Sios 5:1; 2:9-11; Nom 13:29
Siosiua 5:1
"1PEA ‘i he fanongo ‘e he ngaahi tu‘i ‘Āmoli na‘e nofo ‘i he feitu‘u ‘o Soatani ki lulunga, pea mo e ngaahi tu‘i Kēnani na‘e nofo ki tahi, ‘i he‘enau fanongo ki he fakamātu‘u ‘e Sihova ‘a e vai ‘o Soatani ‘i he ‘ao ‘o ha‘a ‘Isileli, kae‘oua ke ‘osi ‘enau a‘a mai, na‘e vai honau loto, pea na‘e ‘ikai kei hanau loto koe‘uhi ko ha‘a ‘Isileli."
Siosiua 2:9-11
"9‘Oku ou ‘ilo kuo foaki ‘e Sihova ‘a e fonua ni kiate kimoutolu, pea kuo tō homou ngeia kiate kimautolu, pea kuo vai ‘a e loto ‘o e kakai kotoa pē ‘o e fonua ni koe‘uhi ko kimoutolu. 10He kuo mau fanongo ki he fakamātu‘u ‘e Sihova ‘a e Tahi kulokula ‘i homou ‘ao ‘i ho‘omou hū mai mei ‘Isipite; pea mo e me‘a na‘a mou fai ki he ongo tu‘i ‘Āmoli ‘i he kauvai ko ē ‘o Soatani, ‘a Sīhoni mo ‘Oki, ‘a ia ne mou faka‘auha. 11Pea ‘i he‘emau fanongo ki ai, na‘e vai homau loto, pea na‘e ‘ikai kei ha loto ‘o ha taha koe‘uhi ko kimoutolu: he ko homou ‘Otua ko Sihova ko ia ‘oku ‘Otua ‘i langi ‘i ‘olunga, pea ki māmani ‘i lalo."
Nomipa 13:29
"29‘Oku nofo ‘a ‘Amaleki ki he fonua ko Tonga: pea ko e Heti mo e Siepusi mo e ‘Āmoli ‘oku nofo ‘i he fonua mo‘unga: pea ‘oku nofo ‘a e Kēnani ki tahi, pea mo e tafa‘aki ‘o Soatani."
KO E KAU ʻAMOLÍ MO E KAU KENANÍ. Ko e ongo kulupu lalahi ia ʻe ua naʻa nau nofoʻi ʻa Kenaní ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe he kau ʻIsilelí. Ko e kau Kenaní naʻa nau lotu kinautolu ki he ngaahi ʻotua kehekehe ka ko Peali naʻe manakoa. Ko e sivilaise ʻa e kau Kenaní naʻe fai fakasino pea ko ʻenau lotú naʻe fakakakano. Naʻe hokohoko atu ʻa e tafoki ʻa e kau ʻIsilelí kia Peali hili ʻenau hū ki Kenaní. Ko e ngaahi ʻotua ʻo e kau ʻAmolí naʻa ne uesia ʻa e lotu ʻa e kau ʻIsilelí mo ne fakatafoki ʻa e kakaí ʻo mamaʻo mei he lotu ki he ʻOtua moʻoní. Ko ʻenau lotu ko eni ki he ngaahi ʻotua loí naʻa ne tukuhifo ʻa ʻIsileli ki lalo.
Naʻe fakafēfē ʻa e hoko ʻa e manavahé ko ʻenau keisi, he ko hai kuo sio ʻi he houhau ʻa e ʻOtuá pea mo ʻene fai sauni kia kinautolú, pea ko e ngali pe ko e ʻikai ha faingamalie ke nau hola ai, he kuo tuʻuta mai ʻa ʻIsileli ʻi he founga taʻe te nau ʻamanekina. Kaekehe, ko e ʻOtuá naʻa ne lolomi ʻa e ngaahi manavahē ko ení ki he kau Kenaní mo e lotomasia kia kinautolu. He kuo ne palomesi ʻo pehē “Teu tuku atu hoku ngeiá ke muʻomuʻa ʻiate koe” (Eki 23:27). Pea ʻoku lava noa ʻe he ʻOtuá ʻo ngaohi ʻa e kau angahalá ke nau manavahe ʻi he potu ʻoku ʻikai ha manavahé (Sa 53:5). ʻOku ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pe.
Naʻe fakamoleki ʻe ʻIsileli ʻa e taʻu ʻe 39 ʻi he toafá taʻe ʻi ai hano ʻuhinga, koeʻuhi ko ʻenau manavahē ki he kau Kenaní ʻi heʻenau taʻe ʻiloʻi ʻa e mafai poto mo e ivi ʻo e ʻOtuá. Ko e ʻuluaki feinga ʻa ʻIsilelí ke hū ki he fonua ʻo e talaʻofá naʻe ʻikai lava (Nom 13:14). Pea ko ʻIsileli eni kuo nau sio ki he kau Kenaní kuo nau manavahē ki heʻenau kau taú. Ko Kenani eni kuo nau fanongo ki he ngaahi ikuna lalahi ʻa ʻIsileli ʻi he ʻOtuá (2:9,11) Pea naʻe ʻamanaki ʻa e kau Kenaní ʻe hanga ʻe he vaitafe Soataní ʻo fakatuaiʻi mo fakalotosiʻi ʻa ʻIsileli ke nau hū ange leva ki Kenani. Ka ko e ongoongo ʻo e kolosi mai ʻa ʻIsileli ʻi Soataní ʻi he kelekele momoa kuo ne liliu ʻa e lotolahi ʻa Kenaní ʻo vai honau ngaahi lotó. Kapau ʻoku tau tōnunga ki he ʻOtuá te ne ngaohi hotau fehangahangaí ke puli pea ʻoku liliu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻulungaanga ʻo e kau fakafepakí.
No comments:
Post a Comment