻu fakaekinautolu ʻenau angahalá mo e ʻauhá. He kuo nau fakaʻauha pe kinautolu (Hos 13:9). “Ko honau melé ʻoku ʻikai ko e mele ia ʻo ʻene fānaú” Neongo, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai pe honau mele, he ʻoku nau ʻi he māmani taʻehaohaoa. Kapau ʻoku tau pehē ʻoku ʻikai haʻaku angahala, ʻoku ʻikai haʻaku mele, ʻoku tau kākaaʻi pe kitautolu. Tau ako ʻi ʻIsileli ke tau piki ki he ʻOtuá ʻia Kalaisi.

Sunday, 30 July 2017

Sapate 30 Siulai, 2017

Teutalonome 32:1,2; ‘Aisea 1:2; 55:11

Teutalonome 32:1,2
"1FOKOTU‘U telinga mai, ‘a langi ka u lea atu; Pea fakafanongo ‘a māmani, ki he ngaahi lea ‘a hoku ngutu: 2‘E tō ‘eku akonaki hangē ko e ‘uha, Pea mokulu hangē ko e hahau ‘eku lea; Hangē ko e taumosi ki he musie toki tupu, Mo e lōvai ki he mohuku"

‘Aisea 1:2
"2Fanongo mai, ‘a langi, pea fokotu‘u telinga mai mo māmani, he kuo folofola mai ‘a Sihova ‘o pehē, Kuo u tauhi ‘a e fānau, mo hākeaki‘i kinautolu, pea kuo nau angatu‘u kiate au."

'Aisea 55:11
"11‘e pehē pē mo ‘eku lea ‘oku ‘alu atu mei hoku ngutu: ‘e ‘ikai foki nge‘esi mai, kae‘oua ke ne fai ‘a e me‘a ne u loto ki ai, mo fakaa‘u ‘a e me‘a ne u fekau atu ai ia."

KO MOSESÉ NAʻE ʻIKAI KO E PALOFITA LAHI PĒ, KA KO E TAKI HE HIVÁ. Ko e ʻosi ʻa e foʻi Malanga ʻe tolu naʻá ne liliu leva ʻa e fōtunga ʻo ʻene fekaú ke hivaʻi. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e kehekehe ʻa e fōtunga ʻokú ne ʻai ʻe ia ke faingofuaange hono manatuʻi. Ko e kiʻi hiva ko ení ʻokú ne ʻomai ha hisitolia nounou ʻo ʻIsileli ʻi he ongo kiʻi veesí ni. ʻOkú ne fakamanatu ki he kakaí ʻenau fehalaakí mo fakatokanga kia kinautolu ke nau mavahe mei hono toutou fai ʻa e fehalaakí, kae fai ʻa e ʻamanaki ʻoku haʻu pe ia mei he falala ki he ʻOtuá.

Naʻe kamata ʻa Mosese ʻaki ʻene fakatangi ki langi mo māmani ʻo fekauʻaki mo e moʻoni pea mo e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku lea ki ai, pea mo e faitotonu ʻa e hokohoko atu fakaʻOtua ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e angatuʻu, pea mo e fakaholomui ʻa e kakaí. Ko langi mo māmani ʻe vaveange ʻena fanongo ʻi he kakai angakehe ko ení, mo taʻefakakaukau, ʻenau tuʻu hake ʻo fakafepaki ki he mafai, ʻo ʻikai ko ʻenau talangofua ki he tokotaha fakatupú. Ko langi mo māmani te na fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau angahala pea te na fakamoʻoni ki he fakatokanga kuo ʻoange kia kinautolu, mo ʻenau fakafisi ke tali ʻa e fakatokanga. Pea ko langi mo māmani ʻoku ʻi ai ʻa e kau ʻangelo mo e tangata te na lototaha ke fakatonuhia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene hokohoko atu hono fakafepakiʻi ʻa ʻIsilelí, pea mo fakahaaʻi ʻene maʻoniʻoní (Sa 50:6 ; Falaja 19:1,2). Naʻá ne kamata ke fakahoko ʻa e meʻa naʻá ne lea ʻaki ki he kakaí. Ko ʻeku akonaki ʻe tō hangē ha ʻuhá. Ko e ʻuhá ʻoku hangē ha fakamaau he taimi niʻihi. Ko e akonaki pe ko e tokateliha ko ení ʻ[oku feʻunga pe hono fakahoa ki he ʻuhá ʻoku haʻu mei ʻolunga ke ngaohi ʻa māmani ke fai fua, pea ke aʻusia ʻa e meʻa naʻe fekauʻi mai ai ia (Ais 55:10,11) pea ʻikai fakatefito ia ʻi he poto mo e loto ʻo e tangata (Maik 5:7). Pea ko e meesi ia ke maʻu ʻa e ʻuha ke toutou haʻu, ko hotau fatongia ke tau inu ia (Hep 6:7). Ko e monū mo e mala ki he taʻetokangá.

Saturday, 29 July 2017

Tokonaki 29 Siulai, 2017

Teutalonome 31:23-30; 4:26; 9:6,24; 32:1; Siosiua 1:8

Teutalonome 31:23-30
"23Pea ne feia ha tu‘utu‘uni kia Siosiua, foha ‘o Nuni, ‘o ne pehē, Ke ke lototo‘a, mo ke tu‘u kalikali: he ko koe te ke fakahū ‘a ha‘a ‘Isileli ki he fonua na‘a ku fuakava ai kiate kinautolu: pea ko au te u ‘iate koe. 24Pea ‘i he faifai pea faka‘osi ‘e Mōsese ‘ene tohi ‘a e ngaahi lea ‘o e lao ni ‘i ha tohi ke ‘osi‘osingamālie. 25Pea toki tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a e kau Līvai na‘e fua ‘a e ‘a‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova, ‘o pehē, 26To‘o ‘a e tohi lao ni, ‘o tuku ‘i he tafa‘aki ‘o e ‘A‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova ko homou ‘Otua, ke nofo ai ko e fakamo‘oni kiate koe. 27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia. 28Fakataha mai kiate au ‘a e kau mātu‘a ‘o homou ngaahi matakali, mo homou kau ‘ōfisa, ka u ‘a‘au ‘i honau telinga ‘a e ngaahi lea ni, ‘o ui ki hēvani mo māmani ke fakamo‘oni kiate kinautolu. 29He ‘oku ou ‘ilo, ka hili ‘eku pekia te mou mātu‘aki fakaka‘anga kimoutolu, pea te mou afe mei he hala kuo u tu‘utu‘uni atu; pea ‘e fakafetaulaki mai kiate kimoutolu ha kovi ‘i he ngaahi ‘aho ‘amui; koe‘uhi ko ho‘omou fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ke fakatupu ‘ene houhau ‘i he ngāue ‘a homou nima. 30Pea ‘a‘au ‘e Mōsese ‘i he telinga ‘o e fakataha kātoa ‘o ‘Isileli ‘a e ngaahi lea ‘o e ta‘anga ni kotoa, kae‘oua ke ‘osi."

Teutalonome 4:26
"26‘oku ou ui ki he langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ‘o fakamo‘oni te mou mātu‘aki mole ke vave mei he funga fonua ‘oku mou a‘a ai ‘i Soatani ke ma‘u; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ai, ka te mou mātu‘aki ‘auha."

Teutalonome 9:6,24
"6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe. 24Ko e koto angatu‘u ho‘omou fakafeangai kia Sihova talu e ‘aho na‘a ku fua ‘ilo ai kimoutolu."

Teutalonome 32:1
"1FOKOTU‘U telinga mai, ‘a langi ka u lea atu; Pea fakafanongo ‘a māmani, ki he ngaahi lea ‘a hoku ngutu"

Siosiua 1:8
"8‘E ‘ikai mahu‘i mei ho ngutu ‘a e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ‘i he ‘aho mo e pō, koe‘uhi ke ke tokanga ke fai ‘o hangē ko e me‘a kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monū‘ia ‘i he me‘a ‘oku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai."

