Friday, 31 March 2017

Falaite 31 Ma'asi, 2017

TEUT 10:6-11 ; 18:5 : 21:5 ; NOM 3:6 ; 33:30-34,38

Teutalonome 10:6-11
"6(Pea hiki fononga ‘e ha‘a ‘Isileli mei he ngaahi vaikeli ‘o ha‘a Siakani ki Mōsela: pea pekia ai ‘a ‘Ēlone, pea na‘e telio ai; pea ko hono foha ko ‘Eliesa na‘e fetongi ia ‘i he ngāue fakataula‘eiki. 7Pea nau hiki mei ai ki Kutukota; pea mei Kutukota ki Siotipata ko e fonua vaitafe‘ia. 8‘I he taimi ko ia10.8 ‘I he taimi ko ia; pe ‘I he mo‘ungá. na‘e vahe‘i ‘e Sihova ‘a e matakali ‘o Līvai ke fua ‘a e ‘a‘ake ‘o e kovinānite ‘o Sihova, ke fakafe‘ao kia Sihova, ke tauhi ia, pea ke fai tāpuaki ‘i hono huafa, pea talu ai pē. 9Ko hono ‘uhinga ia ‘oku ‘ikai ha ‘inasi pe tofi‘a ‘o ha‘a Līvai fakataha mo hono kāinga; ko Sihova pē ‘a hono tofi‘a, ‘o hangē ko e folofola ki ai ‘a Sihova ko ho ‘Otua. 10Pea ko au na‘a ku nofo pē ‘i he mo‘unga ‘o hangē ko e ‘uluaki taimi, ko e fāngofulu‘i ‘aho mo e fāngofulu‘i pō: pea na‘e ongo‘i au ‘e Sihova ‘i he taimi ko ia foki; tokua ‘e ‘ikai te ne faka‘auha faka‘osi koe.11Pea folofola ‘a Sihova kiate au, Tu‘u, laka mu‘omu‘a ‘i he kakai; pea te nau hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua na‘a ku fuakava ai ki he‘enau ngaahi kui ke ‘atu kiate kinautolu."

Teutalonome 18:5
"5He kuo fili ia mei ho ngaahi matakali ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ke tu‘u ke fai ngāue ‘i he huafa ‘o Sihova, ‘a ia mo hono hako ‘o lauikuonga."

Teutalonome 21:5
"5Pea ‘e ‘unu‘unu mai ‘a e kau Līvai taula‘eiki, ko e hako ‘o Līvai, he ko kinautolu kuo fili ‘e Sihova ko ho ‘Otua ke tauhi ia, mo fai tāpuaki ‘i hono huafa; pea ko ‘enau lea ‘e tu‘u ai ‘a e fakamaau ‘o ha me‘a ‘oku fakakikihi ki ai"

Nomipa 3:6
"6Fakaofi mai ‘a e matakali ‘o Līvai, ‘o fokotu‘u ia ‘i he ‘ao ‘o ‘Ēlone ko e taula‘eiki ke nau tauhi kiate ia"

Nomipa 33:30-34,38
"30Pea nau hiki mei Hasimona, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Moseloti. 31Pea nau hiki mei Moseloti, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Peni-siakani. 32Pea nau hiki mei Peni-siakani, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Hoa-hakitikati. 33Pea nau hiki mei Hoa-hakitikati, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i Siotipata. 34Pea nau hiki mei Siotipata, ‘o fokotu‘u tēniti ‘i ‘Apilona. 38Pea ‘alu hake ‘a ‘Ēlone ko e taula‘eiki ki he mo‘unga ko Hoa, ‘i he fekau ‘a Sihova, ‘o ne pekia ai, ‘i hono fāngofulu‘i ta‘u ‘o e ‘alu ‘a ha‘a ‘Isileli mei ‘Isipite, ‘i hono nima ‘o e māhina mo e ‘uluaki ‘aho ‘o e māhina."

Naʻe taki atu kinautolu ʻe he ʻOtuá ki Kenani, neongo ko honau loto ʻo kinautolu, naʻa nau hanga pe kinautolu kimui ki ʻIsipite. Naʻa ne tuku peheʻi pe kinautolu, ʻi heʻenau fakakaukaú. Naʻa Ne ʻomai kinautolu ki ha fonua vaitafeʻia, ʻo kehe ia mei he honge vai ʻa e toafá. Naʻe fakanofo ʻe he ʻOtuá ha potungāue tuʻu maʻu, ʻi honau lotolotongá ʻo kinautolu ki he ngaahi meʻa toputapu. ʻI he ʻalu hake hono ua ʻa Mosese ki he moʻungá, naʻa ne fekau ke vaheʻi ʻa e matakali Livaí ia ki he ʻOtuá, pea ki heʻene ngāue, pe ʻAʻana pea vaheʻi makehe kinautolu ke nau fai tōtōivi ʻi hono fakafepakiʻi ʻa e kau lotu ki he kafi koulá. Pea ko e ngāue ia ʻa e matakali Livaí, naʻe fai ia ʻi he malumalu ʻo e laó mo tulituli ki hono tauhi. Ka ʻi he taimi ni, ko e malumalu ia ʻo e Kosipelí, ʻi he hoko mai ʻa e Laumalié ʻoku lahi, ange mo iviiviʻia pea mo lavameʻa ʻa e ngāue ʻoku fai ʻe he Laumalie ʻi he ngaahi loto ʻo e tangatá, pea ʻoku fai ia ʻi he toʻutangata kotoa pe. Ka ko e ngāue ia ʻa e kau Livaí. 1. Ko hono tokangaʻi pe ʻa e aʻake (Nom 3) 2. Ngāue pe ki he feilaulau, hū, akoʻi mo e ngaahi meʻa fakalao (18:1-8) 3. Tapuaki pe ʻo ʻIsileli (Nom 6:22-27). Pea tau ako pe mei ai ʻi ha ngāue fai ʻe he tangatá, ʻoku fakangatangata pe, pea mo e ngāue fai ia ʻe he ʻOtuá ko e Laumalié, ʻoku alasi ʻe Ia ʻa e loto kotoa pē, ʻo fakatokangaʻi ki he kosipeli fai fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa Mosese, ko e taukapo, pē ko e fakalaloa, pea naʻe fakanofo ia, ko honau pilinisi, mo honau taki. Ko e fai meesi ai ʻa e ʻOtuá kia kinautolu, kuo nau maʻu honau kaumeʻa faitonunga, pea fakatouʻosi kiate ia, naʻa ne fakanofo ia, pea mo kinautolu naʻe fakanofo ki ai, ʻa ia ko hono kakai ʻIsilelí. ʻOku feʻunga eni mo ia, he kuo ne fakahaofi kinautolu, mei honau fakaʻauhá ʻaki ʻa ʻene fakalaloaʻi kinautolu, he ʻoku ne maʻu ʻa e ʻulungaanga, mo e fekau kia kianutolu. Ko e fai kotoa eni ʻe Mosese, ko ʻene fakataipe ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, he ʻoku Ne moʻui, ʻo fai hotau fakalaloa, mo hotau hufekina, he ʻoku Ne ʻafio ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e Tamai Mafimafi, pea ʻoku Ne maʻu ʻa e mafai kotoa ʻi langi mo māmani. Pea ko hota monū ē kāinga Moʻui Foʻou. Tuʻu leva ai hoʻo tuí, mo hoʻo falalá pea mo e ʻamanaki lelei ʻo taʻengata.

Thursday, 30 March 2017

Tu'apulelulu 30 Ma'asi, 2017

TEUT 10:1-5; EKI 20:1; 25:10,16,21; 34:1,2,4; 40:20

Teutalonome 10:1-5
"1‘I he taimi ko ia na‘e folofola mai ‘a Sihova kiate au, Ke ke tā ha‘o ongo lau‘i maka ‘o hangē ko e ‘uluaki, pea ‘alu hake kiate au ki he mo‘unga, pea te ke ngaohi hao ‘a‘ake ‘akau. 2Pea te u tohi ki he ongo maka ‘a e ngaahi lea na‘e tu‘u ‘i he ongo ‘uluaki maka, ‘a ia na‘a ke laiki, pea te ke ‘ai kinaua ki he ‘a‘ake. 3Ko ia na‘a ku ngaohi ha ‘a‘ake ‘akau sitimi, pea u tā ha ongo makatohi hangē ko e ‘uluaki, pea u ‘alu hake ki he mo‘unga, ‘o u to‘o ‘a e ongo maka. 4Pea ne tohi ki he ongo lau‘i me‘a ‘o tatau mo e ‘uluaki tohi, ‘a e Hongofulu‘i Fekau, ‘a ia ne folofola‘aki ‘e Sihova kiate kimoutolu ‘i he mo‘unga, mei he loto afi ‘i he ‘aho ‘o e fakataha: pea na‘e ‘omi kinaua ‘e Sihova kiate au. 5Pea u tafoki ‘o ‘alu hifo mei he mo‘unga, pea u ‘ai ‘a e ongo makatohi ki he ‘a‘ake kuo u ngaohi; pea ‘oku na ‘i ai pē, ‘o hangē ko hoku fekau ‘e he ‘Eiki."

'Ekisoto 20:1
"1Pea na‘e folofola‘aki mai ‘e he ‘Otua ‘a e ngaahi fo‘i lea ko eni, ‘o pehē"

'Ekisoto 25:10,16,21
"10Pea te nau fa‘u ha ‘a‘ake ‘aki ‘a e papa sitimi: ko hono lōloa ko e kiupite ‘e ua mo e haafe, pea ko hono māukupu ko e kiupite ‘e taha mo e haafe, pea ko hono mā‘olunga ko e kiupite ‘e taha mo e haafe. 16Pea te ke tuku ki he ‘a‘ake ‘a e fakamo‘oni ‘a ia te u ‘atu.  21Pea te ke hilifaki ‘a e hōifua‘anga ki he ‘a‘ake; pea te ke tuku ki he ‘a‘ake ‘a e fakamo‘oni te u ‘atu kiate koe"

'Ekisoto 34:1,2,4
"1PEA folofola ‘a e ‘Eiki kia Mōsese, Ke ke tā ha‘o ongo lau‘i maka, ‘o hangē ko e ‘uluaki: pea te u tohi ki he ongo maka ‘a e ngaahi lea na‘e tu‘u ‘i he ongo ‘uluaki maka, ‘a ia na‘a ke laiki. 2Pea ke fai ho‘o teu ki he ‘apongipongi, pea ke ‘alu hake ‘apongipongi ki he mo‘unga ko Sainai, ‘o tu‘u ai ‘i hoku ‘ao ‘i he funga mo‘unga. 4Pea ne hanga ‘o tā ha ongo lau‘i maka ‘o hangē ko e ‘uluaki; pea tu‘u hengihengi hake ‘a Mōsese, ‘o ‘alu hake ki he mo‘unga ko Sainai ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate ia, pea na‘a ne to‘o ‘a e ongo makatohi."

'Ekisoto 40:20
"20Pea ne hanga ‘o tuku ‘a e Fakamo‘oni ki he ‘A‘ake, pea ne ‘ai ‘a e kaufata ki he ‘A‘ake, ‘o ne hilifaki ‘a e Hōifua‘anga ki he funga ‘A‘ake."

Ko e hoaʻi maka hono ua ʻo e fekau ʻe 10. ʻOku meesi ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli, hili ʻa ʻenau angatuʻú. Ko Mosese ʻi he vahe ko ení naʻa ne fakamanatu ai pe, mo fakatokanga ki ʻIsileli, ʻa ʻenau angahalá pea ko e ʻuhinga ia, naʻe ʻikai totonu ai ke nau fakamakatuʻunga ʻenau maʻu ʻa e fonuá ʻi he maʻoniʻoni pe ʻanautolu, pea ʻi he vahe ko ení, naʻa ne toe seti ai pe kia kinautolu, ʻa e meesi lahi kuo fai ʻe he ʻOtuá kia kinautolu, neongo ʻenau fakatupu houhau, ʻo hangē ko ha ʻuhinga ia, ke lahi ai ʻenau talangofua ʻi he kahaʻú.

