Tuesday, 30 May 2017

Tusite 30 Me, 2017

Teutalonome 22:1-4; ʻEkisoto 23:4-5

Teutalonome 22:1-4
"1‘E ‘ikai te ke sio ki he pulu pe sipi ‘a ho kāinga ‘oku ‘alu hē, ka ke hanga kehe mei ai: kuo pau te ke fakafoki ia ki ho kāinga. 2Pea kapau ‘oku ‘ikai ofi mai ‘a ho kāinga, pe ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo ia, pea te ke ‘ave ki ho ‘api, pea ‘e ‘iate koe ‘a e manu kae‘oua ke kumi ki ai ‘e ho kāinga, pea te ke toki fakafoki ia ki ai. 3Pea ‘e pehē mo ho‘o fai ki he‘ene ‘asi, pea pehē ki hono kofu: ‘io, te ke fai pehē, neongo pe ko e hā ‘a e me‘a ‘a ho kāinga kuo mole, ha me‘a kuo mole meiate ia ka kuo ke ‘ilo: ‘e ‘ikai ngofua ha‘o hanga kehe. 4‘E ‘ikai te ke sio ki he ‘asi ‘a ho kāinga, pe ko ‘ene pulu, kuo tō ki lalo ‘i he hala, ka ke hanga kehe mei ai: kuo pau te ke tokoni kiate ia ke toe fokotu‘u."

ʻEkisoto 23:4-5
"4Ka ‘iloange te ke ma‘u ‘a e pulu ‘a ho fili, pe ko ‘ene ‘asi, ‘oku ‘alu hē, kuo pau te ke fakafoki ia ki ai. 5Kapau te ke sio ki he ‘asi ‘a ha taha ‘oku fehi‘a kiate koe ‘oku ta‘omia ‘i he‘ene kavenga, pea ke pehē ke tuku pē kiate ia-‘a! te ke hanga ‘o kau mo ia ke vete."

TOKANGA MAKEHE KI HE KOLOA ʻA HO KAUNGAʻAPÍ. Ki ʻIsileli, ke ʻoua te nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi palopalema pe ko e ngaahi tōnounou ʻa honau ngaahi kaungaʻapí. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa ʻi he komiunití ʻoku ʻi ai hono fatongia ke puke ki ʻolunga ʻa e faitotonú ʻi he nofo ʻa e kakai ʻo e komiunití. He kapau te tau fai ʻo hangē ko hono tonu ʻo e lao koulá “Fai ki he kakai kehé ʻa e meʻa tatau ʻoku tau loto ke nau fai mai kia kitautolu”. Ko e tokolahi ʻoku nau fakakaukau ki aí ke liʻaki. Ko e angatonú mo e loto ʻofá ʻokú na akoʻi kitautolu ke ʻoua ʻe lau ʻa e faingataʻá, mo ha fakamole ʻi hono fai ha faʻahinga ngāue ki hotau kaungaʻapí, mo fakamanatu kia kitautolu ʻoku tau lava ʻo maʻu ha meʻa hotau kaungaʻapi, kuo tau ʻilo ʻo taimi loloa mo tauhi lelei pe kaeʻoua kuo tau ʻiloʻi ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻaná. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he lotú ke tau fakakaungaʻapi, mo teuteu ke fai ʻa e meʻa lelei kotoa pe, ki he meʻa kuo faingamalie ki ai, pea ki he tangata kotoa pe.

Neongo ko e pulu ʻoku fakatupu loto mamahi, ʻoku totonu ke tokoniʻi pe pea kuopau ke fai eni ʻi he manavaʻofa ki he meʻamoʻui ko em anu, ki he tangata fai meesi ki he moʻui ʻa e monumanu, neongo ʻoku ʻikai ko ʻene meʻa, ka ʻi he ʻofa mo e fakakaumeʻa ki hotau kaungaʻapí. Ko hono moʻoní ʻoku tau ʻiloʻi hono vave kuo tau maʻu ʻa e ouaau ke tokoni ʻOkapau te tau manatuʻi, ke tau pehē ki ha tokotaha. “ʻOku ʻi ai ʻeku meʻaʻofa, kae ʻikai fiemaʻu koe” Ko e kau Hepeluú naʻa nau tokanga ʻo fakafoki ʻa e ngaahi monumanu mole mo e koloa kuo nau maʻu ki he tokotaha tototnu ʻoku ʻaʻaná. ʻOku kehe ʻa e founga ia ʻa māmaní “Ko e tokotaha ʻokú ne ʻiló ko e tokotaha tauhí pe ia, ko e tokotaha ʻoku mole ʻene meʻá ko e tokotaha tangi pe ia”. ʻAlu atu ke kō ʻa e tokotaha ʻiló mo tauhi ki he lao, maluʻi, pea fakafoki ʻa e koloa kehe ke tauhi kitautolu mei he moʻui meheká mo e manumanú ʻi honʻo tuʻu ʻia Kalaisi, ko ho pule foʻou ia mo ho ivi foʻou, ke tauhi maʻoniʻoni kiate ia mo hono langilangi.:4,5


No comments:

Post a Comment