KO HONO FAKANOFO ʻO SIOSIUA KE NE HOKO KO E TAKI ʻO ʻISILELI. Pea ke tataki ʻa e kakaí ki he fonua ʻo e talaʻofá. (Ko Mosese heʻikai ke ne lava ʻo hū, ko ʻene talangataʻa Nom 20:12). Ko Siosiua ko e ʻuluaki lave kiate ia ʻia ʻEkisoto 17:9 he ko ia pē naʻá ne tokoni kia Mosese ʻi he ngaahi taʻu lahi (Sios 1:1). Ko e taha hono mafai poto ki he lakangá. Ko ʻene “TUI”. He ko e taha ia ʻa e kau asiasi ʻe toko 12 ki he ʻuluaki hū ki Kenaní, pea ko ia pe mo Kelepi naʻá na tui ko e ʻOtuá pe te ne lava ʻo tokoniʻi ʻa ʻIsileli ke ikunaʻi ʻa e fonuá (Nom 13:1, 14:30). Naʻe tala ʻe Mosese kia Siosiua tuʻo ua ʻi he vahé ni ke loto toʻa mo tuʻu kalikali(malohi) (31:7,23). Ko hono moʻoni, ko e kaveinga fakailifia ʻa e kakai ʻe toko tolu miliona ke nau tokanga ki ai, pea nau nofo hifo ʻo kikihi mo taki ʻaki ki he taú. Ko hono kumi ʻa e lotolahí ko Siosiua pē ʻa e tesi lahi taha koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá naʻe ʻiate ia, pea koeʻuhí naʻá ne maʻu ʻa e tuí ko e ʻOtuá pē, te ne fai ʻa e meʻa kotoa pe, kou ne palomesi ki ai ki ʻIsileli.

Naʻe ʻiloʻi pe ʻe Mosese, ko ʻIsileli neongo kuo nau sio kotoa ʻi he ngāueʻa e ʻOtuá, ka te nau angatuʻu mei honau ngaahi lotó. Pea ʻoku nau tuha totonu mo e tautea ʻa e ʻOtuá, neongo ʻenau toutou maʻu ʻene meesí. Naʻa nau fuʻu ongongataʻa mo angatuʻu ʻi honau natulá. Ko e meʻa tatau mo kinautolu ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ʻetau fefaʻuhi mo e angahalá. Ko e fakatomala tuʻo taha he mahina pe tuʻo taha he uike, ʻoku ʻikai pe ke feʻunga ia. Ka kuopau ke tau tafoki tuʻu maʻu mei heʻetau ngaahi angahala ki he ʻOtuá, pea tuku kiate ia ʻi heʻene meesi fou ʻia Kalasi ke ne fakamoʻui kitautolu. ʻOku ʻikai ko ʻetau haʻu mo foki ki he kakano mo māmani, ka ke tau liʻoa hotau kotoá ʻi he tui taʻetoe veiveiua mo ʻene ngāue maʻa hota fakamoʻuí.

Friday, 28 July 2017

Falaite 28 Siulai, 2017

Teutalonome 31:14-22; 32:15-17; ‘Ekisoto 33:9; Nomipa 14:42 ; Fakamaau 2:12

Teutalonome 31:14-22
"14Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Ko eni ‘oku ‘unu‘unu mai ‘a e taimi ke ke pekia: ui mai ‘a Siosiua, ‘o mo tutu‘u kimoua ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ka u feia ha tu‘utu‘uni kiate ia. Pea ō ‘a Mōsese mo Siosiua, ‘o na tutu‘u ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga. 15Pea hā ‘a Sihova ‘i he Tēniti ‘i ha pou ‘ao: pea tu‘u ‘a e Pou-‘ao ‘i he matapā ‘o e Tēniti. 16Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, Ko eni te ke toka mo ho‘o ngaahi kui; pea ‘e tu‘u ‘a e kakai ni, ‘o tango ki he ngaahi ‘otua kehe ‘o e fonua ‘a ia ‘oku nau ‘alu ke nofo ai, pea te nau li‘aki au, ‘o maumau ‘eku kovinānite ‘a ia kuo u fai mo kinautolu. 17Pea ‘e langa‘i ‘eku ‘ita kiate kinautolu ‘i he ‘aho ko ia, pea te u li‘aki kinautolu, pea te u hanga kehe meiate kinautolu, pea ‘e tuku kinautolu ke keina, pea ‘e mo‘ua kinautolu ‘i he ngaahi kovi mo e faingata‘a lahi; ko ia te nau pehē ‘i he ‘aho ko ia, ‘Ikai kuo mo‘ua kitautolu ‘i he ngaahi kovi ni koe‘uhi ‘oku ‘ikai ‘i hotau lotolotonga ‘a hotau ‘Otua? 18Pea ko au ē te u hanga kehe ‘i he ‘aho ko ia, koe‘uhi ko e kovi kotoa kuo nau fai, he‘enau hanga ki he ngaahi ‘otua kehe. 19Ko ia mo tohi ma‘amoutolu ‘a e ta‘anga ni, pea te ke ako ia ki ha‘a ‘Isileli: ‘ai ia ki honau ngutu, ke hoko ‘a e ta‘anga ni ko e fakamo‘oni ma‘aku ki ha‘a ‘Isileli, 20he ka u ka ‘omi kinautolu ki he kelekele ne u fuakava ai ki honau tupu‘anga, ‘oku mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi: pea kuo nau kai ke mākona, pea nge‘enge‘e; pea te nau toki hanga ki ha ngaahi ‘otua kehe, ‘o tauhi kiate kinautolu, pea te nau ta‘etoka‘i au, ‘o maumau ‘eku kovinānite. 21Pea ka faifai pea hoko kiate kinautolu ‘a e ngaahi kovi mo e faingata‘a lahi, pea ‘e toki lea hake ‘a e ta‘anga ni ‘i honau ‘ao ko e fakamo‘oni: he tala‘ehai ‘e ngalo ‘i he ngutu ‘o honau hako; he ‘oku ou ‘ilo ‘enau ngaahi filio‘i ‘oku fai ni, ka kuo te‘eki ke u fakahū kinautolu ki he fonua na‘a ku fuakava ai. 22Ko ia na‘e tohi ‘e Mōsese ‘a e ta‘anga ni ‘i he ‘aho pē ko ia, pea ne ako ia ki ha‘a ‘Isileli."

Teutalonome 32:15-17
"15Ka ‘i he sino leva ‘a Sesuluni, pea ne ‘aka–
Kuo ke sino, kuo ke nga‘eke, kuo ke putoputa!–
Pea ne toki li‘aki ‘a e ‘Otua na‘e ngaohi ia,
‘O ne va‘inga‘aki hono makatu‘u fakamo‘ui‘anga.
16Na‘a nau fakafua‘a‘i ia ‘aki hani kehe,
Na‘a nau fakatupu ‘ene houhau ‘aki ha koto fakalielia pē.
17Na‘a nau feilaulau ki hani fa‘ahikehe ‘ata‘i ‘otua 
Koni ‘otua na‘e ‘ikai te nau ‘iloa,
Koni fo‘ou toki tupu ni,

Na‘e ‘ikai vavana ai ho‘omou ngaahi kui."

‘Ekisoto 33:9
"9Pea ka hū leva ‘a Mōsese ki he Tēniti, na‘e ‘alu hifo ‘a e Pou-‘ao ‘o tu‘u ‘i he mata tēniti, ‘o alea mo Mōsese."

Nomipa 14:42
"42‘Oua te mou ‘alu hake; he ‘oku ‘ikai ‘i homou lotolotonga ‘a Sihova; na‘a te‘ia kimoutolu ‘i he ‘ao ‘o homou ngaahi fili."

