Teutalonome 11:26-32
"26Vakai, ‘oku ou tuku ‘i homou ‘ao he ‘aho ni ha monū mo ha mala; 27ko e monū, ‘o kapau te mou tauhi ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ‘a ia ‘oku ou fokotu‘u atu he ‘aho ni: 28pea ko e mala, ‘o kapau ‘e ‘ikai te mou fakaongo ki he ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova ko homou ‘Otua, ka mou afe mei he hala, ‘a ia ‘oku ou tu‘utu‘uni atu he ‘aho ni, ‘o mou muimui ‘otua kehe, ‘a ia na‘e ‘ikai te mou ‘iloa. 29Pea ka faifai pea fakahū koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ki he fonua ‘oku ke ‘alu ki ai ke ma‘u pea te ke toki tuku ‘a e monū ki he mo‘unga ko Kelisimi, ka ko e mala ki Mo‘unga ‘Īpale. 30‘Ikai ‘oku na ‘i he feitu‘u ko e ‘o Soatani, ki kō ‘i he hifonga la‘ā, ‘i ha fonua ‘o ha‘a Kēnani ‘oku nofo ‘i he ‘Alapā, ‘i he hāngai ki Kilikali, ‘i he tafa‘aki ‘o e ‘ulu ‘oke ‘o Mole? 31He ko ho‘omou a‘a eni ‘i Soatani ke hū ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘a ia ‘oku foaki atu ‘e Sihova ko homou ‘Otua, pea te mou ma‘u ia ‘o nofo ai. 32Pea te mou tokanga ke fai ‘a e ngaahi lao kotoa mo e konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou tuku ‘i homou ‘ao he ‘aho ni."
Teutalonome 27:12,13
"12Ko eni ia ‘e tu‘u ‘i Mo‘unga Kelisimi ke tāpuaki ‘a e kakai, hili ho‘omou a‘a ‘i Soatani; ko Simione, mo Līvai, mo Siuta, mo ‘Īsaka, mo Siosifa, mo Penisimani. 13Pea ko eni ‘e tu‘u ‘i Mo‘unga ‘Īpale ki he fakamala‘ia; ko Lūpeni, ko Kata, mo ‘Āseli, mo Sepulone, ko Tani, pea mo Nafitalai."
Teutalonome 28:15
"15Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te ke fakaongo ki he le‘o ‘o Sihova ko ho ‘Otua ke tauhi mo fai ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni mo fekau, ‘a ia kuo u feia atu he ‘aho ni; pea ‘e toki toupili kiate koe ‘a e ngaahi mala kotoa ko eni, pea te nau ma‘u koe."
Teutalonome 30:1,15,19
"1PEA ka hoko ‘a e ngaahi me‘a ko ia kiate koe, ‘a e monū mo e mala kuo u tuku ‘i ho ‘ao, pea ka faifai pea ke fakamanatu ki ai ‘i he ngaahi pule‘anga kuo fakahee‘i koe ki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 15Vakai, kuo u tuku ‘i ho ‘ao he ‘aho ni ‘a e mo‘ui mo e lelei, pea mo e mate mo e kovi. 19‘Oku ou ui ni ki langi mo māmani ke hopo he ‘aho ni mo kimoutolu, ke fakamo‘oni kuo u fokotu‘u ‘i ho ‘ao ‘a e mo‘ui mo e mate, ‘a e monū mo e mala: ko ia ke ke fili ki he mo‘ui ka ke mo‘ui, ‘a koe mo ho hako."
Senesi 12:6
"6Pea fai atu ‘a ‘Epalame ‘i he fonua ‘o a‘u ki he feitu‘u ‘o Sīkemi, ‘o a‘u ki he fu‘u ‘oke ‘o Mole. Pea ko ha‘a Kēnani na‘e ‘i he fonua ‘i he kuonga ko ia."