Naʻe ʻi ai ʻa e meʻa, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Ia, ʻa ʻEne fai fakalelei ki ʻIsilelí. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa ʻEne laó, naʻa Ne toe ʻoange Ia kia kinautolu, ʻi hono toe tohi ‘a e lao ʻo tauhi ko ʻene tukupā maʻa kinautolu, he naʻe ngaohi ʻe Mosese ʻa e aʻake ʻaki ʻa e papa silimi, ke tauhi mo fakatolonga ʻa e ongo maka ʻo e laó, pea ko Pesalili naʻa ne toe ngaohi ʻaki pe ʻa e papa-sitimi (Eki 37) ʻo ne fonofono koula. Pea ko e tala ʻe Mosese, ke ne ngaohi ʻa e aʻake, koeʻuhi ʻi he taimi naʻa ne, ʻalu hake ai ki he moʻunga ko hono tuʻo uá, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mosese kia Pesalili, ke ne ngaohi ʻa e aʻake, kimuʻa ʻi heʻene foki hifo. Naʻa ne tōtōivi ke tukuange pe ʻa e fakatahá. Ka ko e ongo maka ʻo e laó, kuopau ia ke ʻomi, ko hono tuʻo uá. Naʻe tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne lao, mo ʻEne kosipelí kia kinautolu, kuo nau teuteu honau ngaahi lotó, ʻo hangē ko e aʻake, ke maʻu kinaua ki ai. Ko KAlaisi ko e aʻake ʻa ē ʻoku tauhi malu ai hotau fakamoʻuí, ke ʻoua naʻa toe mole, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he ʻuluaki ʻAtama ʻi heʻene puke ʻaki pe hono nimá, ʻo ʻikai ʻi he loto, he ko e koloa ʻa e ʻOtuá, ke tuku ki he lotó, ʻo lotoʻaki. Naʻe toe tohi ʻe he ʻOtuá ʻa e ongo maká, ʻaki ʻa e fekau ʻe 10 ʻo tatau matē mo e ongo ʻuluaki maká, pea fakatouʻosi ʻa e ongo ʻuluaki maka mo hono ua ʻo e ongo maká, naʻe tatau tofu pē mo e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá mei he funga moʻungá kae fanongo kotoa ki ai ʻa e fakatahá. Ko e ongo maka hono uá, naʻe ʻikai fiemaʻu ha fakatonutonu, pe ha monomono ki ai. Pea ko e folofola tohí ko e folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá, ko ia naʻa Ne folofola ai ki Heʻene kau sevanití, ko e kau palofita, pea tuku fakaholo mai ia, ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni, ʻoku mahuʻinga leva, ʻetau fakaʻaho hono laú, mo talangofua ki ai.

Wednesday, 29 March 2017

Pulelulu 29 Ma'asi, 2017

TEUT 9:25-29; 4:20; 31:27; EKI 32:11

Teutalonome 9:25-29
"25Ko ia, na‘a ku fo‘ohifo ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘a e fāngofulu‘i ‘aho mo fāngofulu‘i pō na‘a ku fo‘ohifo ai; he kuo folofola mai ‘e Sihova te ne faka‘auha kimoutolu. 26Pea u hū ki he ‘Eiki, pea u pehē, ‘Ātonai Sihova ē, ‘oua te ke faka‘auha ho kakai mo tofi‘a ‘a ia kuo ke huhu‘i ‘aki ho mā‘olunga, ‘a ia kuo ke fakahao mai mei ‘Isipite ‘aki ha nima māfimafi. 27Manatu ki ho‘o kau tamaio‘eiki, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope; ‘oua te ke hanga ki he paongata‘a ‘a e kakai ni, pe ki he‘enau kovi mo ‘enau angahala; 28na‘a pehē ‘e he fonua na‘a ke fakahaofi kimautolu mei ai, Tā ko e ‘ikai lava ‘e Sihova ke fakahū kinautolu ki he fonua na‘a ne tala‘ofa kiate kinautolu, pea koe‘uhi ko ‘ene fehi‘a kiate kinautolu, ko hono ‘uhinga ia kuo ne ‘omi ai kinautolu ke tāmate‘i ‘i he toafa. 29Ka ko ho kakai kinautolu, mo ho tofi‘a, ‘a ia na‘a ke fakahao mai ‘aki ‘a e ivi lahi, mo e nima kuo hiki tā."

Teutalonome 4:20
"20Ka ko kimoutolu kuo to‘o ‘e Sihova, pea kuo ne ‘omi mei he fōnise haka ‘aione, mei ‘Isipite, ke mou nofo ko hono kakai tofi‘a, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni."

Teutalonome 31:27
"27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia.27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia."

'Ekisoto 32:11
"11Pea fai ‘e Mōsese ke fakamokomoko ki he finangalo ‘o Sihova ko hono ‘Otua, ‘o ne pehē, Ko e hā ‘oku kakaha pehē ai ‘a e tuputāmaki ‘a e ‘Afiona ki ho‘o kakai, ‘a ia na‘a ke taki mai mei ‘Isipite; ‘aki ‘a e ivi lahi mo e nima mālohi!"

Naʻe tō foʻohifo ʻa Mosese ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e po ʻe 40. Ko ʻene hufekina ʻa ʻIsileli, he kuo folofola mai ʻa e ʻOtuá, te ne fakaʻauha kinautolu. Naʻe toʻo fakamaatoato ʻe Mosese, ʻa e fai fakamaau ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fakafisinga ʻe fakamaauʻanga ʻa e ʻOtuá, ka naʻa ne tautapa ki he fai tonunga ʻa e ʻOtuá mo ʻEne meesí, pea mo Hono langilangi. Ka naʻa ne tala hangatonu ki he ʻOtuá, ʻa e ngaahi meʻa kuo ne fai ki he kakaí. 1. Ko ʻene huhuʻi ʻa ʻIsileli, mei he nofo popula 2. Ko ʻene ngaahi palomesi 3. Ko hono ongoongo ʻi he lotolotonga kotoa ʻa e kakai 4. Ko ʻene fili ʻa ʻIsileli.

Ka koeʻuhi, ko hono Huafa pe ʻo e ʻEiki, te Ne foaki mai ai kia kitautolu ʻa e ngaahi tapuaki ko ení, ʻo ʻikai koeʻuhi ko haʻatau maʻoniʻoni, ka ko e fakahikihiki ʻo hono kololiá, mo fakatatau ki he kovinanité ʻo e kelesi. Neongo ko hotau konisenisi, ʻoku ne fakahalaʻiaʻi kitautolu, pea kuo tau angatuʻu ai pe mei he kamataʻanga, pea te ne fakamoʻui kitautolu ʻaki pe ʻEne meesi, pea ke tohi ʻene lao ʻi hotau ngaahi lotó, ʻo ʻikai ke tau faingataʻaʻia ʻi hotau ngaahi filí, ka ke ikuna. Pea ki he kau tui, ʻoku totonu ke nau maʻu ha ngaahi Masa lahi, mo ha ngaahi Tapelá pea mo ha ngaahi Kipilote-hataava, ke nau manatu ki heʻenau fakamaá, ʻi heʻenau ngaahi angahala naʻa nau fai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu. He ko ʻetau vakai ki heʻetau natula angahala, ko Sīsū ko hotau ʻEiki ʻetau maʻoniʻoni, ki hotau ngaahi loto pea ke tau kolenga kiate Ia, ke Ne kapusi kituʻa hotau ngaahi fili mei hotau lotolotongá, koeʻuhi ko ʻetau ngaahi aʻusia fakaʻaho ʻo e angahala, ʻi hotau natula kuo vaivai ʻiate kitautolu, ʻo ne fakatupu ʻiate kitautolu ke tau lau ʻa e kotoa ʻo e ikuna, kotoa ʻa e kololia, kotoa ʻa e fakahikihiki ki hono umā he ko ia tokotaha pe, kuo Ne meʻaʻofa mai ʻa e fakamoʻuí maʻa kitautolu, ʻEmeni.

Tuesday, 28 March 2017

Tusite 28 Ma'asi, 2017

TEUT 9:22; 31:27; EKI 17:7; NOM 11:3,34

Teutalonome 9:22
"22‘I Tāpela foki, pea ‘i Masa, pea ‘i Kipilote-hataava na‘a mou fakahouhau‘ia ‘a Sihova."

Teutalonome 31:27
"27He ‘oku ou ‘ilo ho‘o angatu‘u mo ho‘o kia kekeva: vakai, lolotonga ‘oku ou kei mo‘ui, ‘o tau feangai he ‘aho ni, ka kuo mou angatu‘u kia Sihova; kae huanoa hili ‘eku pekia."

'Ekisoto 17:7
"7Pea na‘a ne fakahingoa ‘a e potu ko ia ko Masa (‘Ahi‘ahi), mo Mēlipa (ko Kē), koe‘uhi ā ko e kē ‘a ha‘a ‘Isileli, pea koe‘uhi ko ‘enau ala‘aki kia Sihova; he‘enau pehē, Pe ‘oku ‘i hotau lotolotonga ‘a Sihova pe ‘ikai?"

Nomipa 11:3,34
"3Ko ia na‘e fakahingoa ‘a e potu ko ia ko Tāpela (ko Vela) koe‘uhi ko e pā kiate kinautolu ‘a e afi ‘a Sihova. 34Ko ia na‘e fakahingoa ai ‘a e potu ko ē ko Kipilote-hataava (ko e Fa‘itoka ‘o e ‘Uakai): koe‘uhi na‘a nau tanu ai ‘a e kakai na‘e ‘uakai."

Naʻe hanga ʻe Mosese ʻo ʻomai ʻa e ngaahi fakatātā, ʻa e fakatupu houhau ʻa e kakaí ki he ʻOtuá. Pea naʻa ne loto pe ke ne fakahingoa mai ʻa e ngaahi feituʻu ko iá, pea ke nau tauhi pe ʻi heʻenau manatu ki he angahala, pe ko e tautea naʻe hoko ʻi he hingoa ko iá, ʻo hangē ko Taoela (ko Vela), /Naʻa nau launga kia Sihova pea tuputamaki ai ʻa e ʻOtuá, ʻo ne ʻoatu ʻa e afi ʻa Sihová ʻo ne keikeina ʻa e ʻapitangá (Nom 11:1,3,5). Pea ko Masa (ko ʻahiʻahi) mo Melipa (Ko kē) he naʻe kē ʻa ʻIsileli, pea nau pehē “Pe ʻoku ʻi hotau lotolotongá ʻa Sihova pe ʻikai “ (Eki 17:7) Ko Kipilote-hataava (ko e faʻitoka ʻo ʻuakai) koeʻuhi naʻa nau tanu ai, ʻa e kakai naʻe ʻuakai (Nom 11:34). Pea ko Ketesi Panea, naʻe fekau ai ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu hake ʻo maʻu ʻa e fonua kuo ne foaki maʻa kinautolu, ka naʻa nau angatuʻu kia Sihova, ʻi heʻenau taʻetui ʻi he taʻu eni ʻe 40, ʻi he taimi naʻa nau manavahe ai ke hū ki Kenaní. Ko ʻIsileli kuo ʻikai ke nau tui kinautolu ia ki he ʻOtuá, ʻoku Ne malava ke tokoniʻi kinautolu ʻi he meʻa kotoa, kuo Ne finangalo ke nau faí. Naʻa nau fakafisi ke nau muimui, koeʻuhi naʻa nau sio pe kinautolu ia ki heʻenau kiʻi ʻilo fakangatangata ʻanautolu, ʻo ʻikai ki he ʻOtuá. Ko e taʻetuí, ko e aka ia ʻo e angahala mo e palopalema lahi ʻaupito. Ako ke ke sio ki he ʻOtuá he meʻa kotoa pe, mo e feituʻu kotoa pe, ko ho tokoni Ia, pea mo ho tataki (Sa 81:6-12). Ko e lelei maʻa kitautolu, ke tau toutou manatuʻi, ke tau fakafepakiʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaʻaho, ʻa e mamahi, ke tau lotolelei ki ai, mo e fakamā he ko hotau motuʻiangahala, kuo feia ia ʻi he kolosi ʻo Kalaisí, he ko ʻetau moʻui, ʻoku fai ʻoku tau moʻui maʻae ʻOtuá, mo hono langilangi, ko e moʻui ē naʻe fai ʻe ʻIsilelí, he naʻe teʻeki ke kamu honau lotó. He naʻe ʻikai taumuʻa ʻa e lao ʻa Mosesé ke ne fakatonuhia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he fofonga ʻo e ʻOtuá, he naʻe toki tanaki hili ʻa e palomesi ʻa e ʻOtuá kia ʻEpalahame (Kal 3:16,17) ke toki mahino ʻa e meʻa ki he angahala ʻia Kalaisi ko e hako ia ʻo ʻEpalahame (Kal 3:16) pea ko e toki kamu ia ʻo e toto. Fakapapauʻi ko hotau lotó kuo maʻu ia ʻe Kalaisi.