Fakamaau 2:12
"12Pea na‘a nau li‘aki ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘enau ngaahi kui, ‘a ia na‘a ne ‘ohake kinautolu mei ‘Isipite, ‘o nau muia ‘a e ngaahi ‘otua kehe, ha ngaahi ‘otua ‘o e kakai na‘e nofo takatakai kiate kinautolu, pea nau punou ki ai: pea na‘a nau fakahouhau‘ia ‘a Sihova. "

KO HONO TALAMUʻAKI ʻO E ANGATUʻU ʻA ʻISILELÍ. Ko e ʻOtuá ʻokú ne vavangaʻi ʻa e meʻa kotoa pe ʻoku kei mamaʻo kia kitautolu haʻa tangatá. Ko Mosese eni mo Siosiua kuo na ʻi he matapā ʻo e tapanekalé ke nau ʻi ai mo e ʻOtuá. Pea naʻe toe tala pe kia Mosese ko e taimi nounou pē, pea kuopau ke mate. ʻOku tala ʻe he ʻapositolo “Pea hangē kuo tuʻutuʻuni ki he kakaí ke mate ta tuʻo taha pē, hili ko iá ko e fakamaau pe” (Hep 9:27). Ko e maté kuopau, tui kia Kalaisi leva mo falala kiate ia, ko hoʻo teuteú ia.

ʻI he fai manavaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻá ne fakataha mo kinaua ʻi he pou ʻao, pea ko e pou ʻaó naʻe tuʻu ia ʻo laka ʻi he matapā ʻo e tapanekalé. Pea naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mosese, ko e hili ʻo ʻene pekiá, ko e kovinanite naʻá ne fai ʻi he vahaʻa ʻo ʻIsileli mo honau ʻOtua, ʻe mātuʻaki maumau. 1. ʻE liʻaki ʻe ʻIsileli ʻa e ʻOtuá he ko e maumauʻi ʻo e kovinanite ʻi he vā ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ko e tukuakiʻi kuopau ke ʻai ia ki he tangatá, ko ia naʻá ne maumauʻi. Heʻikai liʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá, ko kinautolu te nau ʻuluaki liʻaki ia. Te nau lotu kinautolu ki he ngaahi ʻotua ʻo e kau Kenaní. Ko e kau angatuʻu ʻo mavahe meia Kalaisi, kuo hoko ʻo ʻOtua ʻenau paʻangá kuo puleʻi kinautolu ʻe he manumanu pē kuo nau ʻotua ki honau keté, pea ko honau ikuʻangá ko e malaʻia (Fili 3:18,19). 2. Pea ko e ʻOtuá te ne liʻaki ʻa ʻIsileli ko ʻene faitotonu, te ne hanga ʻo liʻaki ʻa kinautolu ʻoku taʻe faitotonu, ʻo liʻaki ia, ko hono laumalie mo e kelesí te na liʻaki kinautolu, pea ʻikai toe ʻaonga ke akoʻi pe faleʻi kinautolu, he kuo fakafefeka kinautolu ʻe honau ngaahi ʻaitolí, pea ko e ngaahi koví mo e ngaahi faingataʻá ʻe tō kia kinautolu, he ʻe fūfū ʻe he ʻOtuá hono fofongá meia kinautolu, ʻi he fūfū ʻe he ʻOtuá hono fofongá, ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻikai hano ʻaonga ke kei fai. ʻOku mahuʻinga ʻa ʻetau tauhi ki he ʻOtuá, ʻi he meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi, he te ne ongoʻi kitautolu maʻu pē.

Thursday, 27 July 2017

Tu'apulelulu 27 Siulai, 2017

Teutalonome 31:9-13; 4:10, 15:1; 16:16; Levitiko 23:34; Nomipa 4:15; Siosiua 8:34,35

Teutalonome 31:9-13
"9Pea na‘e tohi ‘e Mōsese ‘a e lao ko ia, ‘o ne ‘ange ki he kau taula‘eiki ko e hako ‘o Līvai, ‘a kinautolu na‘a nau fua ‘a e ‘A‘ake ‘o e kovinānite ‘a Sihova, pea ki he kau mātu‘a ‘Isileli: 10pea tu‘utu‘uni ‘e Mōsese kiate kinautolu, ‘o pehē, ‘I he faka‘osi ‘o ha fitu‘i ta‘u, ‘i he taimi tu‘utu‘uni ‘i he ta‘u ‘o e tukuhifo, ‘i he Kātoanga Fale-lou‘akau 11‘i he ha‘u ‘a ‘Isileli kātoa ke fakahā kinautolu ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he potu te ne fili ki ai, pea te ke lau ‘a e lao ko eni ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa, ke nau fanongo ki ai. 12Fakataha ‘a e kakai, ‘a e kau tangata, mo e kau fefine, mo e tamaiki, mo ho‘o muli ‘oku nofo ‘i ho kolo, koe‘uhi ke nau fanongoa, pea koe‘uhi ke nau ma‘u akonaki, mo ‘apasia kia Sihova ko homou ‘Otua, pea ke nau tokanga ke fai ‘a e ngaahi me‘a kehekehe ‘o e lao ni; 13pea ke fanongo ‘e he‘enau fānau ‘a ia ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ia, pea ke nau ako ke ‘apasia kia Sihova ko homou ‘Otua, lolotonga ‘oku mou nofo ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani ke ma‘u."

Teutalonome 4:10
"10‘a e ‘aho na‘a ke tu‘u ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i Hōlepi mo e folofola mai ‘a Sihova, Fakataha mai ‘a e kakai kiate au, ka u tuku ke nau ongo‘i ‘eku lea, ke nau ako ai ke ‘apasia kiate au"

Teutalonome 15:1
"1‘I HE ‘osi ha fitu‘i ta‘u te ke fai ha tuku hifo pē."

Teutalonome 16:16
"16Ko e tu‘o tolu mālō ‘i he ta‘u ‘e hā ho‘o kau tangata kotoa pē ‘i he ‘ao ‘o Sihova ko ho ‘Otua ‘i he potu te ne fili ki ai; ‘i he Kātoanga Tapu-lēvani, pea ‘i he Kātoanga Lau-uike, pea ‘i he Kātoanga Fale-lou‘akau: pea ‘e ‘ikai te nau tu‘u mola pē ‘i he ‘ao ‘o Sihova"

Levitiko 23:34
"34Lea ki ha‘a ‘Isileli, ‘o pehē, ‘I hono ‘aho hongofulu mā nima ‘o e māhina fitu ko eni ‘e kamata ai ‘a e kātoanga Fale-lou‘akau, pea ‘e fai ia kia Sihova ‘o ‘aho fitu."

Nomipa 4:15
"15Pea ‘i he ‘osi ‘e ‘Ēlone mo ‘ene fānau ‘a e ‘ufi‘ufi ‘o e Potu Tapu, mo e nāunau kotoa ‘o e Potu Tapu ‘i he ‘amanaki hiki atu ‘a e ‘apitanga, pea hili ia ‘e toki hū ‘a ha‘a Kōhate ke fua: kae ‘ikai te nau ala ki he ngaahi me‘a tapu na‘a nau mate. Ko eni ‘a e kavenga ‘a ha‘a Kōhate ‘i he Tēniti Fe‘iloaki‘anga."

Siosiua 8:34,35
"34Pea hili ‘a e fai pehē, na‘a ne lau ‘a e ngaahi lea kotoa ‘o e lao, ‘a e tāpuaki mo e fakamala‘ia, ‘o hangē ko ia kotoa na‘e tu‘u ‘i he tohi lao. 35Na‘e ‘ikai ha momo‘i lea ‘i he me‘a kotoa na‘e tu‘utu‘uni ‘e Mōsese ‘a ia na‘e ‘ikai ke ‘a‘au ‘e Siosiua ‘i he ‘ao ‘o e fakataha kotoa ‘o ‘Isileli, mo honau kau fefine, mo honau tamaiki, pea mo e muli na‘e felemofafo ‘iate kinautolu."

