Teutalonome 25:11-16; Levitiko 19:35-37; Palovepi 11:1
KO E FAʻAHINGA KEHEKEHE ʻO
E LAÓ.
Ko e lao ki hono fakafepakiʻi ʻa e meʻafua kakaá mo hono fuá. Kuopau heʻikai
ngāueʻaki pe kinautolu, kae ʻoua ʻe maʻu kinautolu, ʻoua ʻe maʻu kinautolu ʻi
he tangai, pea ʻoua ʻe maʻu kinautolu ʻi he fale, he kapau ʻe maʻu kinautolu,
te nau ʻomi ʻa e ʻahiʻahi fefeka ke ngāueʻaki kinautolu, naʻe ʻikai ke maʻu ha
mamafa lahi, mo fua ke fakatau mai. Ka ko e kiʻi meʻa siʻi pē naʻe fakatau atú,
ka ko e ongo founga kākā fakatouʻosi. Naʻe fai pe ʻa e tokanga ki heni kimuʻa
(Lev 19:35). Ko e lao ko ení ʻokú ne fakamalohiʻi ʻa e ongo ʻuhinga lelei ʻe
ua. 1. Ko e faitotonu mo e angatonu, te na hanga ʻo ʻomai kia kitautolu ʻa e
tapuaki ʻa e ʻOtuá. Ko e founga ʻeni ke tau maʻu ai hotau ngaahi ʻaho lōloa ʻi
taimi mo tuʻumalie, ke faitotonu mo lelei ʻi he kotoa ʻo ʻetau tufa. Ko e
faitotonú ko e founga leleitahá ia. 2. Ko e kākaá mo e taʻefaitotonú te na
fakahaaʻi kia kitautolu ʻa e mala ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ko e taʻetotonu pe ʻiate
ia, ka ko e kotoa ʻo e meʻa ʻoku tau fai taʻetotonu, ʻoku fakalielia ia ki he ʻEikí.
Pea ko e loto mamahí ko ha tangata ʻoku taufehiʻa ki he tokotaha naʻá ne ngaohi
iá. ʻOku fakafēfē ʻa hono fehiʻanekina ʻa e kotoa ʻo e ngāue kākā ki he ʻOtuá.
Ko Solomone, ko e taimi lahi, naʻá ne tokanga ki ai (Palo 11:1 ; 20:10,23). Pea
ʻoku pehē ʻe he ʻapositoló, “Koeʻuhi ko e ʻEiki ia ʻoku ʻaʻana ʻa e ʻeke ki he
alā meʻa pehē kotoa pe (1 Tes 4:6). Ko e taʻefaitotonu ʻokú ne ʻomai maʻu pe ʻa
e mala ki he koloa ʻa e tangatá, ngaahi fāmilí, mo e ngaahi laumalié. Monūʻia ka ko kinautolu ʻoku nau siviʻi kinautolu, ʻo nau fakatomala, mo
liʻaki ʻenau ngaahi angahala, mo e kovi kotoa pē, ʻo ʻikai fakahalaia kinautolu
ʻe he ʻEikí.
No comments:
Post a Comment