Monday, 27 March 2017

Monite 27 Ma'asi, 2017

TEUT 9:15-21 ; EKI 32:15,20 ; 34:28

Teutalonome 9:15-21
"15Pea u tafoki ‘o ‘alu hifo mei he mo‘unga, ‘oku vela ai pē ‘a e mo‘unga ‘i he afi; pea ko e ongo makatohi ‘o e kovinānite na‘e ‘i hoku ongo nima ni. 16Pea u vakai, pea tā kuo mou fai angahala kia Sihova ko homou ‘Otua; kuo mou ngaohi hamou kafi ukamea: kuo mou afe vave mei he hala na‘e tu‘utu‘uni atu ‘e Sihova. 17Pea u ala ki he ongo maka, ‘o pe‘ehi mei hoku ongo nima ni, ‘o u laiki kinaua ‘i homou ‘ao. 18Pea u fo‘ohifo ‘i he ‘ao ‘o Sihova, ‘o hangē ko e ‘uluaki taimi, ko e ‘aho ‘e fāngofulu mo e pō ‘e fāngofulu; na‘e ‘ikai te u kai me‘akai, pe inu ha vai; koe‘uhi ko e ‘ū angahala kuo mou fai, ho‘omou feia ‘a e me‘a ‘oku kovi ‘i he ‘ao ‘o Sihova ke fakatupu ‘ene houhau. 19He na‘a ku tailiili telia ‘ene tuputāmaki, mo e kakaha ‘o e houhau ‘a e ‘Eiki, hangē ka ne ka faka‘auha kimoutolu. Ka na‘e ongo‘i au ‘e Sihova ‘i he taimi ko ia foki. 20Ko ‘Ēlone foki na‘e ‘ita ‘aupito ki ai ‘e Sihova, hangē ka ne ka faka‘auha ia: pea u hufekina ‘a ‘Ēlone foki ‘i he taimi ko ia. 21Pea u to‘o ho‘omou angahala, ‘a e kafi ne mou ngaohi, ‘o u tutu ‘i he afi, ‘o u tuki ia, ‘o u momosi ke momoiki kae‘oua ke efu, pea u laku hono efu ki he vai na‘e tafe hifo mei he mo‘unga."

'Ekisoto 32:15,20
"15Pea tafoki ai ‘a Mōsese, ‘o ne ‘alu hifo mei he mo‘unga, ‘oku ne to‘o ‘a e ongo Maka ‘o e Fakamo‘oni; ko e ongo maka na‘e tohi hona ongo fa‘ahi fakatou‘osi, ‘io, na‘e tohi ‘a ē mo ē. 20Pea ne to‘o ‘a e kafi kuo nau ngaohi, ‘o ne tutu ia ‘i he afi, ‘o ne tuki ke efu, ‘o ne tūtuu‘i ‘i he fukahi vai, ‘o ne kouna ‘a ha‘a ‘Isileli ke inu mei ai."

'Ekisoto 34:28
"28Pea na‘a ne ‘i he potu ko ia mo e ‘Eiki ‘i he ‘aho ‘e fāngofulu mo e pō ‘e fāngofulu; na‘e ‘ikai te ne kai ai ha me‘akai, pe inu ha vai. Pea na‘a ne tohi ‘i he ongo maka tohi ‘a e ngaahi lea ‘o e kovinānite, ‘a e Fekau ‘e Hongofulu."

Kuo fai angahala ʻa e kakaí, pea kuo maumau ai ʻenau kovinanite mo e ʻOtuá, pea kuo nau liʻaki ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi monūʻia ʻo e kovinanité, pea ko e ʻuhinga ia naʻe hanga ai ʻe Mosese ʻo maumauʻi ʻa e ongo makatohi ʻo e laó. Pea mei heni ʻo fai atu, ʻoku totonu ke nau liʻaki ʻo taʻengata, mei honau ngutú, ʻenau taukave ʻenau maʻoniʻoni pe ʻanautolu. Ko ʻElone ʻe ia pe, naʻe tō ia ʻi he taʻefakahoifua ki he ʻOtuá, neongo ko e tangata ia ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻo ha tangata, pe ko hano ʻulungaanga, te ne lava ʻo maluʻi ia, mei he houhau ʻa e ʻOtuá ʻo kapau ʻoku ne feohi ʻe ia, mo e ngāue taʻefua ʻo e fakapoʻulí, he ko ʻEloné naʻe totonu ke ne fai ʻa e fakaleleí, maʻa kinautolu ka naʻa ne tō ʻe ia ki he houhau ʻa e ʻOtuá.

Ko e faingataʻa lahi eni, pea tuʻu fuoloa, ka koeʻuhí, ko e moʻua ʻa e tangatá ʻi he natula angahala, pea ko e me’a maheni pe ʻa haʻa tangata ia, ko hono fakatoliʻa ʻa e angahala talu pe ʻa ʻenau tupu mai ki he māmaní, pea ko e māmani kuo tō foki mo ia, pea ko e ʻuhinga ia ‘oku mate ai ʻa haʻa tangata, mo taʻe fie moʻuí. Kaekehe ko Mosese, naʻa ne ikunaʻi, ke liliu ʻa e houhau ʻo e ʻOtuá. Pea ʻi he hā mai ko eni ʻa e lahi ʻa e faitotonu ʻa e ʻOtuá, ki heʻene houhaú ke fakafepakiʻi ʻaki ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku ʻikai siʻi ha tangata ʻe taha, ka ko hono ʻAló ʻa Kalaisi pea ʻikai ha totongi ʻe siʻi, kuo ne fai ʻaki ʻa hono taʻataʻa ʻOʻona, ke liliu ʻaki ʻa ʻene houhaú pea ko e toki maʻoniʻoni ē ʻa haʻa tangata, ʻakinautolu pe ʻoku tui kia Kalaisi.

Mei he lekooti ʻo e meʻa naʻe hoko ʻia ʻEkisoto 32. Ko Mosese naʻe ngāue ki hono laiki ʻo e kafi koula, naʻa ne laiki ke lailai, hangē ha pauta, pea ne huaʻi ki he vai, pea ne fakamalohiʻi ʻa e kakai ke nau inu ʻa e vai ko ia, he ko e meʻa ia naʻe fakamoleki ai ʻe Mosese, ʻa e ʻaho ʻe 40 mo e po ‘e 40 taʻe te ne kai, pe inu ha vai, ko ʻene hufekina ʻa e kakai. Ka ko e fakaʻauha ʻa e kafi koula naʻa ne fai, pea ʻi he meesi ʻa e ʻOtuá, naʻa Ne tali ia ke fakaʻauha ʻa e ʻaitolí, kae ʻikai ko e fakaʻauha ʻakinautolu, naʻe lotu ki he ʻaitolí. Pea ko e fakatokanga ia maʻa kitautolu, ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻi māmani, ke ne fakauouaʻi ʻa e ʻOtuá.

Sunday, 26 March 2017

Sapate 26 Ma'asi, 2017

TEUT 9:12-14; 9:6; 29:20; EKI 32:9,10; NOM 14:12

Teutalonome 9:12-14
"12Pea folofola ‘a Sihova kiate au, Tu‘u ‘o ‘alu hifo ke vave; he ko ho kakai na, ‘a ‘ia na‘a ke fakahao mai mei ‘Isipite, kuo nau fakaka‘anga kinautolu; kuo vave ‘enau afe mei he hala na‘a ku tu‘utu‘uni kiate kinautolu, kuo nau ngaohi hanau ‘īmisi ukamea. 13Na‘e folofola foki ‘a Sihova kiate au, ‘o pehē, Kuo u vakai ‘a e kakai na, pea tā ko e kia kekeva ia: 14tuku au ke u faka‘osi kinautolu, mo tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ka u ngaohi koe ko e kakai kaukaua ange mo lahi ‘iate kinautolu."

Teutalonome 9:6
"6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe."

'Ekisoto 32:9,10
"9Pea folofola ‘a Sihova kia Mōsese, kuo u vakai ‘a e kakai na, Pea tā ko e kakai kia kekeva ia: 10ko ia tukuange mu‘a ke kakaha ‘eku ‘ita kiate kinautolu, ka u faka‘auha kinautolu, pea te u ngaohi koe ko e kakai lahi."

Nomipa 14:12
"12Ka u taa‘i kinautolu ‘aki ha mahaki faka‘auha, ‘o hifo mei honau tu‘unga; ka u ngaohi koe ko e kakai lahi mo mālohi ‘iate kinautolu."

Ko e ongoongo fakaloloma meia Sihova. Ko e hili eni hono foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e laó, pea Ne folofola ʻo fakahā kia Mosese, ʻa e meʻa kuo fai ʻe he kakaí. Kuo nau ngaohi kafi koula, pea kuo nau lotu ki ai. Ko e angahala mātuʻaki kovi ʻaupito eni, kuo fai ʻe he kakaí, pea ko e kovitaha eni ʻi hono kotoa ʻa e meʻa, mo e angahala ʻoku nau faí, pea ko honau tuhá pe ko e ʻauha. ʻOku ʻikai ke nau fakakaukau, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pe, ʻoku nau fai ʻoku hala. Pea naʻa ʻoku ʻi ai hotau tokolahi, ʻoku ʻikai ke nau ʻilo, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau meʻa kotoa pe ʻoku nau fai, ʻo aʻu ki he kovi, ʻoku ʻi honau ngaahi lotó. Fai maʻa, he ko e ʻOtuá ē ʻoku ʻafio. Pea ko hono foaki ange ʻo Kenaní, ko e hā ʻa e lelei ʻoku ʻiate kinautolu. ʻOku halaʻatā he kuo fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá, ke fakaʻauha kinautolu, pea Ne loto kia Mosese, ke mavahe ia, ka ne fai ʻe ia hono fakaʻauha kinautolú. Ko hono fakahaaʻi ia, ʻa e mātuʻaki kovi ʻa e angahala kuo nau faí. Naʻe ʻikai ke houhau ʻa e ʻOtuá ia, koeʻuhi ko ha meʻa maʻolunga naʻa ne fakatupunga, he ʻoku pehē maʻu pe ʻa e faʻahinga ia ʻo e tangatá. Naʻe teki ʻa Mosese ʻi hono fakahaaʻi ʻa e houhau ʻo e ʻOtuá mei langi, ʻo fakafepakiʻi ʻa e fakaʻotumate ʻa e kakaí. Pea kuo hanga ʻe heʻenau angahala ʻo maumauʻi ʻenau kovinanite mo e ʻOtuá, he ko e kakai kia kekeva, pea kuo finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakaʻauha kinautolu, kae fakaili ha kakai foʻou ʻia Mosese. Pea ʻoku fakamanatu ʻe he ʻapositolo, “Ko ia foki, kapau ʻoku ʻia Kalaisi ha taha ko e mātuʻaki fakatupu foʻou ia” (1 Kol 5:17). ʻA ia ko e kau kalisitiané, ko e kakai mātuʻaki foʻou ʻaupito kinautolu, ʻo kamata ia mei he lotó. He ko e Laumalie Maʻoniʻoní ʻoku Ne foaki kia kinautolu, ʻa e moʻui foʻou, pea ʻikai ke nau toe tatau kinautolu, mo ʻenau toʻonga moʻui kimuʻá. ʻOku ʻikai ke tau liliu kitautolu pe toe fakaangaanga, pe toe akoʻi, he ko kitautolú kuo toe fakatupu (Fakatupu Foʻou) ki he moʻui taha, mo Kalaisi (Kol 2:6,7) Ko ia ʻa e Moʻui Foʻoú.

Saturday, 25 March 2017

Tokonaki 25 Ma'asi, 2017

TEUT 9:7-11; EKI 14:11; NOM 14:22

Teutalonome 9:7-11
"7Manatu, ‘oua ‘e ngalo ho‘o fakahouhau‘i ‘a Sihova ko ho ‘Otua ‘i he Toafa: talu e ‘aho na‘a ke hū ai mei ‘Isipite, ‘o fai mai ki ho‘omou a‘u ki he potu ni, ko ho‘omou fakafeangai kia Sihova ko e koto angatu‘u pē. 8Na‘a mo Hōlepi foki na‘a mou fakahouhau‘ia ai ‘a Sihova, pea na‘e tuputāmaki ‘a Sihova kiate kimoutolu, ‘o hangē ka ne ka faka‘auha kimoutolu. 9Kuo u ‘alu hake au ki he mo‘unga ke ma‘u ‘a e ongo makatohi, ‘a e ongo maka ‘o e kovinānite ne fai ‘e Sihova mo kimoutolu, pea u nofo ‘i he mo‘unga ‘o ‘aho fāngofulu mo pō fāngofulu; na‘e ‘ikai te u kai me‘akai pe inu ha vai. 10Pea na‘e ‘omi kiate au ‘e Sihova ‘a e ongo makatohi kuo tohi ‘e he louhi‘i nima ‘o e ‘Otua; pea ‘i ai kotoa ‘a e tatau ‘o e ngaahi lea na‘e folofola‘aki ‘e Sihova kiate kimoutolu ‘i he mo‘unga, mei he loto afi ‘i he ‘aho ‘o e fakataha. 11Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e fāngofulu‘i ‘aho mo fāngofulu‘i pō, na‘e ‘omi kiate au ‘e Sihova ‘a e ongo makatohi, ‘a e ongo maka kovinānite."

'Ekisoto 14:11
"11Pea na‘a nau pehē kia Mōsese, Ko e masiva tanu‘anga ‘apē ‘a ‘Isipite kuo ke ‘ave ai kimautolu ke mate ‘i he toafa ni? Ko e hā kuo ke ngaohi pehe‘i ai kimautolu, ‘o ‘omi mei ‘Isipite?"

Nomipa 14:22
" 22Ko e kau tangata kuo mamata ki hoku lāngilangi, mo e ngaahi me‘a fakaofo na‘a ku fai ‘i ‘Isipite mo e toafa, ka kuo nau ala‘aki mai tātu‘ohongofulu, ‘o ‘ikai te nau tokanga ki hoku le‘o."