KO E LAO KE LAU IA ʻI HE TAʻU ʻE FITU KOTOA PĒ. Ko e laó naʻ eʻomai ia ʻe Mosese (Sn 1:17). Fakatokangaʻi ange ko e lao mo e kelesi ko e tafaʻaki fakatouʻosi kinaua ʻo e natula ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ngāueʻaki kinaua kia kitautolu. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Mosese ʻa e laó mo e fakamaauʻangá, lolotonga iá naʻe haʻu ʻa Sīsū Kalaisi ke fakamahuʻingaʻi mo fakaeʻa mai ʻa e meesi mo e ʻofa, pea mo e fakamolemole. Ko Mosese, naʻá ne lava ʻe ia pe, ko e tokotaha foaki mai ʻa e laó, lolotonga ko iá naʻe haʻu ʻa Kalaisi ke fakakkato ʻa e laó (Mt 5:7). Ko e natula mo e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ia ʻi he laó ʻi he taimí ni, ko e natula mo e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe fakahaaʻi ia ʻia Sīsū Kalaisi. ʻO ʻikai toe fou mai ʻi he ongo lauʻimaka momoko, naʻe tohi ai ʻa e laó. Ko e fakahā meʻa ʻa e ʻOtuá ʻi he taimí ni ʻoku haʻu ia ʻo fou mai ʻi he moʻui ʻa e tokotaha. ʻI heʻetau ʻiloʻi lelei ange ʻa Kalaisí ko ʻene mahino ia ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakalakalaka ki muʻa.

Ko e lau molumalu ko ení ʻa e laó kuopau ke fai ia ʻi he taʻu ʻo e tukuange, ko e taʻu ia ʻe fitu kotoa pē. Ko e taʻu ko iá ʻoku mālōlō ai ʻa e kelekele (ʻikai fai hano ngoueʻi) ʻoku nau lava ke maʻu ai honau taimi faingamalie ke nau kau mai ki he ngāue ko ení. Ko e kau sevānití ʻe fakaʻatā mo kinautolu pea mo e kau masivá ʻoku ʻi ai ha nau moʻua, ʻoku fakaʻatā mo kinautolu pea ko e konga ia ʻo e ʻaonga ʻo e laó, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ʻe fai ʻa e talangofua ki ai pea ke tukuange kinautolu ke nau hoko ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, koeʻuhi kuo vete ange kinautolu mei honau ngaahi haʻí. Ko e taʻu ʻo e tukuangé, ko e fakataipe ia ki he kelesi ʻo e kosipelí, ko ia ai ʻoku toe ui eni ko e taʻu ʻo e tali ʻo e ʻEikí, maʻa hotau fakamolemole mo e fakatauʻatāina ʻe Kalaisi ʻo ne unga kitautolu ke tau tauhi ʻene laó (Luke 1:74,75). Ko e katoanga ko eni ʻo e tapanekalé ʻoku fiemaʻu makehe ia ke nau fiefia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (Lev 23:40) pea ko e tuʻunga pe ia ʻoku ʻi ai ʻe tau fiefia ki hotau ʻOtuá ʻi heʻene fakamoʻui kitautolu ʻia Kalaisi.

Wednesday, 26 July 2017

Pulelulu 26 Siulai, 2017

Teutalonome 31:1-8; 3:23,26; 7:2; 9:3; 34:7; Siosiua 10:25; Hepelu 13:5

Teutalonome 31:1-8
"1PEA ‘alu ‘a Mōsese, ‘o ne fai ‘a e ngaahi lea ko eni ki ‘Isileli kātoa. 2Pea ne pehē kiate kinautolu, Kuo u teau mā uofulu ta‘u he ‘aho ni; ‘oku ‘ikai te u kei lava ke hū atu mo hū mai: pea kuo folofola kiate au ‘e he ‘Eiki, ‘E ‘ikai te ke a‘a ‘i Soatani na.  3Ko Sihova ko ho ‘Otua ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe; te ne faka‘auha ‘e ia ‘a e ngaahi kakai ni mei ho ‘ao, pea te ke ma‘u kinautolu; ko Siosiua pē te ne taki koe, ‘o hangē ko e folofola ‘a Sihova. 4Pea ‘e fai kiate kinautolu ‘e Sihova, ‘o tatau mo ‘ene fai kia Sīhoni, pea kia ‘Oki, ko e ongo Tu‘i ‘Āmoli, pea ki hona fonua, ‘a ia na‘a ne faka‘auha. 5‘Io, ‘e tuku atu kinautolu ‘e Sihova ‘i homou ‘ao, pea te mou fai kiate kinautolu ‘o tatau mātē mo e tu‘utu‘uni kuo u feia atu. Mou lototo‘a, ‘o tu‘u kalikali, ‘oua te mou manavahē, ‘oua te mou teki kiate kinautolu: 6he ko Sihova ko ho ‘Otua ko ia ia ‘oku hā‘ele mo kimoutolu; ‘e ‘ikai te ne fakatukuhāusia‘i koe, ‘uma‘ā ha‘ane li‘aki.
7Pea ui ange ‘e Mōsese ‘a Siosiua, ‘o ne pehē kiate ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Isileli kātoa, Ke ke lototo‘a, mo tu‘u kalikali: he ko koe te ke hū mo e kakai ni ki he fonua ne fuakava ai ‘e Sihova ki honau tupu‘anga, ke ‘ange kiate kinautolu; pea te ke fakatofi‘a‘i ai kinautolu. 8Pea ko Sihova ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe; te ne ‘iate koe ‘e ia, ‘e ‘ikai te ne fakatukuhāusia‘i koe, ‘uma‘ā ha‘ane li‘aki: ‘oua ‘e manavahē, pea ‘oua ‘e lotosi‘i."

Teutalonome 3:23,26
"23Pea u kōlenga ki he ‘Eiki ‘i he taimi ko ia, ‘o pehē, 26Ka na‘e tuputāmaki ‘a Sihova kiate au koe‘uhi ko kimoutolu, pea na‘e ‘ikai te ne tali au: ka ne folofola kiate au, Ma‘u ā; ‘oua te ke toe lea kiate au ‘i he me‘a ko ē."

Teutalonome 7:2
"2‘io, ka tuku atu kinautolu ‘i he ‘ao ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ke taa‘i kinautolu; pea te ke taa‘i kinautolu ke ‘osi; ‘e ‘ikai te ke fai talite mo kinautolu, pe fai ha ‘ofa ki ai"

Teutalonome 9:3
"3Ko ia ke ke ‘ilo he ‘aho ni ko Sihova ko ho ‘Otua, ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe ko e afi faka‘auha; ko ia ia te ne faka‘auha kinautolu, pea ko ia ia te ne ha‘aki kinautolu ‘i ho ‘ao: ko ia te ke kapusi ai kinautolu, mo ‘ai ke nau ‘auha vave, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe."

Teutalonome 34:7
"7Pea kuo teau mā uofulu ta‘u ‘a Mōsese ‘i he‘ene pekia, kuo ‘ikai nenefu hono mata, pe taumatala hono ivi. "

Siosiua 10:25
"25Pea pehē ‘e Siosiua kiate kinautolu, ‘Oua te mou manavahē, pea ‘oua te mou tailiili; mou lototo‘a, mo tu‘u kalikali; he ‘e fai pehē ‘e Sihova ki homou ngaahi fili kotoa pē te mou fai tau ki ai. "

Hepelu 13:5
"5Ke ta‘emānumanu ho‘omou tō‘onga; pea mou fiemālie ‘i he ngaahi me‘a ‘oku mou ma‘u ni: he kuo folofola mai ‘e He‘ene ‘Afio, ‘E ‘ikai si‘i te u mahu‘i meiate koe, kae‘uma‘ā ha‘aku momo‘i li‘aki koe."