Siosiua 8:33
"33Pea ko ha‘a ‘Isileli kātoa mo honau kau mātu‘a, mo honau kau ‘ōfisa, mo honau kau fakamaau, na‘a nau tutu‘u ‘i he potu ko ē mo ē ‘o e ‘A‘ake, ‘o fehangahangai mo e kau Līvai taula‘eiki na‘e kauala ‘a e ‘A‘ake ‘o e Kovinānite ‘o Sihova, ‘o ‘i ai ‘a e tupu muli mo e tupu‘i fonua fakatou‘osi; ko hono vaeua na‘e ‘i he tafa‘aki mai ‘o Kelisimi, ka ko hono vaeua na‘e ‘i he tafa‘aki mai ‘o e mo‘unga ko ‘Īpale; ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Mōsese ko e Sevāniti ‘a Sihova ke fuofua tāpuaki ‘a e kakai ‘Isileli,"
KO E MONŪ MO E MALA. Kuo tuku ia ʻe he ʻOtuá ʻi he lotolotonga ʻo ʻIsilelí. Ko hono maʻopoʻopo ia ʻa e ngaahi akonaki maʻa ʻIsilelí, ʻo fekauʻaki mo e talangofua taʻengata ki he ʻOtuá. He ko e monū ko e pale, pea ko e malá ko e tautea. Pea ko e uki kinautolu ke nau tuʻu moʻoni ʻi he ngaahi palomesi ʻa e ʻOtuá mo e ʻamanaki lelei ʻo ʻikai ha manavahe ka ko e ʻapasia pe. Pea naʻe pehē ni hono ʻuhinga ʻo e ongo foʻi leá ni. 1. Ke fakamatalaʻi ki ʻIsileli ke nau ʻiloʻi kinautolu, pea ke nau sio ki heʻenau fiemaʻu ʻo e monuú, pea mo e fakamanavahē ʻo e malá. 2. Naʻe fakapapauʻi kia kinautolu ke nau tui ki ai, he ko e fakatouʻosi ʻo e monū mo e mala, ko e fakahaaʻi ia ʻa e kaveinga tokanga ʻa e ʻOtuá kia kinautuolu. 3. Naʻá ne ʻoange ke nau fili, pe ko e fē te nau maʻú, ke nau tuʻu ʻaki ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Mafimafi. Kapau te nau talangofua ki heʻene ngaahi laó, kuo nau fakapapauʻi ʻa e monuú (v.27). Ka ʻokapau te nau talangataʻa, ko e mala kuopau. Naʻe tuku ʻa e monuú ʻi he moʻunga Kelisimi, pea ko e malá naʻe ʻi he moʻunga Ipalé ʻo ofi ki he ʻulu oke ʻo Molé, ko e ʻuluaki feituʻu ia naʻe haʻu ki ai ʻa ʻEpalahame ki Kenaní, ko e fakamanatu ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli, ʻa e palomesi naʻá ne fai kia ʻEpalahame ʻi he feituʻu ko ení (Sen 12:6,7), pea ko e tuʻunga ia ʻo e tō ʻa e fonuá maʻa kinautolu. ʻOku fakaofo ʻa hono ʻai ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻao ʻo ʻIsilelí ke nau fili ʻi he monuú mo e mala. Pea ko hono fakaofo lahi, ko e tokolahi taha ʻo kinautolu, ko e fakafou ʻi heʻenau talangataʻa, naʻa nau fili pe ki he mala. ʻOku tau maʻu pe ʻe kitautolu ʻa e makatuʻunga tatau ʻi he ʻahó ni. ʻOku tau lava pe ʻo moʻui maʻa kitautolu, pe te tau moʻui ʻo tauhi ki he ʻOtuá. Ko hoʻo fili ko ē ki hoʻo founga pe ʻaʻaú, ko e fononga ʻi he hala fakatau ki malá. Ka ko hoʻo fili ko ē ki he founga ʻa e ʻOtua ʻia Kalasi, ko e maʻu ia ʻo e moʻui taʻengata. Pea ko e moʻui taʻemaʻa ia mo e ʻOtuá, pea ʻoku kamata ia ʻi he taimi kuo ke tali ai ʻa Sīsū Kalaisi ko ho Fakamoʻui, ko e moʻui foʻou kuo kamata, pea ko e monū ia ʻoku taʻengata.
No comments:
Post a Comment