Ko ʻIsilelí, naʻa nau fakangali lelei ʻaki ʻi heʻenau fakakaukaú, ko e ʻomai kinautolu ʻe he ʻOtuá ki Kenani, koeʻuhi, ko ʻenau maʻoniʻoní. Naʻe fakahaaʻi ʻe Mosese kia kinautolu, ʻa e mana ʻo e meesi naʻe ʻi ai, he naʻe ʻikai ke nau mamaʻo, mei he fakaʻauha kinautolu ʻi he toafá. He naʻe ʻikai ke nau mamaʻo mei he fakatau mai ʻa ʻene ʻofa tā tuʻolahi kia kinautolu, he naʻa nau ʻi he tuʻunga ʻo e taʻefakahoifua, pea ko e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻenau fanga tamai, ka ne taʻeʻoua ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá, pehē ko e toʻutangata ia ko ení, heʻikai te nau hū kinautolu ki Kenani. Pea ko e fakatokanga, ʻa Mosese ke ʻoua naʻa ngalo ʻenau fakatupuʻita, talu mei ʻIsipite ʻo aʻu mai ki he taimi ni, kae tautefito ko e hili hono taaʻi ʻaki ʻa e vaʻakau honau tautea kinisi, pea taau ke ai ki heʻenau fakakaukau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻanau maʻoniʻoni, ke nau a’u ʻaki ki he fonua. Ko ia ʻa e tala ʻa e ʻapositolo, kuo tau halaia kotoa pe ʻa e faʻahinga ʻo e tangata, pea ʻoku ʻikai maʻu ʻa e fakatonuhia ʻaki ʻa e ngāue ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá (Lo 3:19,20). He kapau ko ʻetau ngaahi ngāue, ʻoku ne fakahalaʻiaʻi kitautolu, pea ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakatonuhia kitautolu.

Naʻe fai pe hono valokia ʻa e kakaí, talu pe mei heʻenau hū kituʻa mei ʻIsipite, ko e taʻu ʻe 40 hono loloa, mei he kamata ki he fakaʻosí. Pea ko e ʻOtuá, mo Mosese, naʻa na lotomamahi kia kinautolu, naʻe ʻikai ke vave ange, ke nau faʻu ha kakai, ke ʻi ai pe ha konga ʻe kehe, ka naʻa nau fakafepaki kotoa pe ki he ʻOtuá, mo hono puleʻangá mei he lekooti fakahisitolia ʻa Mosese, ʻoku ngalingali ko e ʻuluaki taʻu pe, mo e taʻu fakaʻosi ʻa e taʻu ʻe 40, naʻe ngali lelei, ka ko hono toenga ʻo e taʻu ʻe 40 mo e po ʻe 40 ke omi ki ai mei he ʻOtuá ʻa e fekau ʻe 10. Ko e moʻui foʻoú ia, ko e liʻoa kakato kitautolu maʻae ʻOtuá ʻi heʻetau tui falala kakato ʻia Kalaisi.

Friday, 24 March 2017

Falaite 24 Ma'asi, 2017

TEUT 9:1-6 ; 4:24 ; 7:23,24 ; 8:17 ; 31:3 ; SEN 12:7 ; LEV 18:21,24-30

Teutalonome 9:1-6
"1FANONGO mai, ‘a ‘Isileli: ko ho‘o a‘a ‘i Soatani he ‘aho ni, ke hū atu ‘o ma‘u ha ngaahi pule‘anga ‘oku lahi mo kaukaua ‘iate koe, ha ngaahi kolo lalahi, pea tau hake honau ‘a ki langi, 2ha kakai lahi mo mā‘olunga, ko e hako‘i ‘Ānaki, ‘a ia ‘oku ke ‘ilo ki ai, pea kuo ke fanongo ki hono lau, Ko hai ‘e ala mātu‘u ‘i he ‘ao ‘o e hako‘i ‘Ānaki? 3Ko ia ke ke ‘ilo he ‘aho ni ko Sihova ko ho ‘Otua, ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe ko e afi faka‘auha; ko ia ia te ne faka‘auha kinautolu, pea ko ia ia te ne ha‘aki kinautolu ‘i ho ‘ao: ko ia te ke kapusi ai kinautolu, mo ‘ai ke nau ‘auha vave, ‘o hangē ko ‘ene folofola kiate koe. 4‘Oua te ke pehē ‘i ho loto, hili honau kapusi ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho ‘ao, Ko e me‘a ‘i he‘eku mā‘oni‘oni, ko ia ai kuo ‘omi au ‘e Sihova ke ma‘u ‘a e fonua ni: ‘osi, ko e fai angahala ‘a e ngaahi pule‘anga na ‘oku fai ai honau kapusi ‘e Sihova mei ho ‘ao. 5‘Oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni, pe ko e totonu ho loto ‘oku ke hū ai ke ma‘u honau fonua; ka koe‘uhi ko e kovi ‘a e ngaahi pule‘anga na, ‘a ia ‘oku fai ai honau kapusi ‘e Sihova ko ho ‘Otua mei ho ‘ao, pea koe‘uhi ke ne fakaai ‘a e folofola na‘a ne fuakava ai ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope. 6Ko ia ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ko ho‘o mā‘oni‘oni ‘oku foaki ai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a e fonua lelei ni ke ke ma‘u; he ko e kakai kia kekeva koe."

Teutalonome 4:24
"24He ko e ‘Eiki ko homou ‘Otua ko e afi faka‘auha: ko e ‘Otua fua‘a ia."

Teutalonome 7:23,24
"23Ka ‘e tuku li‘aki atu pē kinautolu ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ne te‘ia kinautolu ‘aki ha tā lahi, kae‘oua ke nau ‘auha. 24Pea te ne tuku honau ngaahi tu‘i ki ho nima, pea te ke tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ‘e ‘ikai matu‘u ha toko taha ‘i ho ‘ao, kae‘oua ke ke faka‘auha kinautolu."

Teutalonome 8:17
"17Ka ke lau ‘e koe ‘i ho loto, Ko hoku ngū pē, mo e ivi ‘o hoku nima ni kuo ne ngaohi ma‘aku ‘a e koloa ni."

Teutalonome 31:3
"3Ko Sihova ko ho ‘Otua ko ia ia ‘oku hā‘ele mu‘omu‘a ‘iate koe; te ne faka‘auha ‘e ia ‘a e ngaahi kakai ni mei ho ‘ao, pea te ke ma‘u kinautolu; ko Siosiua pē te ne taki koe, ‘o hangē ko e folofola ‘a Sihova."

Senesi 12:7
"7Pea hā ‘a Sihova kia ‘Epalame, ‘o ne folofola ‘o pehē, Ko ho hako te u ‘atu ki ai ‘a e fonua ni. Pea ne langa ‘i he potu ko ia ha ‘ōlita kia Sihova ‘a ia ne hā kiate ia."

Levitiko 18:21,24-30
"21Pea ‘oku tapu ha‘o tuku hao hako ke ‘asi ‘i he afi kia Moloke, pea ‘oku tapu ha‘o fakame‘avale‘i ‘a e huafa ‘o homou ‘Otua: ko Sihova au. 24‘Oua te mou fakata‘ema‘a‘i kimoutolu ‘i he alā me‘a pehē: he ko e ngaahi me‘a ko ia kuo ‘uli‘i ai ‘a e ngaahi kakai ‘oku ou fakateka atu mei homou ‘ao: 25pea kuo ‘uli‘i ai ‘a e fonua: ko ia ‘oku ou ‘eke ki ai hono kovi, pea ‘oku pu‘aki ‘e he fonua hono kau nofo‘anga. 26Ko ia te mou tauhi ‘e kimoutolu ‘eku ngaahi tu‘utu‘uni, mo ‘eku konisitūtone, pea ‘e ‘ikai te mou fai ha taha ‘o e ngaahi fakalielia ni, ‘a koe tupu‘i fonua, mo koe ‘a e muli ‘oku ‘āunofo mai; 27(he ko e ngaahi me‘a fakalielia ko ia kuo fai ‘e he kakai ‘o e fonua na‘e mu‘omu‘a ‘iate kimoutolu, pea kuo ‘uli ai ‘a e fonua): 28koe‘uhiā ke ‘oua na‘a pu‘aki ‘e he fonua ‘a kimoutolu foki, ‘i ho‘omou ‘uli‘i ia, ‘o hangē ko ‘ene pu‘aki ‘a e ngaahi kakai na‘e mu‘omu‘a ‘iate kimoutolu. 29He ka ‘ilonga ‘a ia te ne fai ha taha ‘o e ngaahi fakalielia ko ia, ‘e tu‘usi ‘enau mo‘ui ‘a e kakai fai pehē mei honau fa‘ahinga.
30Ko ia te mou tauhi ‘a e me‘a ‘oku ou tuku ke mou tauhi, ‘o ‘oua ‘e fai ha taha ‘o e ngaahi anga fakalielia ni, ‘a ia na‘e fai ‘i he te‘eki ke mou ‘i ai, pea ke ‘oua te mou ‘uli‘i ai kimoutolu: ko Sihova au ko homou ‘Otua."

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mosese ki ʻIsileli ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa Kenani, kaeʻumaʻa ʻa hono foaki ʻa e kakai ʻoku nau ʻi aí. Pea naʻe fakapapauʻi leva ʻe Mosese ia, ʻa founga ʻe ikunaʻi ʻaki ʻa Kenani, ʻe fai ʻaki ia ʻa e lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻiate kinautolu. Ko Sihova ko honau ʻOtuá, ʻe ʻalu muʻomuʻa ʻiate koe (ʻIsileli) pea ʻoku ʻikai ko ʻEne hoko pe, ko honau kapiteni, pe ko honau ʻEikitau, ke Ne ʻoange honau ʻalunga, ka ko Ia ko e afi fakaʻauha, ke Ne fai ʻa e tautea-mate faka-fakamaauʻanga. He te Ne fakaʻauha kinautolu, mo Ne kapusi kinautolu kituʻa mei he fonua ko Kenani, kaeʻoua kuo ne ʻomai kinautolu ki ai, ko honau fonua.

Naʻe toe fakatokanga ʻa Mosese kia kinautolu, ke ʻoua te nau fakafiefia ʻo nau pehē, ko ʻenau maʻoniʻoni, kuo tō ai ʻa e fonuá maʻa kinautolu. Pea ke mahino, mo tui ki ai, ko Sihova ko ho ʻOtua, kuo Ne foaki ai kiate koe, ʻoku ʻikai ko e fonua ko hoʻomou maʻoniʻoni. Ko ʻetau maʻu ʻekitautolu ʻa e koloa ʻo Kenani fakalangi, ko e ivi ia ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko hotau mafai ia ʻo kitautolu. Ko e fou ia mei he kelesi ʻa e ʻOtua, ʻo ʻikai ko haʻatau lelei ia ʻa kitautolu. ʻIa Kalaisi, ʻoku tau maʻu fakatouʻosi ʻa e maʻoniʻoni, mo e mālohi pē ʻiate ia, kuopau ke tau langilangiʻia ʻo ʻikai ʻiate kitautolu pe, pe ko haʻatau feʻunga ʻiate kitautolu pe. He ko e kelesi pē, kuo mou moʻui mei ai.

Naʻa ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻulinga moʻoni, naʻe toʻo ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fonua lelei ko eni, mei he nima ʻo e kau Kenaní, ke nofo ai ʻa ʻIsileli. Naʻa nau toʻo ʻa e fonuá, mei Hono langilangi, ʻo ʻikai mei he liʻekina ʻo ʻIsilelí. Te Ne langilangi ʻi hono fakaʻauha ʻa e kau lotu ʻaitolí, pea ʻi he fai angahala ʻa e kakai ni, naʻe kapusi ai kinautolu ki tuʻa ʻe he ʻOtuá. Ko kinautolu kotoa pe ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻi heʻenau fai angahala, he ko kinautolu ʻoku Ne talí, he ʻoku nau tali ʻene maʻoniʻoní. Pea ko ʻene palomesi, maʻa kinautolu naʻa nau kovinanite mo ia. He naʻe fuakava ʻa e ʻOtuá ki he kau peteliake, naʻa nau ʻofa kiate Ia, pea naʻa nau muimui kotoa kiate Ia, pea te Ne ʻoange ʻa e fonua ni, ki honau hakó. Pea te Ne tauhi ʻene palomesí, ki he lauiafe, ʻoku nau ʻofa kiate Ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau, pea ʻoku ʻofeina koeʻuhi ko ʻenau kui (Lo 11:28). Ko e polepolé ʻe liʻaki taʻengata. (ʻEfe 2:9,11,12)

Thursday, 23 March 2017

Tu'apulelulu 23 Ma'asi, 2017

TEUT 8:17-20; 4:26; 7:8; TAN 9:11,12; HOS 2:8

Teutalonome 8:17-20
"17Ka ke lau ‘e koe ‘i ho loto, Ko hoku ngū pē, mo e ivi ‘o hoku nima ni kuo ne ngaohi ma‘aku ‘a e koloa ni. 18Ka te ke manatu pē kia Sihova ko ho ‘Otua, he ko ia ia ‘oku ne foaki kiate koe ‘a e mafai ke ngaohi koloa; koe‘uhiā ke ne fakaai ‘ene kovinānite, ‘a ia na‘a ne fuakava ai ki ho‘o ngaahi kui, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni. 19Ka ‘oka faifai pea momo‘i ngalo ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ka ke muimui ‘otua kehe, mo tauhi ki ai, mo lotu ki ai; ‘oku ou fakapapau kiate kimoutolu he ‘aho ni, te mou mātu‘aki ‘auha. 20Hangē ko e ngaahi pule‘anga ‘oku tuku atu ‘e Sihova ‘i homou ‘ao, pea ‘e pehē homou ‘auha, koe‘uhi ko e ‘ikai te mou tokanga ki he le‘o ‘o Sihova ko homou ‘Otua."