KO HONO FAKALOTOLAHIʻI ʻE MOSESE ʻA E KAKAÍ MO SIOSIUA. Naʻe fai ʻe Mosese ʻene leatuku ki he fānau ʻa ʻIsilelí naʻe ʻikai koeʻuhi ko ʻene teu ʻalu ki he ʻOtuá ka koeʻuhí ko ʻene tukuange kinautolu te nau manavahē pea ʻi he taimi te ne tukuange ai kinautolú te nau tukuange ʻe kinautolu ʻa e ʻOtuá. Kuo ʻosi ʻa e taimi ia ko ʻene lea kia kinautolu. Ko honau faleʻi mo honau akonakiʻi. Ko ʻene ui fakatahaʻi ko eni kinautolu ko honau fakalotolahiʻi kae fakatefito ki he ngaahi tau ʻe fakahoko ʻi Kenani. He ko e fakalotosiʻi kia kinautolu ʻa e mavahe ʻa Mosesé. Neongo ko Siosiua te ne hoko atu ʻa e taú maʻa kinautolu ka te nau fiemaʻu pe ʻa Mosese, ke fai honau hufía hangē ko ia naʻá ne fai mei he moʻungá (Eki 17:10).

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Mosese ʻa ʻIsileli he meʻa kotoa pē peá ne fakapapauʻi kia kinautolu ko e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻe ʻiate kinautolu maʻu pē, pea ʻe hokohoko atu ʻe ne ʻia kinautolu heʻikai ke nau tukuhausia pea ʻe ʻikai te ne liʻaki kinautolu. Ko e meʻa tatau naʻe fai ʻaki ʻe Mosese ʻene fakalotolahiʻi ʻa ʻIsilelí. Naʻe fakahoko ia ʻe he ʻapositoló ki he kotoa ʻo e kau ʻIsileli fakalaumalie ʻa e ʻOtuá ko hono fakalotolahiʻi ʻo ʻenau tui mo e ʻamanaki. “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú ni, he kuo folofola mai ʻe he ʻEne ʻAfió. ʻE ʻikai siʻi te mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā kotoa ʻoku ʻi he Moʻui Foʻou ʻia Kalaisí ke ʻoua ʻaupito naʻa tuʻu ʻe tau tokanga ʻi ha meʻa ʻe taha ʻo e māmaní, he kuo aafe ʻa e niʻihi ʻi he paʻanga mo e tuʻunga mafai ʻo nau hē ai. Kāinga Moʻui Foʻou, toʻo hoʻo tokangá mei ha toe meʻa te ne fakauouaʻi ʻa Kalaisi. Ko ia tokotaha pē ʻi hoʻo moʻuí ʻo taʻengata.

Tuesday, 25 July 2017

Tusite 25 Siulai, 2017

Teutalonome 30:15-20; 4:26; 8:19; 11:26

Teutalonome 30:15-20
"15Vakai, kuo u tuku ‘i ho ‘ao he ‘aho ni ‘a e mo‘ui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi; 16he‘eku fekau koe he ‘aho ni ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono hala, pea ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo fekau, mo konisitūtone, ka ke mo‘ui mo tupu, pea ke tāpuaki‘i koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘i he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u. 17Ka ‘o kapau ‘e hanga kehe ho loto, ‘o ‘ikai te ke fakaongoongo, kae tohoaki koe, mo ke lotu ki ha ngaahi ‘otua kehe, mo tauhi ki ai; 18‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni te mou mātu‘aki mole ai; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ‘i he kelekele ‘oku mou a‘a ‘i Soatani, ke hū ki ai ‘o ma‘u. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako, 20ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua, ke fakaongo ki hono le‘o, pea ke pīkitai kiate ia: he ko ia ia ho‘o mo‘ui‘anga, mo e lōloa‘anga ‘o ho ngaahi ‘aho: ka ke nofo ‘i he kelekele na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, ke ‘atu mo‘onautolu."

Teutalonome 4:26
"26‘oku ou ui ki he langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ‘o fakamo‘oni te mou mātu‘aki mole ke vave mei he funga fonua ‘oku mou a‘a ai ‘i Soatani ke ma‘u; ‘e ‘ikai fakalahi homou taimi ai, ka te mou mātu‘aki ‘auha."

Teutalonome 8:19
"19Ka ‘oka faifai pea momo‘i ngalo ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ka ke muimui ‘otua kehe, mo tauhi ki ai, mo lotu ki ai; ‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni, te mou mātu‘aki ‘auha."

Teutalonome 11:26
"26Vakai, ‘oku ou tuku ‘i homou ‘ao he ‘aho ni ha monū mo ha mala"

KUO TUKU ʻA E MATE MO E MOʻUÍ ʻI HONAU LOTOLOTONGÁ. Ko e tangata kotoa pē ʻokú ne fakaʻamu ke maʻu ʻa e moʻuí mo e leleí, pea ke ne hola mei he maté mo e koví, ʻokú ne holi ki he fiefia, kae manavahē he mamahi. Ko ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, naʻá na kai ʻa e fua ʻo e ʻakau naʻe tapu, ʻi he ʻamanaki ke maʻu ʻa e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, ka ko e mamahi ʻo e ʻiló naʻá na maʻú. Ko e ʻilo ʻo e leleí naʻe mole ia kae maʻu pē ʻa e ongoʻi ʻo e koví. Ka ko e fiekaungā mamahi ia ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻikai ke ne ʻoange ki he tangata ki ʻolunga ʻi heʻene hē ʻaʻana ka kuó ne fakamanako ʻa e tangata ʻaki ʻene folofolá, koeʻuhi ko e ʻilo ʻo e lelei mo e koví ke ne ngaohi ia ki he fiefia taʻengata, ʻo kapau ʻoku ʻikai ko ʻene tōnounou ʻa e tangatá. He kapau te nau ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi kiate ia, te nau moʻui mo fiefia. Pea kapau leva ʻe ʻi ai ha taimi te nau liʻaki ʻa e ʻOtuá, ʻo tauhi ʻotua kehe ko ʻenau ʻauhá ia. Pea ko e ʻuhinga ia ʻo e Fuakava Foʻoú, ki he meʻa tatau kuo tuku mai ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e moʻuí mo e mate, ʻa e lelei mo e kovi. ʻIlonga ʻa ia te ne tuí ʻe moʻui, pea ko ia heʻikai tuí ʻe moʻua. (Mk 16:16). Ko e tuí ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofa, mo e talangofua. ʻIo, ko e meʻa ko ē naʻe lea fakatokanga ki ai ʻa Mosese. Ko e fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni. Kae hili mei ai ha taimi loloa, naʻe fakahoko ia ʻe Paula ʻi he founga ʻo e fakatonuhia ʻo e kau angahala ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi (Lm 10:6-9). Kāinga Moʻui Foʻou, ko e moʻui mo e mate, mo e lelei mo e kovi, kuo tuku mai ke tau faʻiteliha ki ai. Ko e founga ʻoku taha pē, ko e tui falala kia Kalaisi. Ko ia ʻe tuí ʻe moʻui taʻengata, ka ʻikai tuí ko e mate taʻengata.

Monday, 24 July 2017

Moinite 24 Siulai, 2017

Teutalonome 30:11; ‘Aisea 45:19; Loma 10:6,8

Teutalonome 30:11
"11He ko e tu‘utu‘uni ko eni ‘oku ou feia atu he ‘aho ni ‘oku ‘ikai faingata‘a fau ia kiate koe, pea ‘oku ‘ikai mama‘o."

‘Aisea 45:19
"19Na‘e ‘ikai te u lea ‘i he fufū, ‘i ha potu ‘o e fonua ko Po‘uli; na‘e ‘ikai te u pehē ki he hako ‘o Sēkope, Kumi kiate au ‘i he maomaonganoa: ko Sihova au, ko e taha lea totonu, ‘oku ou fakahā ‘a e ngaahi me‘a ‘oku hangatonu."

Loma 10:6,8
"6Ka ko eni ‘a e lau ‘a e mā‘oni‘oni ‘oku mei he tui, ‘Oua te ke pehē ‘i ho loto, Ko hai tū ‘e ‘alu hake ki he langi? ‘A ia ko e pehē ke ‘ohifo ‘a Kalaisi: 8Ka ko e hā ‘ene tala? ‘A ‘eni, ‘Oku ofi pē kiate koe ‘a e folofola, ‘oku ‘i ho ngutu, pea ‘i ho loto; ‘a ia ko e pehē ko e folofola tui ‘oku mau fanongonongo."

