Nomipa 26:1-4 ; 22:1 ; 33:48 ; ʻEki 30:11-16
Nomipa 26:1-4
"1 Pea hili ‘a e mahaki faka‘auha, pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, pea kia ‘Eliesa foha ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki, ‘o pehē, 2Lau ‘a e tokolahi ‘o e fakataha kātoa ‘o ha‘a ‘Isileli, ‘o kamata meiate ia ‘oku uofulu ta‘u ‘o fai hake, ‘o faka‘ulumotu‘a, ‘a kinautolu kotoa ‘i ‘Isileli ‘oku tu‘u ‘i he tau. 3Pea alea mo kinautolu ‘e Mōsese mo ‘Eliesa ko e taula‘eiki ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō, ‘o pehē, 4Kamata meiate ia ‘oku uofulu ta‘u ‘o fai hake; hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a Sihova kia Mōsese mo ha‘a ‘Isileli, ‘a kinautolu na‘e hū mai mei ‘Isipite."
Nomipa 22:1
"1 Pea vakai ‘e Pēlaki, ko e ‘alo ‘o Sīpoa, ‘a e ngaahi me‘a kuo fai ‘e ‘Isileli ki he kau ‘Āmoli."
Nomipa 33:48
" 48Pea nau hiki mei he ngaahi mo‘unga ‘o ‘Apalemi, ‘o nau fokotu‘u tēniti ‘i ‘Alapā-Moape, ‘i he ve‘e Soatani fe‘unga mo Sielikō."
ʻEkisoto 30:11-16
"11Pea folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, ‘o pehē, 12‘Oka ke ka lau ‘a e kakai ‘Isileli, ‘a e kakai ‘oku tu‘u, te nau takitaha ‘omi ha holo ki he ‘Eiki, ke huhu‘i ‘aki hono laumālie, ‘i he taimi ‘o ho‘o lau kinautolu; ke ‘oua na‘a ai ha tautea ‘e tō kiate kinautolu ‘i he fai honau lau. 13Ko eni ‘a e me‘a ‘e ‘omi ‘e ia kotoa pē ‘oku laka atu ki he kakai kuo ‘osi lau, ko ha haafe sikeli: (ko e lau ki he sikeli ‘o e Fale Tapu, ‘o uofulu kela ‘a e sikeli ‘e taha) ‘io, ko e haafe sikeli ko e feilaulau-hapai ia kia Sihova. 14Ko kinautolu kotoa pē ‘oku laka atu ki he kakai kuo ‘osi lau, ‘o kamata mei he uofulu ta‘u ‘o fai hake, te nau feia ha feilaulau-hapai kia Sihova. 15‘E ‘ikai ‘omi ‘e he koloa‘ia ke lahi, pea ko e masiva ‘e ‘ikai te ne ‘omi ke si‘i ‘i he haafe-sikeli, ‘i he‘enau ‘omi ‘a e feilaulau-hapai ki he ‘Eiki ke huhu‘i ‘aki homou laumālie. 16Pea te ke tali ‘a e pa‘anga huhu‘i mei ha‘a ‘Isileli, pea te ke tuku ia ki he ngāue ‘o e Tēniti Fe‘iloaki‘anga, ke hoko ko e me‘a fakamanatu ‘o ha‘a ‘Isileli ki he finangalo ‘o e ‘Eiki, ke huhu‘i ‘aki homou laumālie."
Ko e hili ʻa e tauteá, pea tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá kia Mosese mo ʻEliesa ko e taulaʻeikí, ke fai ʻa e tohi kakai hono ua maʻa ʻIsileli. Ko e tauteá ko e ngataʻanga ia ʻo e ʻuluaki toʻutangatá. Pea ʻi he malumalu ʻo e kelesi ʻa e ʻOtuá, ko honau ngaahi fohá, mo honau ngaahi ʻofefiné, kuo nau teuteu ki he kamata foʻoú. Ko kinautolu ia te nau nofoʻi ʻa e fonua ʻo e talaʻofá. Pea folofola ʻa e ʻOtuá “Lau ʻa e tokolahi ʻo e fakataha kotoa ʻo haʻa ʻIsilelí, ʻo kamata mei he uofulu taʻú ʻo faihake”. ʻOkú ne fakamanatu mai ʻa e kamataʻanga ʻo e tohi Nomipá (1:2). Ko e kamata foʻou eni, mo ha tohi kakai foʻou. Ko e tohi kakai ko ení, ʻe fakahoa ia ki he ngaahi fika ʻo e ʻuluaki tohi kakaí. Ko e meimei ko e kotoa ʻo e kakai ʻo e ʻuluaki tohi kakaí, naʻa nau mate kinautolu ʻi he toafá ko e tokolahi fakakātoá, ʻoku ʻikai koe ʻai ia ke fakalangaʻi ʻaki ʻa e faikehekehé ka ko e fakaʻilonga eni ʻa e tapuaki ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli.
Ko e ʻuluaki tohi kakaí, na‘e fai ia ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e māhina hono ua, ʻo e taʻu hono ua, ʻo ʻenau haʻu mei ʻIsipité. Naʻe fai ʻa e tohi kakai ko iá ʻi he toafa ʻo Sainaí. Ko e lau ko eni ʻo e kakai ʻIsilelí, naʻe fai ia ʻi he lautoka ʻo Moapé, ʻi veʻe Soataní ʻo hanga atu ki Selikó. Ko e lava ia ʻa e taʻu ʻe fāngofulu ʻo ʻenau ʻi he toafá, pea ko ʻenau fangafanga hū eni ki he fonua ʻo e talaʻofá. Ko e taha eni ʻo e natula ʻo e ʻOtuá ko e meʻa ko e maau. Ko e talu pe mei he kamataʻangá, naʻe ngofua ʻa e meʻa kotoa pe, kia ʻAtama mo ʻIvi, ʻi he ngoue ko ʻItení, kae tapu ʻa e fuʻu ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e lelei mo e kovi. ʻOku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e maaú pea ko hono ʻuhinga ia, naʻa ne ʻomi ai ʻa e lao ʻi he Fuakava motuʻá, ke tauhiʻaki ʻa e maau ʻa hono kakaí. Fēfē leva ʻa e ʻahó ni ia? Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló ko Sīsū Kalaisi, ke Ne toʻo ʻa e taʻemaau ʻi he moʻui angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, kae ʻomai ʻa e foʻi moʻui ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi, pea ʻi he Laumalie Maʻoniʻoní, ke tau moʻui ʻaki, ʻa ē ʻoku tau ui ko e Moʻui foʻou, ko e foʻi moʻui maau ia ʻa e ʻOtuá. Nofo ʻaki ia!
No comments:
Post a Comment