Nomipa 14:39-45
“(39) Pea ‘a‘au ‘e Mōsese ‘a e ngaahi lea ko ia ki ha‘a ‘Isileli kātoa, pea na‘e mamahi lahi ‘a e kakai. (40) Pea nau tu‘u hengihengi hake, ‘o nau ‘alu hake ki he tumutumu ‘o e mo‘unga, ‘o nau pehē, ‘Oku tau ‘i heni; pea tau ‘alu hake mu‘a ki he potu kuo folofola ki ai ‘a Sihova: he kuo tau hia. (41) Pea lea ange ‘e Mōsese, Ko e hā eni ‘oku mou hiki mei he fekau ‘a Sihova? He tala‘ehai ‘e sia‘a? (42) ‘Oua te mou ‘alu hake; he ‘oku ‘ikai ‘i homou lotolotonga ‘a Sihova; na‘a te‘ia kimoutolu ‘i he ‘ao ‘o homou ngaahi fili. (43) He ko ha‘a ‘Amaleki mo ha‘a Kēnani ena ‘oku hanga mai, pea te mou tō ‘i he heletā: he ko e me‘a ‘i ho‘omou foki mei he muimui kia Sihova, ko ia ‘e ‘ikai ‘iate kimoutolu ‘e Sihova. (44) Ka na‘a nau fakata‘emālū‘ia, ‘o ‘alu atu ki he tumutumu ‘o e mo‘unga; ka ko e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o e ‘Eiki pea mo Mōsese na‘e ‘ikai te na hiki mei he ‘apitanga. (45) Pea ‘alu hifo ‘a ha‘a ‘Amaleki mo ha‘a Kēnani na‘e nofo ‘i he mo‘unga ko ia, ‘o nau te‘ia kinautolu mo laiki, ‘o a‘u ki Hoama.”
Teutalonome 1:41-44
"(41) Pea na‘a mou toki tali ai, ‘o mou pehē kiate au, Kuo mau hia kia Sihova, ko kimautolu eni te mau ‘alu hake ‘o tau, ‘o hangē ā ‘a e tu‘utu‘uni ‘a Sihova ko hotau ‘Otua. Pea na‘a mou takitaha tau ‘ene mahafu, ‘o mou vehi ke ‘alu hake ki he mo‘unga.
(42) Pea folofola ‘a Sihova kiate au, Lea kiate kinautolu, ‘Oua te mou ‘alu hake, pea ‘oua ‘e tau; he ‘oku ‘ikai te u ‘i homou lotolotonga: na‘a te‘ia kimoutolu ‘i he ‘ao ‘o homou ngaahi fili. (43) Ko ia na‘a ku tala kiate kimoutolu, ka na‘e ‘ikai te mou tokanga, pea mou paetaku‘i ‘a e folofola tonu ‘a Sihova, ka mou fai pau‘u pē, ‘o ‘alu hake ki he mo‘unga. (44) Kae ha‘u ki tua‘ā ‘a e kau ‘Āmoli ‘oku nofo ‘i he mo‘unga ko ia ke tali kimoutolu, pea nau tuli kimoutolu ‘o hangē ko e fai ‘a e fanga pī, ‘o te‘ia kimoutolu ‘i Seia, ‘o a‘u ki Hoama."
Fakamaau 1:17
"(17) Pea ō ‘a Siuta mo Simione ko hono tokoua, pea na‘a nau taa‘i ‘a e kau Kēnani na‘e nofo ‘i Sīfati, ‘o nau faka‘auha ia. Pea na‘e fakahingoa ‘a e kolo ko Hoama (ko Faka‘auha)."
2 Kalonikali 15:2
"(2) pea ne hū ki tu‘a ke fakafetaulaki kia ‘Asa, ‘o ne fakatau folofola ki ai, Fanongo mai, ‘Asa, mo Siuta kātoa mo Penisimani: ‘oku kau mo kimoutolu ‘a Sihova lolotonga ‘oku mou kau mo ia; pea kapau te mou kumi ia te ne tuku ke mou ‘ilo; ka ‘o kapau te mou li‘aki ia, te ne li‘aki kimoutolu."