KO HONO FAKAHĀ ʻO E FEKAÚ. Kuo ui kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi ʻene ngaahi fekaú pea ʻokú ne fakamanatu mai kia kitautolu ko ʻene ngaahi laó ʻoku ʻikai ke fūfūuʻi meia kitautolu ke tau taʻe aʻu ki ai. Te ke lava ʻo talamai, te ke talangofua ki he ʻOtuá ʻo kapau naʻá ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú? Kuo ke faʻa lāunga ko e talangofua ʻoku fuʻu faingataʻa ke fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangata? ʻOku ʻikai ke tali ʻa e kalofanga ia ko ení. Ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá kuo hiki ia he Tohitapú, pea ʻoku fakamoʻoni mahino ki ai ʻa e māmani ʻokú ne takaiʻi kitautolu. Pea ko e talangofua ki ai ʻoku ʻuhinga, pea fakapotopoto pea mo ʻaonga lelei. Ko e konga faingataʻa taha ʻo e talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ke fakapapauʻi mahino ke kamata leva he taimí ni, ʻoku lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻia Loma 10:5-8.

ʻOku fakatefito ʻa e moʻoni ko ení, ki he kosipeli ʻo Kalaisí, ʻa ē ʻoku ʻomai ʻe he ʻapositoló. Ko e moʻoni ko ení naʻe fakataumuʻa ʻe Mosese ʻo ne tohi ʻi hení kia KAlaisi (Sn 5:46). Kapau te tau ʻeke ange ki ai. ʻEiki, ko hai ia? Pe ʻoku ʻi fē? Ke mau lava ʻo tui kiate ia? Ko e Tohitapú ʻokú ne ʻomai ʻa e talí. ʻOku ʻikai fiemaʻu kitautolu ia ke tau ʻalu hake ki Hevani ke ke ʻohifo ia mei ai ki heni, he kuo ne ʻosi ʻalu hifo ia ki māmani ʻo tui sinoʻi tangata, pea ne hifo ai ki fonualoto, pea kuó ne foki mai ʻi heʻene toetuʻu mei he maté. Ka ko e Folofolá ʻoku ofi kia kitautolu pea ko Kalaisi ʻi he Folofolá, ko ia ai kapau ʻoku tau tui ʻaki hotau lotó, ko e ngaahi palomesi ʻo ʻene ʻai kakanó, mo ʻene toetuʻu ʻa e Misaiá, naʻe fakakakato ia ʻe hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea kuo tau maʻu ia ʻo fakatatau ki heʻen ngāue naʻá ne faí, he ko ʻene fai ia maʻa kitautolu pea ʻoku tau fakahaaʻi ia ʻaki hotau ngutú, pea kuo tau maʻu ʻa Kalaisi kia kitautolu, pea ʻoku tau moʻui. ʻOkú ne ofi, ʻo ofi ʻaupito, ʻo ne fakatonuhiaʻi kitautolu. ʻOku mahino pē ʻa e lao mo faingofua kae huluʻanoa atu ʻa e Kosipelí.

Sunday, 23 July 2017

Sapate 23 Siulai, 2017

Teutalonome 30:7-10; 28:11,63; Selemaia 32:41

Teutalonome 30:7-10
"7‘E ‘ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e ngaahi mala ni ki ho ngaahi fili, pea kiate kinautolu ‘oku fehi‘a kiate koe, ‘a kinautolu na‘a nau fakatanga‘i koe. 8Ka ko koe te ke foki ‘o fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova, ‘o fai ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, ‘a ia ‘oku ou feia atu he ‘aho ni. 9Pea ‘e ‘ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke ke ope ‘i he lelei, ‘i he ngaahi ngāue kehekehe ‘a ho nima, ‘i he fua ‘o ho manava, mo e fua ‘o ho‘o fanga manu, mo e fua ‘o ho kelekele: he ‘e foki ‘a Sihova ki he‘ene fiefia ke fai lelei ma‘au, hangē ko ‘ene fiefia ‘i ho‘o ngaahi kui: 10kapau ā te ke fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ke tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni mo fekau, ‘a ia kuo tohi ‘i he tohi lao ni; ‘io, kapau te ke foki kia Sihova ko ho ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto mo e kotoa ‘o ho laumālie."

Teutalonome 28:11,63
"11Pea ‘e ‘ai ‘e Sihova ke ope atu ho lelei ‘i he fua ‘o ho manava mo e fua ‘o ho‘o fanga manu, mo e fua ‘o ho kelekele ‘i he fonua na‘a ne fuakava ai ki ho tupu‘anga ke ‘atu mo‘ou. 63Pea hangē na‘e fiefia ‘a Sihova ke fai lelei kiate kimoutolu, pea ke fakatokolahi kimoutolu; pehē ‘e fiefia ‘a Sihova ke faka‘osi kimoutolu, mo faka‘auha, pea ‘e ta‘aki kimoutolu mei he kelekele ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u."

Selemaia 32:41
"41Pea te u fiefia ‘iate kinautolu ke fai ha‘anau lelei, pea te u hunuki kinautolu ‘i he fonua ni, ‘o fai mo‘oni ‘aki hoku loto kotoa mo hoku laumālie kotoa."

KO E TUʻUNGA ʻO E PALOMESI ʻI HE POTU TOHÍ NI, ʻoku kau ia ki he taha kotoa pe mo e kakai kotoa pe, pea ʻoku ʻikai ko ʻIsileli pe, pea ko hono palaní ke fakapapauʻi ʻe kitautolu ko e kau angahala lalahi taha, kapau te nau fakatomala pea nau ului ʻo tui, te nau maʻu ʻa e fakamolemole ʻenau angahala pea te nau foki leva ki he hoifua ki he ʻOtuá. Ko e ʻuhinga eni ʻo e kovinanite ʻo e kelesí.

Ko e fakatomala ʻoku fakamatalaʻi ko e tukunga ia ʻo e ngaahi palomesi ko ení. 1. ʻOku kamata ʻi he fakamamafa ʻo e fakakaukau. Ko e fakakaukau ko e ʻuluaki sitepu ki he liliú (Ais 46:8). Ko e foha maumau koloa naʻe ʻuluaki haʻu kiate ia pe pea toki hoko ki heʻene tamai. Kapau ko e kau angahala te nau fakamamafa pe ʻenau fakakaukau ʻi he fiefia, kuo mole ʻi he angahala pea ko e loto mamahi pe kuo ʻomi kia kinautolu pea,ʻi he fakatomala ʻoku hola leva ʻa e loto mamahi, pea toe foki mai ʻa e fiefia, pea ʻikai ke nau toe toloi, ke nau foki kia Sihova ko honau ʻOtuá. Ko e foha maumau koloa naʻá ne ui pe ki hono ʻatamaí, ʻa e tapuaki, pea mo e malaʻia, ʻi he taimi naʻá ne fakakaukau ai ki heʻene masiva lolotonga pea mo e lahi ʻo e maá ʻi he fale ʻo ʻene tamaí (Lk 15:17). 2. Ko e hūfataha ki he moʻoni ʻo e liliu kuopau ke tau tafoki ki he ʻOtuá, pea mei he kotoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau tuʻu ai ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá pea fehuʻi kiate ia. ʻI he tafoki ko eni ki he ʻOtuá kuopau ke tau tuʻu totonu ʻaki honau lotó mo e laumalié pea ʻi he fakalukufua ʻaki ʻa e kotoa ʻo e lotó mo e kotoa ʻo e laumalié. 3. Pea ke fakamoʻoni ʻaki ʻa e talangofua tuʻumaʻu ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e talangofua ko ení kuopau pe ke moʻoni mo fakafiefia mo kakato ʻo fai mei he ʻofa ʻaki ʻa e kotoa ʻo e lotó mo e kotoa ʻo e laumalié.