Teutalonome 4:26
"20Ka ko kimoutolu kuo to‘o ‘e Sihova, pea kuo ne ‘omi mei he fōnise haka ‘aione, mei ‘Isipite, ke mou nofo ko hono kakai tofi‘a, ‘o hangē ko ia he ‘aho ni."

Teutalonome 7:8
"8ka koe‘uhiā na‘e ‘ofa kiate koe ‘e Sihova, pea koe‘uhi foki ko si‘ene fie tauhi ‘a e fuakava na‘a ne fakapapau ki ho‘omou ngaahi kui, ko hono ‘uhinga ia kuo fakahao mai ai koe ‘e Sihova ‘aki ha nima māfimafi, mo huhu‘i koe mei he fale pōpula, mei he nima ‘o Felo ko e Tu‘i ‘Isipite."

Taniela 9:11,12
"11‘Io, ko ‘Isileli kotoa kuo laka kehe mo ho‘o lao, ‘o nau afe, ke ‘oua te nau ongo‘i ho le‘o: ko hono ō ia kuo mahua kiate kimautolu ‘a e mala, mo e fuakava kuo tohi ‘i he Lao ‘a Mōsese ko e sevāniti ‘a ‘Elohimi; he kuo mau hia ki he ‘Afiona 12Pea kuo ne fakapapau ‘ene ngaahi folofola, ‘a ia na‘a ne folofola kiate kimautolu, pea ki he kau fakamaau na‘e fakamaau kimautolu, ‘ene ‘omi kiate kimautolu ha kovi lahi: he tala‘ehai kuo fai ‘i he lalo langi kātoa hangē ko e fai ki Selusalema."

Hosea 2:8
"8Ka ko si‘i fefine na ‘oku ‘ikai te ne ‘ilo ko au ia na‘a ku ‘ange ki ai ‘a e uite, mo e uaine mo e lolo, mo fakalahi ‘ene siliva mo e koula, na‘a nau ngaohi ‘aki ‘a Peali."

Naʻe fakatokanga ʻe Mosese ki he kakaí, ko e tuʻumalié mo e koloaʻiá, ʻoku na taki maʻu pe ʻa e kita ʻo e tangatá, ke maʻolunga, pea ne fakaʻikaiʻi leva ʻa e ʻOtuá, pea pehē pe, mo e meʻa ko e tuʻunga, ʻo aʻu ai pe ki he tuʻunga fakalotu, pea ʻoku totonu ke tau tokanga lahi ki ai, koeʻuhí kuo mate ʻa e niʻihi, ʻoku teʻeki pe ke nau moʻui kinautolu. Ko e fihi pe ʻi honau kitá. Heʻikai ke lava ʻo ʻEiki ʻa Kalaisi, kaeʻoua kuo tau mate kotoa pe, fakataha mo Ia ʻi hono kolosí ʻo mate ai hotau motuaʻi tangataá, ʻa e kitá, pea ko e toki ʻEiki ia ʻa e ʻEikí ʻi he moʻuí. Kaekehe, ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e fuʻu toʻukupu ngāue ʻo e ʻOtuá, he ngaahi tuʻumalie, mo e koloaʻia lolotongá he ko Ia naʻa Ne fakamafai koe ke ke ngaohi koloa. Ko e ngalo ʻa e ʻOtuá, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tauhi ʻa ʻene ngaahi fekau, pea ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa hono mafai ʻoku Ne kapu kitautolu mo hotau moʻua ʻkiate Ia mo ʻetau ngaahi ʻamanaki ʻoku meiate Ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau talangofua, ki heʻene ngaahi laó. Fakatokangaʻi ange, ʻa e founga ʻo e foaki ʻa e ʻOtuá, mo ʻetau maʻu ʻa e fakalelei, ʻo fakahoa ia ki he koloaʻia fakalaumalie. Ko hotau fatongiá, ke maʻu ʻa e poto, kae kimuʻa aí, ke tau maʻu ʻa e mahinó. Ko e kelesi ʻa e ʻOtuá, ʻoku foaki poto, pea ʻi heʻetau maʻu ia, kuopau heʻikai ke tau pehē. Ko hoku mafai kuou maʻu poto ai, he ko e ʻOtuá kuo Ne ʻomi ivi ke tau maʻu poto pea tau fakamālō kiate ia mo ngāue fakaongoongoʻaki kiate ia.

ʻOku toe fakatokanga ʻe Mosese, ʻa e nunuʻa ʻo e hē mei he ʻOtuá, mo ʻene fakamatalaʻi ʻa e angahala, ko e fakangaloʻi ʻo e ʻOtuá, pea mo e lotu ki he ngaahi ʻotua kehē, pea ko e angahala ʻoku ʻikai pē, ke toe fakakaukau ia ki he ʻOtuá ʻi hono ʻatamai, ko e hiki mei he ʻOtuá, pea noa leva ʻa e meʻa kotoa. Pea to e kailangakiʻi ʻe Mosese ʻa e houhau, pea mo e fakaʻauha, ʻe hoko mo iá. Kapau te ke fai pehē pea ʻe fakaʻauha koe, pea ko e ivi mo e mafai ho nimá ʻa ē naʻa ke polepole ai heʻikai lava ʻe ia ha tokoni mei ai. Pea ʻe fakaʻauha koe ʻo hangē pe ko e kakai naʻe kapusi kinautolu mei Kenani. Pea ko kinautolu ʻoku muimui ʻi he kakai kehe, he angahalá ko ʻenau muimui ia ki he ʻauhá. Ko e moʻuí, ko Kalaisi tokotaha pe, muimui kiate Ia pea ke ne taki koe ʻo taʻengata.

Wednesday, 22 March 2017

Pulelulu 22 Ma'asi, 2017

TEUT 8:10-16 ; 6:10-12 ; EKI 16:15 ; NOM 20:11 ; 21:6


Teutalonome 8:10-16
"10Pea te ke kai mākona ai, pea te ke fakafeta‘ia ‘a Sihova ko ho ‘Otua ‘i he fonua lelei kuo ne ‘omi kiate koe. 11Tokanga kia koe na‘a ngalo ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ho‘o ta‘etauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ‘ene konisitūtone, mo ‘ene ngaahi fekau, ‘a ia ‘oku ou tu‘utu‘uni atu he ‘aho ni:Hōs 13.5-6 12na‘a ‘iloange ‘oka kuo ke kai mākona ai, pea kuo ke langa fale lelei mo nofo ai; 13pea kuo tupu ho‘o fanga manu mo ho‘o fanga sipi mo kosi, pea kuo lahi ho‘o siliva mo koula, ‘io, kuo tupu ‘o lahi ‘a e me‘a kuo ke ma‘u; 14na‘a hiki ai ho loto, pea ngalo ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ‘a ia na‘a ne fakahao mai koe mei ‘Isipite, ‘a e fale pōpula; 15‘a ‘Ene ‘Afio na‘e fai ho taki ‘i he toafa lahi mo fakailifia, ‘a e fanga ngata vela mo e fanga sikapio, mo e fonua ‘auinua ‘oku ‘ikai ha vai; ‘a e Toko Taha na‘a ne ‘omi kia koe ha vai mei he maka hangē ha makahunu; 16‘a e Toko Taha na‘a ne fafanga koe ‘i he toafa ‘aki ‘a e mana, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, pea ke ne sivi koe, koe‘uhi ke ne fai lelei kiate koe ‘i ho iku‘anga."

Teutalonome 6:10-12
"10Pea ka faifai pea fakahū koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua ki he fonua na‘a ne fuakava ai ki ho tupu‘anga, kia ‘Epalahame, kia ‘Aisake, pea kia Sēkope, tokua te ne foaki ia kiate koe; ko e ngaahi kolo lalahi mo lelei, ‘a ia na‘e ‘ikai te ke langa,Sēn 12.7; 26.3; 28.13 11mo e ngaahi fale kuo fonu ‘i he ngaahi lelei fua pē, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o fakafonu, mo e ngaahi lepa tā, ka na‘e ‘ikai ko ho‘o tā, ‘a e ngaahi ngoue vaine mo e ngaahi fu‘u ‘ōlive na‘e ‘ikai te ke tō, pea ke kai ai ‘o mākona; 12pea ke ke toki lamasi koe na‘a ngalo ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ne ne fakahao mai koe mei ‘Isipite, ‘a e fale pōpula."

'Ekisoto 16:15
"15Pea ‘i he mamata ki ai ‘e ha‘a ‘Isileli na‘a nau fepehē‘aki, Ko e mana ia: he na‘e ‘ikai te nau ‘ilo pe ko e hā ia. Pea lea ‘a Mōsese kiate kinautolu, Ko ‘ena ia ‘a e mā kuo foaki ‘e Sihova ma‘amou kai."

Nomipa 20:11
"11Pea hiki ‘e Mōsese hono nima, ‘o ne taa‘i ‘a e makatu‘u ‘aki hono tokotoko ‘o tu‘o ua, pea puna mai ‘a e vai ‘o lahi, pea inu ai kotoa ‘a e fakataha mo ‘enau monumanu."

Nomipa 21:6
"6Pea fekau atu ‘e Sihova ki he kakai ha fanga ngata vela, pea nau ‘uusi ‘a e kakai, pea na‘e mate ha fu‘u tokolahi."

Ko e tuʻutuʻuni, ke ʻoua ai pē naʻa ngalo ʻa Sihova. Ka ko e lave ʻa Mosese ki he lahi, mo e hulu atu ʻa e meʻa kehekehe, ʻe ʻinasi ai ʻa ʻIsileí ʻi he fonua ko Kenani. Ka ko e fakatokanga, ki he fakatuʻutamaki ʻa e lahi ʻa e koloa fakamāmaní. Pea ki ʻIsileli, ke nau manatuʻi maʻu pē, ʻa e tokotaha ʻofa taha, mo tokoni, ʻa ia ko Sihova ia ko honau ʻOtuá, pea ʻoua naʻa ngalo ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻo ʻenau ngaahi fiemaʻu, kuo fakafiemalie ai ʻi he fonua, ʻo hangē ko ʻenau kai, pe ko ʻenau inu, ke nau fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá, ʻo taumuʻa pe ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e ʻOtuá, ʻi ha faʻahinga lelei, te nau aʻusia ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. Pea kuopau kia kinautolu, heʻikai ke nau feohi, mo kai ʻo fakafetaʻia ha ngaahi ʻotua ʻaitoli, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻIsileli, ʻi heʻenau lotu ki he kafi koula (Eki 32:6). Ko e hā pe ha meʻa, ʻoku nau maʻu ai ha fiemalie, kuopau ke maʻu ʻe he ʻOtuá ʻ a e kololiá. He naʻe akoʻi ʻe Kalaisi ko hotau fakamoʻui kitautolu ke tau tapuakiʻi ʻa e meʻakai, pea toki kai (Mt 14:19,20). ʻI he meʻa kotoa pe, kuopau ke tau ʻatu ki he ʻOtuá ʻa e fakamalō. Ki he kau Siú, naʻa nau fakafetaʻia ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻenau inu ʻenau ipu uainé, naʻa nau fakamālō ki he ʻOtuá, ʻi heʻenau nanamu ki he matalaʻiʻakau, he ko ia naʻa ne fakaofo e faʻu ʻa e matalaʻiʻakau, pea pehē ʻenau fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he fuaʻiʻakau, he ko e ʻOtuá naʻa ne fakafua ʻa e ʻakaú. Kaekehe, ke ʻoua naʻa mālō ko e ʻOtuá naʻa Ne ʻomi kinautolu, pea ko Ia, naʻa Ne taki kinautolu ʻi he toafa, pea naʻa Ne fakainu mo fafanga kinautolu. Ko e ʻOtua ko e faiako lelei, he kuo ne maʻu ʻa e kahaʻu hono kakaí ʻiate ia pe.
  1. Ko e huhuʻi kinautolu mei ʻIsipite.
  2. Ko hono lotolotonga naʻe ʻi he toafa.
  3. Ko ia naʻa ne tokonaki ʻa e vai.
  4. Naʻa ne teuteu ʻa e mana ke nau kai.
Naʻe fou mai ʻi heʻenau aʻusia ʻi ʻIsipite pea mo e toafa, ko e ʻOtua naʻa ne tataki ʻene fānau, ke nau fai ʻa e fili, te ne ʻomai honau natula moʻoni. Pea ko Kalaisi, ko e tokonaki ia maʻau ʻi he fononga mei taimi ki ʻItaniti

Tuesday, 21 March 2017

Tusite 21 Ma'asi, 2017

TEUT 8:5-9; 11:9-12; PALO 3:11,12; HEP 12:5-11

Teutalonome 8:5-9
"5Pea te ke fakalaulauloto ki ai, ‘oku hangē ko e kinisi ‘e ha motu‘a hono foha ‘a e kinisi koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua. 6Pea te ke tauhi ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni ‘a Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono ngaahi hala, pea ke ‘apasia kiate ia. 7He ko Sihova ko ho ‘Otua ‘oku ne taki koe ki ha fonua lelei, ko e fonua vaitafe‘ia, pea ‘i ai ha ngaahi fauniteni mo vai lolofonua, ‘oku puna ‘i he ngaahi tele‘a mo e ngaahi mo‘unga: 8ko e fonua uite‘ia mo pa‘ale‘ia, pea mo vainea mo fikia mo pomikānitea; ko e fonua ‘o e lolo ‘ōlive mo e honi; 9ko e fonua te ke kai me‘akai ai ta‘efusimo‘omo, ‘e ‘ikai te ke masiva ai ‘i ha me‘a ‘e taha; ko e fonua ‘oku maka ‘aione, pea te ke keli kapa ‘i hono ngaahi mo‘unga."

