Siosiua
22:7-9; 17:2,5; Nom 31:27; 32:26,29,33; 1 Sam 30:16
Siosiua 22:7-9
"7Pea kuo vahe tofi‘a ‘e Mōsese ki he vaeua ‘o e matakali ‘o Manase ‘i Pēsani, ka ki hono vaeua ‘e taha na‘e ‘ange ‘e Siosiua fakataha mo honau kāinga ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki lulunga. 8Kae‘uma‘ā ‘i he tukuange kinautolu ‘e Siosiua ke ‘alu ki honau ngaahi tēniti, na‘a ne tāpuaki‘i kinautolu: ‘io, na‘a ne lea kiate kinautolu, ‘o pehē, Foki ā ki homou ngaahi tēniti mo e koloa lahi, mo e monumanu tokolahi, mo e siliva mo e koula, mo e kapa mo e ‘aione, mo e ngaahi kofu lahi ‘aupito: mou tufa fakataha mo homou kāinga ‘a e vete ‘o homou ngaahi fili.
9Ko ia na‘e foki ai ‘a ha‘a Lūpeni mo ha‘a Kata mo e vaeua ‘o e matakali ‘o Manase, ‘o nau mahu‘i mei ha‘a ‘Isileli ‘i Sailo, ‘a ia ‘oku ‘i he fonua ko Kēnani, ko ‘enau ‘alu ki Kiliati, ki he fonua kuo nau tofi‘a ‘aki, ‘a ia kuo tō kiate kinautolu ‘i he fekau ‘a Sihova na‘e fakafai ‘ia Mōsese."
Sios
22:8 “Kaeʻumaʻa ʻi he tukuange kinautolu ʻe Siosiua ke ʻalu ki
honau teniti naʻá ne tapuakiʻi kinautolu”. Naʻe tukuange ʻe Siosiua ʻa e ngaahi
matakali ʻaki ʻa e faleʻi lelei ke nau tauhi ʻa e anga fakalotú. Naʻá ne ʻoange
kia kinautolu ʻo ʻikai ko e meʻa fakapolitikale, ka ko e ngaahi akonaki
fakalotu, ke nau tokanga ʻo fai tōtō ivi ki he fekau pea mo e lao. He ko
kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e fekaú, ʻoku nau maʻu noaʻia pe, kaeʻoua kuo nau
fai ʻa e fekau ko iá, pea ko ia ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. He tala mai ʻe Sīsū,
“Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi ʻeku ngaahi fekau ʻa„au” (Sn
14:15). Ko e talangofuá ko e fakahāʻanga ʻofa. ʻI he fai tōnunga ʻa e haʻa
Lupeni, Kata mo e vaeua ʻo Manase ʻi hono tauhi ʻenau palomesí (Nom 32:25-32),
he ko kinautolu ia naʻe maʻu tofiʻa ki he tafaʻaki ki hahake ʻo Soataní, pea
kuo lava ʻa ʻenau ngāue leleí pea kuo taimi ke nau foki atu ki honau ngaahi fāmilí.
Pea naʻe fakaongoongolelei kinautolu ʻe Siosiua ʻi heʻenau ngāue tōnunga ko iá,
naʻa nau foki ki honau ngaahi tenití mo e koloa lahi pea mo e monumanu
tokolahi. Ko e faʻahinga meʻa ia ke tau tokanga kotoa kia kinautolu ʻoku nau ngāue
ʻosikiavelenga ʻi hotau lotolotongá he ko e naʻinaʻi ia ʻa e ʻapositoló. “Pea
ko eni ʻoku mau kole kiate kimoutolu kāingā ke mou ʻilo ʻa kinautolu ʻoku
fakafitefitaʻa ʻiate kimoutolu. pea ʻoku ʻanautolu homou puleʻi ʻi he ʻEiki mo
hoʻomou takitalaʻi. Pea ke mou tokanga ʻofa ʻaupito ʻaupito kiate kinautolu koeʻuhí
ko siʻenau ngāué. Mou fekoekoeʻi” (1 Tes 5:12,13). ʻOku ʻuhinga ʻa e Folofolá
ki he kau ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku fakafēfē ʻetau fakahaaʻi ʻe tau fakaʻapaʻapa
mo houngaʻia ʻi he kau ngāue ʻa e ʻEiki ʻoku nau ʻiate kitautolú? Fakahaaʻi hoʻo
mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu, fakamālō kia kinautolu ʻi heʻenau tokoni ki hoʻo
moʻuí, ʻi he ako mo e Malanga pea mo e tauhi fakalaumalie maʻae siasí. ʻOku tuha mo kitautolu ke tau fai ʻa e leleitaha ʻi
he tapa kotoa pe, koeʻuhi ko e ʻEikí, pea tuku ʻa e siokitá.
No comments:
Post a Comment