Saturday, 22 July 2017

Tokonaki 22 Siulai, 2017

Teutalonome 30:1-6; 4:30; 1:26; Saame 126:4; ‘Aisea 43:6; Selemaia 32:37

Teutalonome 30:1-6
"1PEA ka hoko ‘a e ngaahi me‘a ko ia kiate koe, ‘a e monū mo e mala kuo u tuku ‘i ho ‘ao, pea ka faifai pea ke fakamanatu ki ai ‘i he ngaahi pule‘anga kuo fakahee‘i koe ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua, 2pea ke foki kia Sihova ko ho ‘Otua, mo fakaongo ki hono le‘o ‘i he ngaahi me‘a kehekehe kuo u tu‘utu‘uni atu he ‘aho ni, ‘e koe mo ho fānau, ‘o fai‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto mo e kotoa ‘o ho laumālie; 3pea ‘e toki liliu ‘e Sihova ko ho ‘Otua ho‘o nofo pōpula, pea te ne ‘alo‘ofa kiate koe, pea te ne foki ‘o tānaki koe mei he ngaahi kakai na‘e fakamovetevete ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 4Neongo ‘oku ai ha ni‘ihi ‘o ho kau fakahē ‘oku ‘i he taupotu ‘o e langi, ka ‘e tānaki koe, ‘o ‘omi mei ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua: 5pea ‘e fakahū koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ki he fonua na‘e ma‘u ‘e ho‘o ngaahi kui, pea te ke ma‘u ia, pea te ne fai lelei kiate koe, mo fakatokolahi‘i koe ke hulu atu ‘i ho‘o ngaahi kui. 6Pea ‘e kamu ho loto ‘e Sihova ko ho ‘Otua, mo e loto ‘o ho hako, ke ‘ofa kia Sihova ko ho ‘Otua ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto, mo e kotoa ‘o ho laumālie, koe‘uhiā ke ke mo‘ui."

Teutalonome 4:30
"30Ka hoko ‘a e mamahi kiate koe, pea mo‘ua koe ‘e he ngaahi me‘a na, ‘e fakakuokuonganoa ange ha taimi te ke foki mei ai kia Sihova ko ho ‘Otua, ‘o fanongo ki hono le‘o"

Teutalonome 1:26
"26Ka na‘e ‘ikai te mou loto ke ‘alu hake, ka mou paetaku‘i ‘a e folofola tonu ‘a Sihova ko homou ‘Otua."

Saame 126:4
"4Liliu ‘emau pōpula,‘e Sihova,
Hangē ko e ngaahi tafenga vai ‘i he feitu‘u ko Tonga."

Selemaia 32:37
"37ko au eni te u tānaki kinautolu mei he ngaahi fonua kehekehe kuo u sese‘e kinautolu ki ai, ‘i he‘eku ‘ita, mo ‘eku houhau, mo e tuputāmaki lahi; pea te u toe ‘omi kinautolu ki he potu ni, pea te u ‘ai ke nau nofo nonga"

KO E MONŪʻIA HILI ʻA E FOKI KI HE ʻEIKÍ. Naʻe tala ʻe Mosese ki he kau Hepeluú ko e taimi pe kuo nau mateuteu ai ke foki ki he ʻOtuá ʻokú ne mateuteu mo ia ke maʻu kinautolu. He ʻoku fai meesi ʻa e ʻOtuá ki he taʻetuí. Ko e ʻalu mamaʻo mei he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú te lava ʻo fakakaukau ki aí. Neongo, kapau naʻe fakakaukau ʻa e kau Siú ia ke nau ʻalu ʻo mavahe mei he ʻOtuá ke maumauʻi ʻenau moʻuí. ʻOku kei tuʻumaʻu pē ʻa e ʻOtuá ke fakafoki mai kinautolu. Ko e ʻOtuá te ne foaki kia kinautolu ʻa e fakafoʻou fakalaumalie ʻi loto. (Ko e kamu honau ngaahi lotó). ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi kitautolu mo fakafoki ange kitautolu kiate ia foki. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau ako ha meʻa mei heni, kaeʻoua pe kuo ngangana honau māmaní ʻo takatakaiʻi kinautolu. Ko e mamahi mo e faingataʻa ʻoku ngalingali ʻe fakaava ai honau matá ki he meʻa kuo folofola ki ai ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamavahe ko e ʻehe angahala mei he ʻOtuá? ʻOku ʻikai ha meʻa ia ke ke hē mamaʻo ai he kuo palomesi ʻa e ʻOtuá ko ha kamata foʻou ʻo kapau ko koe pē te ke foki kiate ia, ke toe fakalelei mo e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū pea te ke ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ho lotó mo e kotoa ho laumalié. Ko hono moʻoní naʻa nau fuʻu mamaʻo ʻi he tuʻunga fakaʻatamai ʻo e taimi lolotongaā, ka ko e kau fai kalusefai ʻo e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻenau mamata pē ki he ʻEikí. Ko e foʻi houa pē ʻe taha kuo nau ului ki he ʻOtuá. “HE ko Kalaisí ko e ngataʻanga ia ʻo e laó, ka „e maʻoniʻoni ʻa e tangata kotoa pe ʻoku tui (Lo 10:4). Ko Kalaisi” ko e ngataʻanga ʻo e laó” ʻi he founga ʻe ua. ʻOkú ne fakahaohaoaʻi ʻa e fiemaʻu ʻa e ʻOtuá ki māmani. Ka ko ia pē ʻa e ngataʻanga ʻo e laó ʻi hono fakahoa ʻa e lao kia Kalaisí, ko e laó ʻoku ʻikai hano ivi ke fai fakamoʻui he ko e fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa ki he kau tui falalá.

Friday, 21 July 2017

Falaite 21 Siulai, 2017

Teutalonome 29:29; Loma 11:33

Teutalonome 29:29
"29Ko e ngaahi me‘a ‘oku fufū ‘oku ‘ia Sihova ko hotau ‘Otua: ka ko e ngaahi me‘a kuo fakahā ‘oku ‘atautolu mo ‘etau fānau ‘o ta‘engata ke tau feia ‘a e ngaahi lea kotoa ‘o e lao ni."

Loma 11:33
"33‘Oiauē! ‘Ene kilukilua ‘a e koloa mo e poto mo e ‘ilome‘a ‘a e ‘Otua! hono ‘ikai ta‘emahakulea ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ta‘emafakatotoloa hono ngaahi founga"

KO E NGAAHI MEʻA FŪFŪ ʻOKU KAU KI HE ʻOTUA. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fūfū kuo fili ʻe he ʻOtuá heʻikai ke fakahaaʻi ia kia kitautolu pea ʻoku fakamahino ia ʻe he ngaahi ʻuhinga ko ení. 1. Ko hotau ngaahi ʻatamaí ʻoku fakangatangata pea ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo mahinoʻi kakato ʻa e ngaahi tafaʻaki taʻengata ʻo e ʻOtuá mo hono natulá pea pehē ki he ʻuniveesí (Koheleti 3:11). 2. Ko e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai fiemaʻu kitautolu ia ke tau ʻilo ki ai, kaeʻoua kuo tau matuʻotuʻa fakalaumalie feʻunga. 3. Ko e ʻOtuá ʻoku taʻengata pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻikai ha tau mafai ke tau ʻilo ʻa e meʻa kotoa pe ʻokú ne faí. Ko e veesi ko ení ʻokú ne fakahaaʻi mai neongo kuo ʻikai tala mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e talangofua kiate ia, kuo ne talamai kia kitautolu kuo feʻunga ia. He ko e talangataʻa ʻoku haʻu ia mei he ngāue ʻa e lotó ʻoku ʻikai ko e siʻi ʻa e ʻilo. Pea fakafou mai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ke tau ʻilo feʻunga pē ʻo fekauʻaki mo ia, ke tau moʻui ʻi heʻetau tui falala kiate ia, pea mo tauhi kiate ia. Kuopau heʻikai ke tau ngāueʻaki ʻa e fakangatangata ʻo ʻetau ʻilo, ko ha kalofanga ia ke fakaʻikaiʻi ʻa ʻene ʻekea ʻa e tuʻunga kehekehe ʻo ʻetau moʻuí, he ko hono finangaló ke tau moʻui. Ka ke tau ʻilo ʻa e haohaoa ʻa e ʻOtuá pea mo hotau moʻua ke ʻofa mo tauhi kiate ia, pea ke tau ʻiloʻi hotau tuʻunga mo e ʻulungaanga ʻo e kau angahala, pea mo hotau fatongia ʻi he malu ʻo e tufa ʻo e meesí, ke ʻiloʻi ʻa e founga hono talí, mo e tupuʻanga ʻo e kelesí mo e fiemalie ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi pea ke tau ʻiloʻi hotau fatongia mo e fakaʻapaʻapa ʻi he tuʻunga kotoa pē, mo e fakakoloaʻi ʻetau moʻuí ʻaki hono taʻataá mo e moʻui maʻoniʻoní ʻaʻana.