Teutalonome 11:9-12
"9pea koe‘uhi ke mou fakalahi homou ngaahi ‘aho ‘i he kelekele, ‘a ia na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho‘omou ngaahi kui te ne foaki kiate kinautolu mo honau hako, ko e fonua ‘oku mahutafea ‘i he hu‘akau mo e honi. 10He ko e fonua ‘oku ke hū ki ai ke ma‘u ‘oku ‘ikai hangē ko e fonua ‘o ‘Isipite, ‘a ia na‘a mou ha‘u mei ai, ‘a ia na‘a ke tō ai ho‘o pulopula, pea ke fakaviviku ‘aki ho va‘e, ‘o hangē ha ngoue mohuku kai; 11ka ko e fonua ‘oku ke a‘a atu ke ma‘u, ko e fonua mo‘unga‘ia mo tele‘a‘ia, ‘oku inu vai ‘uha mei langi: 12ko e fonua ‘oku mamahi‘i ‘e Sihova; ‘oku toka ai ‘a e ongo fo‘i fofonga ‘o Sihova ko ho ‘Otua, mei he kamata‘anga ‘o e ta‘u ‘o a‘u ki hono ngata‘anga."

Palovepi 3:11,12
"11Tama, ‘oua te ke va‘inga‘aki ho ako ‘oku fai ‘e he ‘Eiki; Pea ‘oua te ke kina ‘i ho tautea ‘e ia:12He ko ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘Io, hangē ko e fai ‘e ha tamai ki hono foha pele."

Hepelu 12:5-11
" 5Pea kuo ngalo ‘aupito ‘iate kimoutolu ‘a e enginaki ‘a ia ‘oku ne lea kiate kimoutolu ‘o hangē ha fānau, Si‘oku foha, ‘oua te ke ta‘etokanga‘i ‘a e kini ‘oku fai ‘e he ‘Eiki, ‘uma‘ā ha‘o vaivai ‘i ho valoki‘i ‘e ia.Siope 5.17; Pal 3.11-12 (LXX) 6He ko ia ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘io, ‘oku ne taa‘i ‘a e foha takitaha ‘oku ne ma‘u. 7Ko homou kinisi ia ‘oku mou kātaki na: ko e ngaohi ‘o e fānau ia ‘oku fai ‘e he ‘Otua kiate kimoutolu; he ko e fe‘ia ha foha ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kinisi ‘e he‘ene tamai? 8He kapau leva ‘oku mou ‘ata‘atā mei he kinisi, ‘a ia kuo ‘inasi ai kotoa pē, pea tā ko e koto tupu fe‘auaki kimoutolu, pea ‘oku ‘ikai ko e fānau. 9Kae‘uma‘ā, na‘a tau ma‘u mu‘a ke kinisi kitautolu ‘a e ngaahi tamai ‘a hotau kakano, pea na‘a tau faka‘apa‘apa ki ai; hono ‘ikai taau ange noa pē ‘etau anganofo ki he Tamai ‘a e ngaahi laumālie, ka tau mo‘ui? 10‘Io, ko e fa‘ahinga ko ē foki na‘a nau kinisi kitautolu ‘o ‘aho si‘i pē, ‘o fakatatau ki he me‘a na‘e hā lelei kiate kinautolu; ka ko e toko taha ko ē, ko e fai ke ‘aonga mo‘oni, koe‘uhiā ke tau kau ‘i he mā‘oni‘oni ‘a‘ana. 11Pea ko eni, ka fai ha kinisi, tala‘ehai ‘oku tau ongo‘i leva ko e me‘a fakafiefia ia, kaekehe, ko e me‘a fakamamahi; ka ‘e faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ‘osi ‘a ako ai, ha fua ‘oku hoa mo e melino, ko e koto mā‘oni‘oni."

Ko e ʻOtuá ko e Tamai ʻofa ki heʻene fānaú. Kuopau ke nau manatuʻi, honau ngaahi valokia naʻa nau maʻu mo taʻe ʻi ai hano fiemaʻu. Ko e ʻOtuá ʻo e ʻofa, ʻo hangē pe ko e fai ʻa e Tamaí ki heʻene fānaú. ʻI he taimi naʻe ʻikai fai ai ha ‘anau me’a te nau ongoʻi pe, ʻa e vaʻakaú. Naʻe ʻikai hangē ia ko ha tangata, ʻoku ne fakalaveaʻi, pe tamateʻi ʻa hono ngaahi filí, ʻa ia ko e taumuʻa pe ki he ʻauha, ka ʻoku hangē ko ha tangata, ʻoku ne kinisi ʻa hono fohá ko, ʻene palani ki heʻene fiefia, mo ʻene leleí. Naʻe fai ʻe honau ʻOtuá, honau kinisi, mo akoʻi kinautolu (Sa 94:12). Kuopau ke nau maʻu eni ʻi honau lotó, pea ke ʻanautolu ia ʻi heʻenau aʻusia, he kuo fakatonutonu kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻaki ʻa e ʻofa fakaetamai, pea kuopau ke nau tafoki kiate Ia ʻo tauhi kiate ia, mo e ʻapasia. Koeʻuhi kuo kinisi koe ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē ha tamai. Ko ia ai, te nau tauhi ʻa ʻene ngaahi fekaú.

ʻI he hili hono tataki ʻo ʻIsileli, ke nau sio ki mui ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻa Ne fai maʻa kinautolú pea fakahanga atu kinautolu ʻe Mosese, ke nau sio kimuʻa ki Kenani, he ko ia naʻe ʻuhinga ki ai honau ʻomaí. Sio, pe ko e fē ʻa e hala, te tau ʻi ai. Fakatouʻosi pē, ke sio kimui, pea sio kimuʻa ke fakanaunau kitautolu, ke ʻuhinga ki ai ʻa e talangofuá. He ko e fonua ʻoku nau ʻalu ki ai ke maʻú, ko e fonua ʻoku mahutafea pea ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau fiemaʻu, ko e fonua vaitafeʻia, mo e ngaahi fauniteni, ʻoku nau tokoniʻi ʻa e fuangafuhi ʻa e kelekelé. ʻOku ʻomi ʻe he kelekelé ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi, pea ʻoku ʻikai ko ʻene poupoua ʻenau fiemaʻu, ka ʻoku fakafiemalie ai ʻenau ngaahi moʻui fakatangatá. Pea ko e fonua fuangafuhi hono kelekelé.

Ko e ngaahi meʻa ni, ʻoku ne fakahaaʻi ʻa e faikehekehe lahi, ʻi he vahaʻa ʻo ʻenau fou mai ʻi hono taki mai kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea mo e fonua lelei, ʻoku ne ʻoange kinautolu ki aí. Ko e siasi fakakosipeli ʻo e Fuakava Foʻoú, ko Kenani ia, ʻoku fakaviviku ʻaki ʻa e Laumalié, ʻi Heʻene ngaahi meʻaʻofa, mo e kelesi, ʻoku tō ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau ʻo e maʻoniʻoní, ʻo fuangafuhi ai ʻa e maʻoniʻoní. Ko Hevaní ko e fonua lelei, mo mohu, pea ʻi ai, ʻoku halaʻatā ai ha fiemaʻu, he ko e potu ko iá, ʻoku fuangafuhi ai ʻa e fiefia, taʻelava hano fakamatalaʻi. Kau ki ai ʻia Kalaisi.

Monday, 20 March 2017

Monite 20 Ma'asi, 2017

TEUT 8:1-4 ; 4:1 ; 29:5 ; PALO 3:11,12 ; MT 4:4 ; LK 4:4 ; HEP 12:5-11

Teutalonome 8:1-4
"1KO E fekau kotoa ‘oku ou ‘atu he ‘aho ni te mou tokanga ke fai ki ai, koe‘uhi ke mou mo‘ui, mo hoko ‘o tokolahi, pea ke mou hū atu ‘o ma‘u ‘a e fonua na‘e fuakava ai ‘e Sihova ki ho‘omou ngaahi kui. 2Pea te ke manatu ki he hala kotoa kuo taki ai koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua, he fāngofulu‘i ta‘u ni ‘i he Toafa, koe‘uhi ke ne fakavaivai‘i koe, ka ne sivi koe, ke hā ‘a e me‘a ‘oku ‘i ho loto, pe te ke fie tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni pe ‘ikai. 3‘Io, na‘a ne fakavaivai‘i koe, ‘o ne tuku ke ke fiekaia, ‘o ne fafanga koe ‘aki ‘a e mana, ‘a ia ko e me‘a na‘e ‘ikai te ke ‘iloa, pe ‘ilo ki ai ‘e ho‘o ngaahi kui; koe‘uhi ke ne fakae‘a kiate koe ‘oku ‘ikai mo‘ui ‘a e tangata ‘i he mā pē, ka ko e me‘a kehekehe ‘oku hū atu mei he fofonga ‘o Sihova ‘a ia ‘oku mo‘ui ai ‘a e tangata.Māt 4.4; Luk 4.4 4Na‘e ‘ikai mokulu ho kofu ko ‘ene motu‘a, pea na‘e ‘ikai ke fepulopulasi ho va‘e ‘i he ta‘u ni ‘e fāngofulu."

Teutalonome 4:1
"1PEA ko eni, ‘e ‘Isileli, ke ke tokanga ki he ngaahi tu‘utu‘uni mo konisitūtone, ‘a ia ‘oku ou ako ni kiate kimoutolu, ke fai ki ai; koe‘uhi ke mou mo‘ui, pea ke mou hū, ‘o ma‘u ‘a e fonua ‘oku foaki atu ‘e Sihova, ko e ‘Otua ‘o ho‘omou ngaahi kui."

Teutalonome 29:5
"5Pea kuo u taki kimoutolu ‘i he toafa ‘o fāngofulu‘i ta‘u: kuo ‘ikai mokulu homou kofu ko ‘ene motu‘a, pea kuo ‘ikai tō ho sū mei ho va‘e ko ‘ene ‘osi‘osi."

Palovepi 3:11,12
"11Tama, ‘oua te ke va‘inga‘aki ho ako ‘oku fai ‘e he ‘Eiki; Pea ‘oua te ke kina ‘i ho tautea ‘e ia: 12He ko ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘Io, hangē ko e fai ‘e ha tamai ki hono foha pele."

Matiu 4:4
"4Ka ka tali ‘e ia ‘o pehē, Kuo tohi, ‘Oku ‘ikai mo‘ui ‘a e tangata ‘i he mā pē, ka ‘i he ngaahi folofola kotoa pē ‘oku ‘alu atu mei he fofonga ‘o e ‘Otua."

Luke 4:4
"4Pea tali 'e Sīsū kiate ia, 'o pehē, Kuo tohi, 'Oku 'ikai mo'ui 'a e tangata 'i he mā pē."