2 Kalonikali 24:20
"(20)Pea ko e Laumālie ‘o e ‘Otua na‘a ne kofu ‘a Sākalaia foha ‘o Sihoiata ko e taula‘eiki; pea ne tu‘u ‘o lea hifo ki he kakai, ‘o pehē, Ko e folofola eni ‘a ‘Elohimi, Ko e hā ‘oku mou laka kehe ai mo e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova, ‘o ta‘ofi ai ho‘omou tu‘umālie? he kuo mou li‘aki ‘a Sihova, pea kuo ne li‘aki kimoutolu."
‘I he taimi na’e ‘ilo ai ‘e ‘Isileli, ‘enau fehalaaki ngalivaleˊ, na’e tupukoso hake pë, ‘a ‘enau teuteu, ke nau foki ki he ‘Otua´. Ka ko e ‘Otuaˊ na’e ‘ikai te Ne veuiki ‘e Ia, ‘enau hü he halaiaˊ mo e fakatömala mo’oni, koe’uhiˊ kuo Ne ‘ilo’i honau ngaahi loto´. Kaekehe, na’a nau toe ‘alu vave pë, ‘i he hala pë ‘o kinautoluˊ. Ko e taimi ‘e ni’ihi, ko e ngaahi ngäue leleiˊ, pë ko e ngaahi kaveinga leleiˊ ‘oku ha’u tömui, ka ke fai ia ‘i he taimi totonu. ‘Oku fiema’u ‘e he ‘Otua´, ke kakato, mo tu’uma’u, ‘a e talangofua´. Kaekehe, fai tötöivi pë, ke nau laka atu kimu’a ki Kenani (V.40), ka ko e ‘Otua,ˊ na’a Ne langilangi’ia pë, ‘i he fakafoki ko eni ‘o ‘enau tuiˊ, ka na’e ‘ikai hano ‘aonga eni ia, kiate kinautolu, koe’uhi,ˊ na’e fai totonu, pea neongo ‘enau fai mälohi´ ke nau ‘alu ki he fonuaˊ, ka ko e fai pë ‘i he’enau fakakaukau fakaetangata.
Na’e ta’ofi kinautolu ‘e Mosese, pea na’a ne ‘oange kia kinautolu, ‘a e fakatokanga ‘o e angahala´, he kuo nau fai angahala ki he fekau ‘a Sihova´. He ko e talangata’a ki he lao fekauˊ, ko e tukupä ia ki he tautea´. He ko e ‘Eiki´ hotau Fakamaau´, mo e Tokotaha foaki lao´ Ia. Na’e ‘oange ‘e Mosese ‘a e fakatokangaˊ, ka na’e’ ‘ikai ke nau tali, pea mo ‘amanaki ki ai. Ko kinautolu kuo nau mavahe, mei he founga totonu honau fatongiaˊ, ‘oku ‘ikai te nau ‘i he malumalu, ‘o e palomesi ‘a e ‘Otua´, mo ‘Ene malu’i kinautoluˊ, ka ‘oku nau fononga atu, ‘i he tu’utamaki´. ‘Oku fakatu’utamaki, ‘a e fononga ta’e ‘i ai ha ‘amanakiˊ ‘oku nau fononga mo e ‘Otuaˊ. Na’a nau ‘alu hake ki he mo’unga´, kae nofo pë ‘a Mosese, mo e ‘A’ake ‘o e Kovinanite´ ‘i he ‘apitangaˊ. Na’e ‘ikai ke nau falala ki he mälohi ‘o e ‘Otuaˊ, ka ‘i he mafai ‘o kinautolu pë, ‘io, pea na’e taa’i kinautolu ‘e he filiˊ ‘i he funga mo’unga´, na’e ikuna’i ‘e he fili´ ‘a ‘Isileli. Ko e tautea´ kuo kamata, pea ko honau ngaahi ‘anga’anga´, na’e fola ‘i he toafaˊ. Fafale mo e ‘Otua´ ‘ia Kalaisi, ko e founga ia te ke melino ai mo ho kaume’a´, pea ikuna ai ‘a e filiˊ.
Kuo nau hia pea kuo nau loto puna ke alu hake o taekau mo Sihova koe mea fakaloloma ia to ai honau mala koe laiki he fili
ReplyDeleteFakafetai e mau folofola