Thursday, 20 July 2017

Tu'apulelulu 20 Siulai, 2017

Teutalonome 29:22-28; 1 Tuʻi 14:15; 2 Kalonikali 7:20; Selemaia 19:8; 22:8,9

Teutalonome 29:22-28
"22Pea ‘e lau ‘e he to‘utangata ka hoko, ho‘omou fānau ‘e tu‘u ‘o fetongi kimoutolu, pea mo e muli ‘e ha‘u mei ha fonua mama‘o–ka nau ka mamata ki he ngaahi tā ‘o e fonua ko ia, mo e ngaahi mahaki kuo fakamahaki ‘aki ia ‘e Sihova; 23ko e koto sūlifa mo māsima, mo e vela ‘a e fonua kotoa, ‘oku ‘ikai fai ai ha tō ta‘u, pea ‘oku ‘ikai tupu ai ha me‘a, pe ‘alu hake ha momo‘i mohuku ‘i ai, hangē ko e fulihi ‘o Sōtoma mo Komola, ‘o ‘Ātima mo Sipoimi, ‘a ia na‘e fulihi ‘e Sihova ‘i he‘ene tuputāmaki mo ‘ene houhau kakaha, 24–‘io, ‘e pehē ‘e he ngaahi pule‘anga, Ko e hā kuo fai pehē ai ‘e Sihova ki he fonua na? ko e hā kuo pehē fau ai ‘a e kakaha ‘o e houhau ni? 25Pea ‘e tali ‘e ha ni‘ihi, Koe‘uhi na‘a nau li‘aki ‘a e kovinānite ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o honau tupu‘anga, ‘a ia na‘a ne fai mo kinautolu ‘i he‘ene ‘omi kinautolu mei ‘Isipite: 26ka nau ‘alu ‘o tauhi ‘otua kehe, ‘o lotu ki ai, ko e ngaahi ‘otua na‘e ‘ikai te nau ‘ilo ki ai, pea kuo ‘ikai te ne vahe kiate kinautolu: 27ko ia na‘e kakaha ai ‘a e houhau ‘a Sihova ki he fonua ko ē, ke ‘omi ki ai hono kotoa ‘o e mala kuo tohi ‘i he tohi ni: 28pea na‘e ta‘aki fu‘u kinautolu ‘e Sihova mei honau kelekele, ‘i he ‘ita mo e houhau mo e tuputāmaki lahi, ‘o ne lī kinautolu ki ha fonua kehe, hangē ko ia he ‘aho ni."

1 Tuʻi 14:15
"15Pea ‘e taa‘i ‘e Sihova ‘a ‘Isileli, ‘o hangē ko e ue‘i holo ha kaho ‘oku tu‘u ‘i ha vai; pea te ne ta‘aki fu‘u ‘a ‘Isileli mei he kelekele lelei, ‘a ia na‘a ne foaki ki he‘enau ngaahi kui, pea te ne veteki atu kinautolu ‘i he kauvai ko ē ‘o e Vaitafe; koe‘uhi kuo nau ngaohi ‘enau ngaahi ‘Āsela, ‘o langa‘i ai ‘a e houhau ‘o e ‘Eiki"

2 Kalonikali 7:20
"20pea te u toki ta‘aki fu‘u kinautolu mei he kelekele kuo u foaki kiate kinautolu; pea ko e fale ni, ‘a ia kuo u tapui ki hoku hingoa, te u li‘aki mei hoku ‘ao, pea te u tuku ke fakatokotokanaki ‘aki mo luma‘i ‘e he ngaahi kakai kotoa."

Selemaia 19:8
" 8Pea te u ngaohi ‘a e kolo ni ko e me‘a ke fai ai ha ofo mo ha faka‘ise‘isa; ‘ilonga ha taha ‘oku laka ofi ai te ne ofo mo faka‘ise‘isa ‘i he ngaahi fu‘u tā kuo fai."

Selemaia 22:8,9
"8Pea ‘e laka ofi ki he kolo ni ha ngaahi kakai lahi, pea te nau lea ‘a ē ki hē, ‘o pehē, Ko e hā kuo fai pehē ai ‘e Sihova ki he fu‘u kolo ni? 9Pea te nau tali, Koe‘uhi ā na‘a nau li‘aki ‘a e kovinānite ‘a Sihova ko honau ‘Otua, pea nau lotu ki he ngaahi ‘otua kehe, ‘o nau tauhi ki ai."

KO HONO FAKAʻAUHA ʻA E KAKAI SIÚ. Naʻe ʻosi fakahaaʻi pē ko e ʻaitolí te ne fakaʻauha honau kakaí. Naʻe ʻomai ʻa e ngaahi tautea ki he fonua ko ʻenau kui loi ki he aka kona ko ení, kae maʻu ʻa hono fakapipihi ʻo hangē ko e mafola ʻa e angahalá, pea koe fakamaaú ʻe mafola tatau ai pē! Ko hono fakamatalaʻi ʻo e fakaʻauhá. Naʻe kamata ʻa e ngaahi tautea ʻaki ʻa e ngaahi mahaki ʻa ia ko e feinga, kapau te nau toe ʻekeʻi ʻenau totonú pea ʻe siʻi pē ʻa e ngaahi fakamaaú, pea kapau heʻikai ha ʻekeʻi, pea ʻe hulu atu ʻa e fakamaaú. Ko e ʻuhinga foki eni he naʻe fiemaʻu ʻa e toʻutangata ka hoko maí ke nau ʻilo ʻa e tuʻunga honau kakaí, mo e liliu kuo nau faí, pea te nau ofo, ʻi haʻanau lau ʻa e hisitolia mo e palomesi. Ko e kau mulí mo e ngaahi kakaí te nau ʻeke “Ko e hā naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he fonuá ni?” (1 Tuʻi 9:8,9_. Ko e fonuá ni ʻa e fonua ko Kenani, ko e fonu alelei pea langilangiʻia ʻi eh kotoa ʻo e ngaahi fonuá pea naʻe fonu ʻi he huʻakau mo honi. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ki he ʻOtuá ke ne ʻomi ha fakamau fakatuenoa ki ha kakai ʻoku nau ofi kiate ia (Emosi 3:2). Ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻa taʻe ʻi ai hono ʻuhinga lelei. Pea ko e fakatokanga ia kia kitautolu ke tau ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tuku ai ʻa e kololia ki he ʻOtuá, pea mo e fakatokanga kia kitautolu. Ko e lao eni ʻa Mosese kuo ne tuku ʻa e kau angahala ki he malu ʻo e malaʻia mo nau fai aka ʻi he fonu aʻo e ʻEikí, ka ko e kelesi ʻa Kalaisí ki he kau fakatomala ko e tui ʻa e aku angahala, ʻoku toe hunuki kinautolu ʻi honau fonuá, pea heʻikai ke toe ueʻi kinautolu he ko ʻenau moʻuí, kuo tauhi ʻaki ʻa e ivi honau ʻOtuá. Teke ʻi he lao ʻa Mosese pea ko e kelesi ʻa Kalaisi.