Hepelu 12:5-11
"5Pea kuo ngalo ‘aupito ‘iate kimoutolu ‘a e enginaki ‘a ia ‘oku ne lea kiate kimoutolu ‘o hangē ha fānau, Si‘oku foha, ‘oua te ke ta‘etokanga‘i ‘a e kini ‘oku fai ‘e he ‘Eiki, ‘uma‘ā ha‘o vaivai ‘i ho valoki‘i ‘e ia.Siope 5.17; Pal 3.11-12 (LXX) 6He ko ia ia ‘oku ‘ofa ki ai ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku ne kinisi; ‘io, ‘oku ne taa‘i ‘a e foha takitaha ‘oku ne ma‘u. 7Ko homou kinisi ia ‘oku mou kātaki na: ko e ngaohi ‘o e fānau ia ‘oku fai ‘e he ‘Otua kiate kimoutolu; he ko e fe‘ia ha foha ‘a ia ‘oku ‘ikai ke kinisi ‘e he‘ene tamai? 8He kapau leva ‘oku mou ‘ata‘atā mei he kinisi, ‘a ia kuo ‘inasi ai kotoa pē, pea tā ko e koto tupu fe‘auaki kimoutolu, pea ‘oku ‘ikai ko e fānau. 9Kae‘uma‘ā, na‘a tau ma‘u mu‘a ke kinisi kitautolu ‘a e ngaahi tamai ‘a hotau kakano, pea na‘a tau faka‘apa‘apa ki ai; hono ‘ikai taau ange noa pē ‘etau anganofo ki he Tamai ‘a e ngaahi laumālie, ka tau mo‘ui? 10‘Io, ko e fa‘ahinga ko ē foki na‘a nau kinisi kitautolu ‘o ‘aho si‘i pē, ‘o fakatatau ki he me‘a na‘e hā lelei kiate kinautolu; ka ko e toko taha ko ē, ko e fai ke ‘aonga mo‘oni, koe‘uhiā ke tau kau ‘i he mā‘oni‘oni ‘a‘ana. 11Pea ko eni, ka fai ha kinisi, tala‘ehai ‘oku tau ongo‘i leva ko e me‘a fakafiefia ia, kaekehe, ko e me‘a fakamamahi; ka ‘e faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ‘osi ‘a ako ai, ha fua ‘oku hoa mo e melino, ko e koto mā‘oni‘oni."

ʻOua naʻa ngalo ʻa Sihova. ʻI he v.3 naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e veesi ni, ʻi hono ʻahiʻahi ia ʻe he tevolo, ke Ne liliu ʻa e ngaahi foʻimaka ko e mā. ʻOku fakakaukau ʻa e tokolahi, ko e moʻuí ʻoku makatuʻunga ʻi he fiemalie ʻenau fiekaiá, pea kapau te nau maʻu ha paʻanga feʻunga, ke kumi honau kofu, ʻai ʻenau kai, pea nau vaʻingaʻaki ʻi ha ngaahi vaʻinga maʻolunga, ʻoku nau fakakaukau leva ʻoku nau moʻui, ʻi ha “moʻui lelei mo fiemalie”. Ka ko e ngaahi meʻa ko iá, ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakafiemalieʻi ʻa ʻetau fiemaʻu lolototaha. Ka ʻi he ngataʻangá, te ne liʻaki pakupaku pe kitautolu mo e taʻefiemalie. Ko e moʻui moʻoní fakatatau kia Mosese, ʻoku haʻi ia mei he tuku kakato ki he ʻOtuá, mo moʻui ʻaki ʻa e folofola kotoa pe, ʻoku haʻu meiate ia. ʻOku anga fēfē ʻetau lava ʻo moʻui ʻaki ʻene folofola? 1. Ke tau ʻiloʻi lelei, ko ʻetau fiemaʻu taha ia. 2. Ko e ʻOtua pe, te Ne lava ʻo fakafiemalieʻi moʻoni kitautolu. 3. Lotu ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtuá ʻi Hono poto, mo ʻene takí hangē ko ia kuo tau lau ai. 4. Ko e fakamoʻuí ko e fetuʻutaki ʻa koe mo ia ʻia Kalaisi. 5. Fai ʻa e meʻa ʻoku ne akoʻi ai koé.

ʻOku faingofua maʻu pē kia kitautolu ke tau tokanga ki he maluʻi ʻa e ʻOtuá kuo Ne fai maʻa kitautolu. Ka ʻoku tātaaitaha kia kitautolu, ke tau tokanga pē fai ha fakamālō ki he ʻOtuá ʻi he ʻikai ke maumau ʻetau meʻalelé, mo e ʻikai ke mahae hotau kofú, pe koʻetau ʻū meʻa ngāué, ʻoku hao pē mo ia he maumau. Ko ʻIsileli, naʻa nau tōnounou he taʻetokanga ki he taʻu ko ia ʻe 40 naʻa nau hēhēholo ai ʻi he toafá, ko honau ngaahi kofú, naʻe ʻikai ke maumau, pea ko honau vaʻé naʻe ʻikai ke fepulopulasi. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke nau manatuʻi, ke fai ha fakamālō ki he ʻOtuá, ʻi he ngaahi tapuaki ko eni, naʻe maʻu fakalongolongo pē. He ko e toafá, ko e ʻapiako ia, ke akoʻi ai ʻa ʻIsileli, ʻi he taʻu ko ia ʻe fāngofulú. He ko e ngaahi meʻa naʻe hoko aí, ʻoku taau ia ke manatuʻi ʻo nau lekooti hono taumuʻá, ke nau manatu ki ai. Kuopau ke nau manatuʻi ʻa e taimi ʻo e fusimoʻomo, he taimi niʻihi ʻo e vai, pē meʻakai, ke ʻoua te nau ʻafungi, ka nau angavaivai, he falala ki he ʻOtuá, he kuo ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa. Kuopau ke nau manatuʻi ʻa e foaki meʻa ʻa e ʻOtuá, kia kinautolu, ʻa e foaki ʻo e meʻakai, mo e moʻui lelei, he naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa foʻou, maʻa kinautolu. Ko e Moʻui Foʻoú, ko e meʻa foʻou ʻataʻatā pe ia mei he ʻOtuá, ʻo fou mai ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai haʻatau meʻa ai ʻe taha.

Sunday, 19 March 2017

Sapate 19 Ma'asi, 2017

TEUT 7:21-26 ; EKI 23:28-30 ; FK 8:27 ; 1 KALO 14:12


Teutalonome 7:21-26
"21‘Oua te ke teki kiate kinautolu; he ko Sihova ko ho ‘Otua ‘oku ‘i ho lotolotonga, ko e ‘Otua lahi mo fakailifia. 22Pea ‘e faifaimālie ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘ene kapusi ‘a e ngaahi pule‘anga ko ē mei ho ‘ao: ‘e ‘ikai te ne faka‘osi kotoa leva, na‘a tupu mai ‘a e manu kaivao. 23Ka ‘e tuku li‘aki atu pē kinautolu ‘e Sihova ko ho ‘Otua, ‘o ne te‘ia kinautolu ‘aki ha tā lahi, kae‘oua ke nau ‘auha. 24Pea te ne tuku honau ngaahi tu‘i ki ho nima, pea te ke tāmate‘i honau hingoa mei he lalo langi: ‘e ‘ikai matu‘u ha toko taha ‘i ho ‘ao, kae‘oua ke ke faka‘auha kinautolu. 25Ko e ngaahi tamapua ‘o honau ngaahi ‘otua te ke tutu ‘i he afi: ‘e ‘ikai te ke mānumanu ki he koula mo e siliva ‘oku teu ‘aki, pe to‘o ia ma‘au, na‘a tauhele‘i ai koe: he ko e me‘a fakalielia ia kia Sihova ko ho ‘Otua. 26Pea ‘e ‘ikai te ke ‘omi ha fakalielia ki ho fale, na‘a ke hoko ko e mala‘ia ‘o hangē ko ia: te ke mātu‘aki fehi‘a ki ai, he ko e mala‘ia."

'Ekisoto 23:28-30
" 28Pea te u fekau ke mu‘omu‘a atu ‘iate kimoutolu ‘a e langomū-hōneti, pea te ne kapusi mei homou ‘ao ‘a ha‘a Hevi, mo ha‘a Kēnani, mo ha‘a Heti. 29‘E ‘ikai te u kapusi atu kinautolu ‘i ha ta‘u pē taha, na‘a ngaongao ‘a e fonua, pea tupu lahi fau kiate koe ‘a e manu ‘o e vao. 30‘E fakakongokonga pē ‘eku kapusi kinautolu mei ho ‘ao, kae‘oua ke ke tokolahi, ‘o nofo‘ia ‘a e fonua."

Fakamaau 8:27
"27Pea ngaohi ‘aki ia ‘e Kitione ha ‘ēfoti, ‘o ne tuku ‘i hono kolo, ‘i ‘Ōfila; pea na‘e tango ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa: pea na‘e hoko ia ko e tauhele kia Kitione mo hono fāmili."


1 Kalonikali 14:12
" 12Pea nau li‘aki honau ngaahi ‘otua ‘i he potu ko ia, pea fekau ‘e Tēvita, ‘o nau tutu ia."


Naʻe tala ʻe Mosese ki ʻIsileli, ko e ʻOtuá te Ne fakaʻauha ʻa e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí, ka heʻikai fakakatoa kinautolu fakaʻangataha. Ko e fuʻu ʻOtuá fakaleveleva hono ivi, te Ne lava pe ʻe Ia ke fakaʻauha ʻa e kakai ko eni kotoa, tuʻo taha pē. Ka naʻa Ne fili pē, ke fai fakakongokonga ʻo fakaikiiki, ʻo fai ʻaki ʻa e founga tatau, mo e ivi tatau. Ko e ʻOtua faimana, ʻoku Ne mana ke liliu hoʻo moʻuí. Ka neongo iá, naʻa Ne fili pe ke tokoniʻi koe mamalie, ke akoʻi, ʻo foʻi lesoni pe ʻe taha, ʻi hono taimi, pea mo e ʻamanaki foki ki hoʻo matuʻotuʻa fakalaumalie, pea pehē foki ke lava ʻo solova, ʻa e kotoa ho ngaahi palopalema, mamalie hifo, ʻo ngāue ki he sitepu pe ʻe taha ʻi hono taimi. Falala ki he ʻOtuá, ke Ne ngāue mai ki he ongo faikehekehe ko ení. Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻi aí pea ʻoku ke ʻi fē he taimi ni, kapau te ke sio vave ki mui, te ke sio ki he liliu mana kuo hoko. Ko e ikuna ʻo Kenaní, naʻe tuʻunga ʻe ua. 1. Ikuna vave, ko e ikuna matalahi ia ʻe Siosiua 2. Ikuna mamalie, ko e ʻelia, ki he ʻelia mo ikuna ʻa e kolo ki he kolo, naʻe muimui atu pe ia ʻo fakatatau ki he palani ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai fakakatoa’i ʻa e fonua ʻo e talaʻofá, ko e lahi ʻo e fonua naʻe toe ia, ke ikunaʻi ʻi he hili ʻa Siosiua (Sios 13:1-6). Ko e ʻOtuá ʻoku ne ʻafioʻi ʻa e lelei taha, ʻoku fiemaʻu ʻaupito ʻetau fakaongoongo, mo talangofua kakato kiate iá.


Naʻe toe fakatokanga ʻa Mosese ki ʻIsileli, ʻo fakafepakiʻi ʻa e tauhele ʻa e ʻaitoli, ʻo ikunaʻi ai ʻa e kakaí, ʻaki ʻenau manumanu ki he siliva, mo e koula. ʻOku tau fakakaukau ʻoku sai pe ʻa e ofi ki he angahala ʻo taimi loloa, kae ʻikai kau ai. Pea hili ange, ʻoku tau pehē, “Naʻe ʻikai teu fai ʻe au ha meʻa hala, “Ka ko ʻete ofi, ʻoku ne fakalaveaʻi kitautolu, ʻoku hanga ʻe he meʻa tauhele ʻo e angahala, ʻaki haʻo fakafisi ʻuluaki ki hoʻo mamahi ‘o e holi. Pea ke nofo mamaʻo mei he angahala ko iá, he mamaʻo taha te ke ala lava. Ka ʻoka pule ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻui, manatuʻi ko ho pule foʻou ia ʻi hoʻo moʻui, pea ke ne ʻEiki ʻe ia ʻi heʻetau moʻui he meʻa kotoa pē. Pea fakaʻehiʻehi he tau hele ʻa e angahala.

Saturday, 18 March 2017

Tokonaki 18 Ma'asi, 2017

TEUT 7:17-20 ; 4:34 ; 29:3 ; SIOS 24:12 ; SA 105:5


Teutalonome 7:17-20
"17Kapau ‘oku ke pehē ‘i ho loto, ‘Oku tokolahi ange ‘a e ngaahi pule‘anga ni ‘iate au; ‘o u lava fēfē ke kapusi kinautolu? 18‘a, ‘e ‘ikai te ke manavahē kiate kinautolu; te ke manatu ma‘u ki he ngaahi me‘a na‘e fai ‘e Sihova ko ho ‘Otua kia Felo, pea ki ‘Isipite kātoa; 19‘a e ngaahi fu‘u ‘ahi‘ahi na‘e sio ki ai ho mata, mo e ngaahi faka‘ilonga, mo e ngaahi mana, mo e nima māfimafi, mo e nima kuo hiki tā, ‘a ia na‘e ‘omi ‘aki koe ki tu‘a ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ‘e pehē mo e fai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ki he ngaahi kakai kotoa ‘oku ke manavahē ki ai. 20Kae‘uma‘ā foki, ko Sihova ko ho ‘Otua te ne fekau atu kiate kinautolu ‘a e langomū-hōneti, kae‘oua ke ‘osi mei homou ‘ao ‘a e toe kakai ‘oku toe"

Teutalonome 4:34
"34Pe kuo ala‘aki ‘e he ‘Otua, ‘o ‘alu ‘o to‘o mo‘ona ha pule‘anga mei he lotolotonga ‘o ha pule‘anga, ‘aki ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi, mo e ngaahi faka‘ilonga, mo e ngaahi mana, mo e tau, mo e nima mālohi, mo e nima kuo hiki tā, mo e ngaahi me‘a fakailifia lahi, hangē ko e fu‘u me‘a na‘e fai ma‘amoutolu ‘e Sihova ko homau ‘Otua ‘i ‘Isipite, ‘o ke sio tonu ai?"

Teutalonome 29:3
"3 ‘a e ngaahi fu‘u ‘ahi‘ahi, ‘a ia na‘e sio ki ai ho mata, ‘a e ngaahi faka‘ilonga, mo e ngaahi fu‘u mana ko ia"

Siosiua 24:12
"12Pea na‘a ku fekau atu ‘a e langou‘u-hōneti ke mu‘omu‘a kiate kimoutolu, ‘a ia na‘a ne kapusi kinautolu mei homou ‘ao, ‘io, ‘a e ongo tu‘i ‘Āmoli; ka na‘e ‘ikai fai‘aki ho‘o heletā, pe ko ho‘o kaufana."


Saame 105:5
"5Manatu ki he ngaahi me‘a fakaofo kuo ne fai; ‘A ‘ene ngaahi faka‘ilonga, mo e ngaahi fakamaau kuo ne pu‘aki."

Manatuʻi ʻa e ʻOtuá ʻi ʻIsipite, he ko Kenani ē, ʻe hoko mai mo hono fekau ia ʻoʻona. Ko e faingataʻa, mo e talaʻa, ki hono ikunaʻi ʻo Kenani, ko e maka tūkiaʻanga ia ʻo e fanga tamai ʻa ʻIsilelí, ka ko e ʻOtuá ia, ‘oku longomoʻui, ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku fakalotosiʻi kia kinautolu. Ke ueʻi kinautolu, ke ʻoua te nau taʻeloto ai ki he fonuá, ʻi he tokolahi, mo e mālohi, honau ngaahi filí. He kuo nau ʻosi sio ki he ngaahi ʻahiʻahi lahi, mo e ngaahi mana, ko e ngaahi fakaʻilonga, mo e ngahai meʻa fakaofo, naʻe ʻomi ai kinautolu kituʻa ʻe he ʻOtuá mei ʻIsipite, koeʻuhi ke ʻomi ai kinautolu ki Kenani, he ʻoku faingofua hono ʻai kinautolu, he ko e ʻOtua pē, te ne kapusi ʻa e kau Kenaní, mei heʻene kamata, ki heʻenau ʻosi, “Te ke manatu maʻu ki he ngaahi meʻa, naʻe fai ʻe Sihova ko ho ʻOtua” (v.18). Ko ʻEne folofola, mo ʻEne ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke manatuʻi, he ʻoku tokoni ia ki heʻenau tuí, mo e talangofua, pea ke tau mateuteu ai pē, ketau ngāue ʻi hono fai ʻo e ngaahi ouaú. He ko e ngāue fakamoʻui ia ʻa e ʻOtuá, ʻi he kuohili naʻa Ne fakatātaaʻi ia ʻaki ʻa Hono natulá, pea mo hono iví. Pea ko ia ʻa e meʻa ke manatuʻi ʻe he kakaí, ʻa e fakaikiki ʻo ʻEne ngaahi ngāué, koeʻuhi ke nau lava ʻo hanga ki ai ʻi he momeniti lolotongá, ʻi he maama ʻo ʻitaniti. Ko e langomū honeti (EKI 23:28 ; SIOS 24:12). Ko e ngāue ia fakaofo ʻa e ʻOtuá naʻe hangē ia ha matangí, pe ko ha tautea ʻo e fanga ʻinisekité, naʻe hangē ha kongakau, ke nau fakavaivaiʻi ʻa e kau Kenaní kimuʻa ʻi he aʻu atu ʻa ʻIsileli ki he ʻOtuá. Pea ki ʻIsilelí, ke ʻoua te nau taʻeloto ʻi he vaivai ʻenau kongakaú, mo ngali tokosiʻi, he ko e ʻOtuá te ne fekauʻi atu ʻa e langomū honetí, ke nau fakavaivaiʻi mo fakamanavaheʻi honau ngaahi filí, pea ko ʻenau lotolahí, ʻi heʻenau maʻu ʻa e ʻOtuá, ʻi honau lolotongá. Ko e ʻOtuá Mafimafi, mo fakamanavahe ʻaupito ki honau filí. He kapau ko e ʻOtuá ʻoku ʻiate kitautolu, ko e ʻOtuá ʻoku ʻiate kitautolu ia Kalaisí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia, ke tau toe manavahe ki ha ivi, ʻo ha toe meʻa moʻui ʻoku fakafepaki mai.

Friday, 17 March 2017

Falaite 17 Ma'asi, 2017

TEUT 7:12-16 ; 28:4 ; EKI 9:14 ; 15:26 ; FKM 8:27 ; SN 14:21


Teutalonome 7:12-16
"12Pea ko e hoa ‘o ho‘omou tokanga‘i ‘a e ngaahi kupu‘i konisitūtone ko eni, mo ho‘omou tauhi ia ‘o fai ki ai, ko ia ‘e faifai pea fakaai ‘e Sihova ko ho ‘Otua ‘a ‘ene kovinānite mo koe, mo e ‘ofa na‘a ne fakapapau ki ho‘o ngaahi kui. 13Pea te ne ‘ofa‘i koe, mo tāpuaki‘i koe, ‘o fakatokolahi‘i koe: te ne tāpuaki‘i foki ‘a e tupu ‘o ho sino, mo e tupu ‘o ho kelekele, ‘a ho‘o koane mo ho‘o uaine mo ho‘o lolo, ‘a e fānau ‘a ho‘o fanga pulu, ‘a e fakahoa ‘a ho‘o fanga sipi mo kosi, ‘i he kelekele na‘a ne fuakava ai ki ho‘o ngaahi kui te ne ‘atu mo‘ou. 14Te ke hulu atu ‘i he kakai kotoa pē ‘i he fai tāpuekina: ‘e ‘ikai hao tangata pe fefine ‘e pa‘a, pea ‘e pehē mo ho‘o fanga manu. 15Pea ‘e ‘ave ‘e Sihova meiate koe ‘a e mahaki kotoa, pea mo e ngaahi mahaki kovi ‘a ‘Isipite, ‘a ia ‘oku ke maheni ai, ‘e ‘ikai te ne ‘ai kiate koe, ka te ne tuku kiate kinautolu ‘oku fehi‘a kiate koe. 16Pea te ke faka‘osi ‘a e ngaahi kakai kātoa, ‘a ia ‘e tuku atu kiate koe ‘e Sihova ko ho ‘Otua: ‘e ‘ikai te ke matamamae kiate kinautolu; pea ‘e ‘ikai te ke tauhi honau ngaahi ‘otua, he ko e tauhele ia kiate koe."

Teutalonome 28:4
"4‘E monū‘ia ‘a e fua ‘o ho manava, mo e fua ‘o ho kelekele, mo e fua ‘o ho‘o fanga manu, ‘a e fanafanau ‘a ho‘o fanga pulu, mo e fakahoa ‘a ho‘o fanga sipi mo kosi."

'Ekisoto 9:14
"14He ko e taimi ko eni te u ‘ai atu ‘eku ngaahi tā kotoa pē ki ho loto, mo ho‘o kau tamaio‘eiki pea mo ho kakai; koe‘uhi ke ke ‘ilo ‘oku ‘ikai ha taha hangē ko au ‘i māmani kātoa."

'Ekisoto 15:26
"26‘O ne folofola, ‘o pehē, Kapau te ke mātu‘aki muitala ki he lea ‘a Sihova ko ho ‘Otua, mo ke fai ‘a e me‘a ‘oku hā totonu ki hono ‘ao, pea ke fakaongo ki he‘ene ngaahi fekau, ‘o tauhi ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni kotoa pē, ‘e ‘ikai ai te u ‘ai kiate koe ha taha ‘o e ngaahi mahaki ‘a ia na‘a ku ‘ai ki he kau ‘Isipite: he ko au ko Sihova-Faito‘o-koe."


Fakamaau 8:27
"27Pea ngaohi ‘aki ia ‘e Kitione ha ‘ēfoti, ‘o ne tuku ‘i hono kolo, ‘i ‘Ōfila; pea na‘e tango ki ai ‘a ha‘a ‘Isileli kātoa: pea na‘e hoko ia ko e tauhele kia Kitione mo hono fāmili."


Senesi 14:21
"21Pea me‘a ‘e he Tu‘i Sōtoma kia ‘Epalame, Tuku mai ‘a e kakai pē, ka ke ma‘u ‘e koe ‘a e koloa"

Ko e ngaahi palomesí ʻo kapau te nau talangofua. Naʻe to e tala pē ʻi ʻIsileli ʻoka nau ke hū ki he fonua ke nau hanga ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻimisi ʻo e ʻaitoli ʻi he fonuá, he ʻe tuʻunga mei ai ʻenau taʻetalangofua ki he ʻOtuá, he naʻa nau maheni ai pē ʻi ʻIsipite mo e ʻaitolí. He ko e ʻaitolí ko e hiteni ia, he ko e lotu ki aí, ʻoku hanga ʻe ia ʻo fakapalakuuʻi ʻa e ʻOtuá, ko ia ai, kuopau ia ki ʻIsileli. He ko kinautolu kotoa pē ʻoku nau ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá, ʻoku nau fehiʻa ki he meʻa ʻoku ne fehiʻa aí. Pea heʻikai ha meʻa ʻe taha, te ne hoko ʻe ia ko e ʻaitoli ki heʻetau tauhi ʻOtua moʻui ʻoku tau fai. Tuku ʻa e meʻa kotoa ki hotau lalovaʻe, ʻo malaki ke puli ʻi he kelekele kae lava ʻa ʻetau talangofuá.

Ko e palomesi ʻo e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo kapau te nau talangofua ki ai. He kuopau ke tau fakakoekoeʻi kitautolu, mo e ʻOtuá ko e hā pē ʻa e lahi ʻo e fiemaʻu ʻa e ʻOtuá, ko hotau manako pē ia, pea ʻoku tau ngāue fakalotu moʻoni. Pea ke tau tuʻumaʻu ʻi hotau fatongia, pea heʻikai ke tau lava ʻo fehuʻi ʻa e tuʻumaʻu ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá. He kapau te nau liʻoa kinautolu ki he ʻOtuá, pea te ne ʻofa kia kinautolu. Tapuakiʻi kinautolu, pea te ne liuliunga lahi honau tokolahi. Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻe fiemaʻu, ke ngaohi kinautolu ke nau fiefia? 1. Ke ne ʻofa kiate Ia, pea te ne kamata leva ke ʻofa mai kia kitautolu (1 Sn 4:19) pea kapau te tau liliu ʻene ʻofa, ke taau mo e fatongia ki he fānaú, pea ʻoku tau ʻamanaki ki he hokohoko atu ia (Sn 14:21). 2. Pea te ne tapuaki koe, ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻene ʻofa, ki he kakai kotoa pe. Kapau te nau fakafaikehekeheʻi kinautolu, mei honau ngaahi kaungaʻapi hiteni, ʻaki ʻenau ngaahi ngāue faaitaha. Pea ʻe fakalangilangi kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻaki ʻa e ngaahi tapuaki taautaha. 3. Pea te ne liuliunga koe, ʻaki ʻa e tupu fakautuutu honau ngaahi fāmilí, mo ʻenau fanga monumanu hangē ko e palomesí.

Kapau te tau tauhi maʻa kinautolu mei he ngaahi ʻaitoli naʻe ʻi ʻIsipité, pea ʻe fakamaʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá, mei he ngaahi mahaki ʻo ʻIsipité, he naʻe kinisi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsipite ʻi heʻenau ngaahi angahala fakafonuá. He ko e mahakí, ko e kau sevāniti ia ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ʻalu ki he feituʻu mo e kakai kuo ne fekauʻi kinautolu ki ai. ʻOku lelei ʻa e moʻui lelei hotau ngaahi sinó he ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa mahuʻinga ʻoku fakahaaʻi ai. He ko e ʻOtuá ʻoku pulé, ko hono finangaló ke tau maʻu ʻia Kalaisi.